Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Damage at ‘Zastava’ over EUR one million
The official report is yet to be made, but according to unofficial information the damage caused by fire at ‘Zastava’ car factory is over EUR one million.

The production of ‘Punto’ can be continued in three weeks ‘Blic’ learns but according to Nebojsa Ciric, State secretary at the Ministry of economy and regional development, deliveries of ‘Punto’ cars shall be continued as per determined dynamics.
The damage shall probably be covered by insurance, however, if necessary, Serbia Government shall help ‘Zastava’ since the factory is still state owned.


U Nedelji štednje prikupljena suma za samo 10 odsto manja nego u predkriznoj 2007.
Srpske banke su već u prvoj nedelji Nedelje štednje prošle test poverenja građana, ako je porediti podatke sa neslavnim danima prošle godine, kada je zbog straha od ekonomske krize iz banaka povučeno blizu milijardi evra
 
Prema podacima Narodne banke Srbije, samo tokom prve nedelje, tačnije u periodu od 29. oktobra do 9. novembra ove godine, banke su prikupile 284 miliona evra nove devizne štednje, tako da je zvanična Nedelja štednje okončana sa 5.623 miliona evra ukupne štednje, sa prognozama da će se godina okončati sa 5,8 milijardi.

Poređenje sa kriznom 2008. ima malo smisla, ali ni podaci uporedivi sa godinom pre ne umanjuju optimizam. Te 2007. je u istom periodu prikupljeno tek za desetak odsto više štednje nego danas, a godina je završena sa 5,1 milijardom evra.

- Očekujemo da se pozitivan trend uvećanja visine deviznih štednih uloga nastavi i uskoro dostigne najviši nivo štednje iz perioda pre krize, odnosno 1. oktobra prošle godine, od 5,7 milijardi evra. Navedeni podaci o efektima Nedelje štednje ove godine i porast devizne štednje u prvih deset meseci ove godine od 582,8 miliona evra, jasno ukazuju na povratak poverenja građana u banke - objašnjavaju u Narodnoj banci Srbije.

U centralnoj banci smatraju da su poverenju građana u bankarski sektor najviše doprinele preduzete mere Vlade Srbije i Narodne banke Srbije i to podizanje iznosa garantovanog štednog depozita sa tri na 50 hiljada evra, i poresko oslobođenje od kamatnih prihoda na deviznu štednju koje važi do kraja ove godine. Ne manje važna je i stabilizacija makroekonomskih prilika u zemlji.

Ne treba, naravno, zaboraviti da se "poverenje građana" u banke naglo poveća tokom Nedelje štednje, pre svega zahvaljujući visokim kamatnim stopama kojima se banke trude da sebi privuku što veći broj klijenata. Kako objašnjavaju u Centralnoj banci Srbije, u svim prethodnim godinama, sa izuzetkom 2008. godine, ukupna štednja je po pravilu beležila značajan prirast u napomenutom periodu. Primera radi, iznos oročenih sredstava u bankama povećan je tokom Nedelje štednje u 2005. godini za 57 miliona evra, u 2006. za 150 miliona evra, da bi u 2007. godini prirast štednje dostigao iznos od 310 miliona evra.

I bankari zadovoljni


Uprkos tome što se banke ove godine nisu previše takmičile u visinama kamata, već su se opredelile za nove štedne proizvode, iznos prikupljenih depozita je u situaciji u kojoj se nalazimo sasvim zadovoljavajući, smatra Miodrag Dilparić, direktor Sektora za rad sa stanovništvom Moskovske banke.

- Ovde bi napomenuo da su i ove godine banke bile inovativne, te da su iskoristile poreske olakšice koje je država propisala zakonom iz 2008. kreiranjem proizvoda kod kojih se kamata isplaćuje unapred. Od prošlogodišnje Nedelje štednje država je učinila značajan korak kako bi vratila štednju u banke i pomogla oporavak od šoka koji je prouzrokovan povlačenjem štednje. Po mom mišljenju NBS je dovoljno učinila, pa će efekti odluke praćeni inventivnošću banaka dati pozitivne efekte i u narednim godinama. Naravno, ne bi škodilo da se ovakva poreska politika produži i naredne godine - rekao je Dilparić.
Prema rečima Vladimira Markovića, potpredsednika Findomestik banke, tokom prethodnih godina devizna štednja je beležila konstantan rast. Ipak, krajem prošle godine usled krize poverenja građana u banke, povučen je značajan iznos štednje, tako da bi to bio razlog zašto nema preciznih podataka o Nedelji štednje prethodne godine.

- Sa tačnim ciframa ili bez njih, najvažnije je da se poverenje građana vratilo, da je novac na računima u bankama, a sa svoje strane banke nude više nego odlične kamatne stope - u prilog tome govori i činjenica da veliki broj stranih državljana tokom Nedelje štednje oročava novac u našim bankama. Findomestik banka je tokom Nedelje štednje svojim klijentima, pored visokih kamatnih stopa, ponudila i poklon - polisu osiguranja imovine - izjavio je Marković.

Komercijalna banka je tokom prvih 10 dana novembra imala neto prirast štednje od 47 miliona evra, a tokom akcije dodatnih stimulacija povodom Svetskog dana štednje, ova banka je zabeležila najveći ukupni rast štednje od preko 170 miliona evra u 2009. godini. Na osnovu toga, Komercijalna banka danas ima ukupnu deviznu štednju od 942 miliona evra, koji čine najveći deo u ukupnoj sumi od preko 1,7 milijardi evra depozita.

Najveće kamate u regionu


Pored brojnih olakšica koje je država preduzela u cilju povratka štednje u banke, činjenica je da veliku ulogu igraju i kamate na depozite koje su u Srbiji u načelu veće nego u regionu. Istina je da je ove godine izostala bankarska utakmica visokim kamata, ali je istina da i pored toga Srbija prednjači u visini kamatnih stopa.

Isti "problem" sa kamatama na depozite imaju i naši susedi Hrvati. Posledica više nego primamljivih kamata, koje su od već pre nekoliko meseci dostigli i sedam odsto dovela je i do skupljih kredita. Prema mišljenju hrvatskih ekonomista, takva situacija nije išta pogodovala privredi, jer u vreme globalne krize nisu mogli da se plaćaju krediti po kamati od 12, pa i do 17 odsto. Takođe, u problemu su se našle i banke jer se postavilo pitanje kako će da naplate tako skupe kredite, kada već imaju ozbiljne probleme sa naplatom kredita uopšte.
 
Srbi i Hrvati više veruju devizama

I pored napora države da ubedi građane da štede, ali i da se zadužuju u domaćoj valuti, stanovništvo Srbije ipak više veruje devizama. To pokazuju i podaci centralne banke prema kojima je štednja u domaćoj valuti 31. oktobra iznosila 113,7 miliona evra, a u Nedelji štednje povećana je za oko 45 miliona dinara, odnosno za oko 0,5 miliona evra.

Devizama više veruju i naši susedi. Povećanje deviznih depozita kod banaka zabeleženo je i u Hrvatskoj, a prema podacima Hrvatske narodne banke štednja u devizama je krajem avgusta zabeležila godišnju nominalnu stopu rasta od 13,6 odsto. S druge strane, depoziti u kunama se smanjuju i njihov pad na godišnjem nivou iznosi više od 20 odsto. S obzirom na razvijeni turizam u Hrvatskoj, ondašnja pojačana štednja u devizama jeste logična. Naime, zahvaljujući pojačanom prilivu deviza od turizma, kao i zamenom kunske štednje deviznom, tokom tri letnja meseca devizni depoziti su porasli za 1,12 milijardi evra, od čega 5,7 miliona evra u avgustu, a više od dve trećine tog rasta odnosi se na depozite stanovništva, čak više od 81 odsto. Devizna štednja hrvatskog stanovništva je krajem avgusta iznosila 14,64 milijarde evra. U odnosu na prvih osam meseci prošle godine, devizni depoziti stanovništva su u istom periodu ove godine povećani za 13,4 odsto.

Nasuprot deviznih, ukupni kunski depoziti su i u avgustu nastavili da se smanjuju, pa su na kraju avgusta iznosili 5,9 milijardi evra, što je za 1,5 milijardi evra manje nego u isto vreme prošle godine. Slabije interesovanje za kunsku štednju zabeleženo je kod svih sektora u Hrvatskoj, a najviše kod stanovništva, čija je štednja u kunama na kraju avgusta iznosila 2,7 milijardi evra, što je u odnosu na avgust 2008. godine smanjenje za 24,2 odsto.




Ukida se krizni porez na plate

Od Nove godine prestaće da važi Zakon o privremenom smanjenju plata u javnom sektoru, tako da se plate zaposlenih u administraciji vraćaju na prethodni nivo


"Nema povećanja, ali suštinski se vraćaju, jer je kriza na izmaku i nema potrebe da budemo tako rigidni. Visina najvećih plata u javnom sektoru moraće da se uredi nekim podzakonskim aktom", rekao je ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Dinkić je kazao da će prestankom važenja zakona prestati da postoji i poseban fond solidarnosti, u koji je do sada prikupljeno oko 1,2 milijardi dinara. To ne znači da će se iz budžeta izdvajati više para za primanja zaposlenih u javnom sektoru, već samo da zarade veće od 40 hiljada dinara više neće biti dodatno oporezovane.

Državni sekretar Ministarstva finansija Slobodan Ilić rekao je da je do sada iz fonda solidarnosti isplaćeno oko 614 miliona dinara, najviše za potrebe socijalno ugroženih radnika u preduzećima koja su štrajkovala i u dobrom delu za osobe prilikom raseljavanja ispod mosta Gazela u Beogradu.

U Ministarstvu finansija su nagovestili da su bliži stavu da se ne podužuje važenje zakona o smanjenju zarada u javnom sektoru, ali će konačna odluka zavisiti od analiza koje su u toku i predloga budžeta za 2010. godinu. Ako zakon prestane da važi sa isplatom decembarske plate, u budžetu za narednu godinu biće precizirano i kako će se potrošiti sredstva koja budu ostala u fondu solidarnosti.

Posle donošenja Zakona o privremenom smanjenju plata u javnom sektoru, odnosno od aprila ove godine, poslanici, članovi vlade, funkcioneri, zaposleni u Narodnoj banci Srbije, javnim organizacijama i preduzećima, organizacijama obaveznog socijalnog osiguranja, deo onoga što su mesečno zaradili preko 40 hiljada dinara izdvajaju u poseban fond za pomoć onima koje je ekonomska kriza najviše pogodila.

Na deo zarada od 40 do sto hiljada dinara oduzima se desat odsto, a od iznosa preko sto hiljada dinara - 15 odsto, dok je najveća zarada ograničena na šest prosečnih zarada u zemlji, što je oko 186 hiljada dinara.



Kreće "Apgrejd in Belgrejd 8"

Osma međunarodna konferencija Beogradske berze "Apgrejd in Belgrejd" (Upgrade in Belgrade) biće održana 19. i 20. novembra u hotelu "Kontinental" u Beogradu, a najavljeno je učestvovanje čelnih ljudi Komisije za hartije od vrednosti SAD, Svetske banke, Bečke berze, Evropske klimatske berze, kao i finansijskih stručnjaka iz zemlje i regiona

Cilj ove konferencije nije samo okupljanje ljudi iz struke već i dugoročna saradnja i razmena znanja i informacija. Nastojaćemo da među učesnicima podstaknemo razgovore o temama koje dominiraju u industriji razvijenog berzanskog poslovanja i sa njom povezanih tržišta regiona jugoistočne Evrope - najavili su iz PR službe Beogradske berze.

Ove godine posebna pažnja biće usmerena na teme u okviru pet predviđenih panela. Prvi je "Makroekonomske perspektive za 2010. godinu", odnosno kako svetsku, evropsku i srpsku ekonomiju u narednoj godini vide ugledni stručnjaci. Za drugi panel predviđena je tema "Korporativni IR" (Investor rilejšens), gde će britanski, austrijski, slovenački stručnjaci odgovarati na pitanja koje informacije plasirati investitorima i na koji način, kakva su iskustva investitora i kompanija u pogledu blagovremenog i dobrog informisanja i koji su mogući načini unapređenja u ovoj oblasti.

Sa razvojem tržišta nastaju i novi načini manipulacije, a kako se odvija efikasna kontrola tržišta, finansijskih posrednika i drugih učesnika na tržištu, biće tema trećeg panela "Manipulacija - krivotvorenje tržišta", dok će na panelu "Tržište energije-mogućnosti i iskustva" biti predstavljeni koncept i mogućnostima za realizaciju projekta uspostavljanja berze električne energije u Srbiji. Tehnike unapređenja likvidnosti je tema petog panela i odnosi se na aktivnosti market mejkera, šort seling - da ili ne i kako kontrolisati da preko potrebne tehnike povećanja likvidnosti ne ugroze tržište.

Pored panela ovogodišnja konferencija učesnicima će ponuditi i dva specijalna predavanja, prezentacija IFC-a, na temu "Skorkard-unapređenje prakse korporativnog upravljanja" i predavanje koje će biti posvećeno temi Klimatske promene i tržišta.

- Iskustvo prethodnih godina uverava nas da i ovoga puta možemo očekivati veliki broj učesnika, predstavnika berzi, regulatora tržišta, investicionih banaka, profesionalnih investitora, novinara i predstavnika drugih institucija tržišta kapitala značajnih za razvoj ovog segmenta ekonomije, istakli su na berzi.



Kriza odložila prodaju „Knjaza Miloša” i „Imleka”

Salford planira prodaju kompanija kojima upravlja za dve do tri godine. – Sadašnje cene na berzi daleko od realnih

Prvobitne planove menadžmenta „Salforda“, da ove godine za milijardu evra proda preduzeća iz sastava „Dunav hrana“ kojima upravlja, pomrsila je velika svetska ekonomska kriza. Potencijalne investitore, ali i vlasnika kompanija, naterala je na preispitivanje i odlaganje investicionih odluka za neko bolje i stabilnije vreme.

Podsetivši na to da je „Dunav hrana“, regionalni holding u čijem sastavu su „Imlek“, Subotička mlekara, „Bambi“, „Knjaz Miloš“, kao i tri mlekare u BiH i jedna u Makedoniji, direktor predstavništva „Salforda“ za Balkan Slobodan Petrović smatra da je prodaju tih kompanija realno očekivati kad kriza mine – 2011. ili 2012. godine.

– Imajući u vidu vrtoglavi pad vrednosti akcijskog kapitala na Beogradskoj berzi (50–70 odsto), ne očekujem da ćemo zaraditi velike pare na svim kompanijama ukoliko se budu prodavale ponaosob, a ne kao holding – ukazuje Petrović.

Konstatujući evidentni rast cena akcija poslednjih meseci, koji je, primera radi, ubedljiv u slučaju „Imleka“, čije akcije su 28. januara ove godine imale vrednost od 811 dinara, najnižu za godinu dana, da bi sad nadmašile 1.720 dinara, naš sagovornik smatra da je to još daleko od njihove realne vrednosti. To destimuliše prodaju, koja bi u ovom trenutku za „Salford“ bila rasprodaja.

Stoga se ni manjinskim akcionarima u mlekarama, industriji slatkiša, ali i „Knjazu“ ne preporučuje da žure s prodajom akcija. Pogotovo što im berzanska vrednost trenutno nije dovoljno atraktivna, niti realna, jer će im biti ponuđeno da pridruže svoje akcije portfelju kojim upravlja „Salford“ kako bi ih zajednički prodali investitorima – preporučuje Petrović u razgovoru za „Politiku“.

– Da je reč o atraktivnoj robi svedoči podatak da je pre krize, koja je uzela maha u septembru prošle godine, bilo čak 11 investitora zainteresovanih za kupovinu „Knjaz Miloša“, ali su se oni potom privremeno povukli. Međutim, „poslovna ćaskanja“, koja se zasad ne mogu smatrati ozbiljnim pregovorima sa potencijalnim strateškim i finansijskim investitorima, nisu prekinuta – izričit je naš sagovornik, uz opasku da je sad vreme veoma povoljno za kupce, ali ne i za prodavce firmi.

Jer, za većinskog vlasnika, Novi svetski investicioni fond (New World Value Fund) sa sedištem u Gibraltaru, dosad je u akviziciju, modernizaciju i restrukturisanje uložio oko 450 miliona evra u „Dunav hrana grupu“. Trenutna kapitalna dobit (razlika između kupovne i prodajne cene), nije dovoljno atraktivna, imajući u vidu strateški cilj ulagača da firme koje čine holding kupi što jeftinije, unapredi i tako „ugojene“ preproda po znatno višoj ceni od kupovne.

Pri tom je investiciona politika „Salforda“, odnosno Fonda čije interese zastupa, „glokalna“, što podrazumeva oslanjanje na lokalne kadrove, resurse i robne marke, s namerom da od njih stvori globalne, odnosno međunarodne brendove.

– U tome se uspelo, jer su kompanije u sastavu „Dunav hrane“ visoko kotirane ili lideri na tržištima u regionu – naglašava Petrović, koji ističe da je vrednost izvoza, uprkos destimulativnoj politici kursa koja pogoduje isključivo uvoznicima, oko 45 miliona evra.

Imajući sve to u vidu, potencijalni kupci holdinga ili pojedinačnih firmi iz njegovog sastava, postali bi vlasnici ne samo zdravih i uspešnih kompanija, njihovih tradicionalnih i prepoznatljivih brendova, već i zamašnog udela na regionalnom tržištu, ističe naš sagovornik.

Prema oceni Petrovića, Srbija nedovoljno subvencioniše domaću poljoprivredu, što otežava poslovanje proizvođača hrane.

– Da muka bude veća, Srbija je jednostranom primenom Sporazuma o pridruživanju EU faktički lišila svoju poljoprivredu i prehrambenu industriju mogućnosti da se koliko-toliko ravnopravno bori sa konkurencijom iz najrazvijenijih zemalja u kojima se agrar subvencioniše i do pet puta više nego kod nas. Ipak, uprkos tome maloprodajne cene mleka proizvođača iz sastava „Dunav hrana“ su trenutno niže nego u decembru 2007. godine, jer ne samo da nisu u međuvremenu povećane, već su krajem prošle godine smanjene za pet do osam odsto – naglašava Petrović.



Tender propao, „Župa” opstaje

Ni posle tri produžetka trećeg tendera niko od potencijalnih kupaca nije dao obavezujuću ponudu

Tenderska komisija za prodaju 69,9 odsto kapitala Hemijske industrije „Župa“ neće imati nikakav izbor 20. novembra, već joj preostaje samo da konstatuje da je propao i treći tender. Sednica Tenderske komisije je zakazana pošto je Agencija za privatizaciju konstatovala da i posle tri produžetka trećeg tendera (do 13. novembra) nijedan od dva potencijalna kupca tenderske dokumentacije nije dao obavezujuću ponudu, ali to nimalo ne zabrinjava generalnog direktora HI „Župa“ i zastupnika Akcijskog kapitala Miroljuba Milojevića.

– I prilikom raspisivanja trećeg tendera u proleće ove godine ja sam ukazivao predstavnicima Agencije za privatizaciju da ne treba žuriti budući da nismo naplatili pravosnažno dosuđeni dug od dva miliona američkih dolara od Rudarsko-topioničarskog basena Bor, a ta sredstva smo bili planirali za plaćanje energenata, posebno plina, koji nam je isključen, i pokretanje dela proizvodnje. No, ni činjenica da niko nije dao obavezujuću ponudu nije fatalna za „Župu“ s obzirom na to da smo na dobrom putu da pokrenemo tzv. plavi program za zaštitu bilja i da je jasno da se firma uvek može bolje prodati kada radi nego kada pogoni stoje – objašnjava za „Politiku“ Miroljub Milojević.

Na trećem tenderu dokumentaciju su otkupili kruševačka kompanija „Plima M“, koja se bavi proizvodnjom biljnih ulja i prehrambenih proizvoda, i, u našim prilikama, nedovoljno poznat češko-nemački konzorcijum „Spolšemi“, koji je u „Župi“ hvaljen prilikom letošnje posete delegacije Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj. U kruševačkoj „Plimi“, čiji je većinski vlasnik Božin Milićević, ne žele da daju nikakav odgovor zašto su odustali, ali ovde nije nepoznato da ih je naljutila letošnja izjava ministra Dinkića da neće dozvoliti da „Župu“ „kupi neki pekar, već to treba da bude neko iz grupacije koja se bavi istovrsnom proizvodnjom“. Namera „Plime“ bila je da, pored postojećeg, u „Župi“ razvija program stočne hrane, a da sredstva za zaštitu bilja nudi dobavljačima suncokretovog semena i pšenice, budući da je najveći proizvođač hleba u ovom delu Srbije i veliki proizvođač jestivog ulja od suncokreta i da privodi kraju izgradnju fabrike biodizela.

Većinski vlasnik „Župe“ je Akcijski fond, tako da se zakonski rok za privatizaciju do 31.12.2009. ne odnosi na ovu firmu.

„Župa“ je nedavno potpisala ugovor sa Fondom za razvoj o korišćenju 120 miliona dinara kredita. Očekuje se da će sredstva pristići već naredne nedelje i da će od 570 zaposlenih radnika biti angažovano oko 500. Da li će to biti dovoljno za podizanje srušene peći za proizvodnju plavog kamena (u vreme gazdovanja „Vektre M“, sa kojom je 2005. raskinut kupoprodajni ugovor) i pokretanje drugih fabrika, ostaje da se vidi. „Župi“ još nije uključen gas, a dugovanja ove firme iznose oko sedam miliona evra (oko dva miliona evra bankama, oko četiri za poreze i doprinose i oko milion evra dobavljačima).



Serbia's Oct FX Reserves Rise 1.1% M/M to 10.8 Bln Euro
BELGRADE (Serbia), November 16 (SeeNews) – Serbia’s foreign exchange reserves rose by 1.1% month-on-month to 10.799 billion euro ($16.152 billion) in October, the central bank, NBS, said on Monday.

The foreign exchange reserves held by NBS rose 2.1% month-on-month to 9.726 billion euro in October due to the commercial banks’ allocation of 165.5 million euro to their mandatory foreign exchange reserves, NBS said in a statement. Foreign exchange reserves held by the 34 commercial banks operating in Serbia fell 7.5% to 1.073 billion euro, the statement added.

Last month the central bank cut to 25% from 30 % the share of mandatory reserves on euro deposits that commercial banks have to maintain in Serbian dinars from October 18 until November 17, aiming to boost the liquidity of the country’s banking system. Last week NBS cut that share further, to 20%, as of November 18.

The central bank said it paid 16.2 million euro from its reserves to foreign creditors in October. Serbia’s foreign exchange reserves totalled 10.683 billion euro at the end of August and 10.051 billion euro at the end of September 2008.

Serbia’s foreign exchange reserves (in billions of euro):

End-October End-September
TOTAL 10.799 10.683
Central bank 9.726 9.523
Commercial banks 1.073 1.160

($=0.6682 euro)


Serbia's Tigar Corp 9-mo Cons Net Profit Drops, Mulls up to 5.0% Share Buyback
BELGRADE (Serbia), November 16 (SeeNews) - Serbian blue-chip rubber and chemicals group Tigar Corporation on Monday said it posted 51 million dinars ($811,107/542,311 euro) in consolidated net profit for the first nine months of the year but provided no comparative figures.

The group's Board of Directors has approved a buyback programme for up to 5.0% of its shares after an analysis showed it is facing capital market trends, affecting negatively its market value, Tigar Corporation said in a filing to the Belgrade bourse.

Tigar dropped 3.31% to 817 dinars on the bourse on Monday in a volume of 270 stocks.

Tigar Corporation reported a consolidated net profit of 812 million dinars in the first nine months of 2008.

Consolidated operating income totalled 2.54 billion dinars through September with operating costs at 2.68 billion dinars, the statement said.

The company's net profit was 113 million dinars through June.

Tigar Corporation said in January 2008 it would gradually exit its tyres unit, Tigar Tyres, by 2010, selling its 30% stake to French tyre manufacturer Michelin who, at the time, owned 70%.

The Serbian company planned to divest its stake in equal annual instalments over the three-year period.

On Monday Tigar said Michelin will exercise its third put option in December and pay for it by December 20, 2009, or three months early. Tigar said the move will not affect the agreed price.

(1 euro=94.042 Serbian dinars)


Serbia to ink South Stream company deal
BELGRADE -- A contract that will establish the South Stream Serbia company will be signed on Tuesday in Switzerland.

Serbia's public gas enterprise Srbijagas and Russia's Gazprom will sign the founding act, Srbijagas CEO Dušan Bajatović has confirmed.

A statement from his office said on Monday that this will be the first in a series of companies that will be established with the countries participating in the project.

South Stream is Russia's natural gas pipeline project that is set to ship gas to Europe circumventing Ukraine.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta