Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Stros-Kan: Potrebna stabilnija globalna valuta
Postizanje veće globalne valutne stabilnosti je imperativ, istakao je izvršni direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominik Stros-Kan na forumu u Pekingu.

On je objasnio da to znači da se svet ne može više oslanjati na valutu jedne jedine zemlje, kao što je činio od okončanja korišćenja standarda u zlatu, preneo je Rojters. Stros-Kan je ponovio svoj stav da nova globalna valuta treba da bude nešto drugo od Specijalnih prava vučenja (SDR), obračunske jedinice MMF.
"To bi verovatno trebalo da bude korpa valuta. U globalizovanom svetu ne postoji nikakvo domaće rešenje", ukazao je Stros-Kan povodom moguće zamene dolara kao svetske valute.

On je, govoreći kasnije na konferenciji za štampu, ponovio svoju poruku, koja je stalno izbegavana tokom njegove posete Kini, da je toj zemlji potreban jači juan u okviru mera pomoći za uravnoteženje kineske ekonomije putem podsticanja domaće tražnje. Stros-Kan je pozvao Peking da dozvoli jačanje juana "što pre, to bolje".
"Što se nas tiče, s obzirom da je to (jačanje juana) sasvim u skladu sa novom ekonomskom politikom Kine, što pre, to bolje. Koliko brzo? To će potrajati. To nije nešto što se može promeniti jednim korakom preko noći", ukazao je Stros-Kan.
Kina je od jula 2008. držala kurs juana, poznatog takođe kao renminbi (RMB), na nivou od približno 6,83 za dolar, nakon jačanja te valute za 21 odsto u prethodne tri godine, kako bi pomogla svojim izvoznicima da se izbore s globalnom ekonomskom krizom, podsetio je Rojters.
"Mi u MMF čvrsto verujemo da je RMB potcenjen i da revalvacija te valute nije samo u interesu globalne ekonomije, već i u interesu Kine", predočio je Stros-Kan.

On je objasnio da potcenjena valuta izaziva ekonomske poremećaje koji mogu dovesti do nekih prednosti, ali na štetu ostalih delova ekonomije.
"Tako Kina ima trgovinske prednosti, ali takođe ima pogrešne cene koje dovode do pogrešnih odlukao o investicijama na dugi period. Sada je vreme za Kinu, koja je prikupila mnogo prednosti iz svoje potcenjene valute, da gleda više unapred kad je reč o investicijama i dugoročnoj stabilnosti, a ta dugoročna stabilnost dolazi s uklanjanjem tih poremećaja", objasnio je Stros-Kan.
SAD naročito brine što potcenjeni juan pojačava ekonomsku nestabilnost, koja je glavni uzročnik sadašnje globalne finansijske krize. Američki predsednik Barak Obame se, međutim, tokom posete Kini samo ovlaš dotakao tog pitanja posle razgovora s predsednikom Kine Hu Đintaom.
"Imam zadovoljstvo da ukažem na kinesku opredeljenost, izraženu prilikom poslednjih izlaganja, da će se postepeno okretati takvom kursu svoje valute koji će biti više tržišno orijentisan", rekao je Obama.

Stros-Kan je izrazio bojazan da bi politička volja da se reformiše svetski monetarni sistem mogla splasnuti ukoliko za godinu dana izblede vidljivi znaci sadašnje ekonomske krize. On je naglasio da je polet ka saradnji već nešto manji, šest meseci nakon što je na londonskom samitu Grupe 20 najrazvijenijih zemalja sveta i privreda u naglom usponu (G20) postignut dogovor o neophodnosi promena, kako bi se osigurao stabilniji globalni finansijski poredak.


Previsoka marža za stambene kredite
Kamatna marža na stambene kredite u korišćenju indeksirane za evro i franke u trećem tromesečju jedino je smanjila „Pireus banka“.

U istom periodu dinarski potrošački krediti pojeftinili su samo kod „Banke Inteze“, dok su kamatne stope za gotovinske kredite smanjile „Kredi Agrikol banka“ i NLB banka, kaže se u poslednjem izveštaju o rezultatima ankete o kretanju kamatnih stopa banaka na kredite NBS.
U trećem kvartalu 16 banaka u svojoj ponudi imale su stambene kredite kod kojih je kamatna stopa iskazana kao referentna kamatna stopa plus marža, dok je devet banaka nudilo kredite kod kojih se kamatna stopa usklađuje sa poslovnom politikom.
Kada je reč o kretanju marži, one se za kredite u evrima kreću od 2,9 odsto, koliko je u Privrednoj banci Beograd, pa do 9,5 odsto, koliko je u OTP banci. Dve banke su u trećem tromesečju povećale svoje marže - „Kredi banka“ i OTP banka, a dve smanjile – „Eurobanka EFG“ i „Rajfajzen banka“, kaže se u izveštaju NBS.
Što se tiče kredita indeksiranih u francima, najviša marža je u „Alfa banci“ 8,5 odsto, dok je najmanja u Privrednoj banci Beograd - 2,9 odsto. Kod banaka koje kamatnu stopu utvrđuju sa poslovnom politikom, u odnosu na 30. jun, samo su tri banke smanjile kamatne stope – „Erste“, „Pireus“ i „Volks“.


Srbiji od „Južnog toka“ pola milijarde evra godišnje
Javno preduzeće „Srbijagas“ i ruski „Gasprom“ registrovali su juče u Švajcarskoj zajedničko preduzeće za izgradnju gasovoda „Južni tok“ kroz Srbiju, potvrdio je za „Blic“ direktor „Srbijagasa“ Dušan Bajatović.

Ugovor o osnivanju preduzeća „Južni tok Srbija“, prvog koje je „Gasprom“ osnovao sa učesnicima izgradnje tog gasovoda, u švajcarskom gradu Cugu potpisao je sa Bajatovićem Pavel Oderov, direktor „Južnog toka“.
Kako je ranije najavljeno, „Srbijagas“ će imati 49 odsto vlasništva u zajedničkom preduzeću, a ruska državna kompanija „Gasprom“ imaće većinski udeo od 51 odsto.
Deonica „Južnog toka“ kroz Srbiju trebalo bi da bude dugačka 450 kilometara, s kapacitetom od 36 do 41 milijarde kubnih metara gasa godišnje, a vrednost investicija u taj deo gasovoda biće najmanje 700 miliona evra. Bajatović je nedavno naveo da bi prihod od tranzitne takse za gas kroz „Južni tok“ mogao da za Srbiju dostigne pola milijarde evra godišnje.
Direktor „Srbijagasa“ je naveo da će posle registracije preduzeće nastaviti sa izradom fisibiliti studije, zatim sa donošenjem konačne investicione odluke i konačno izgradnjom gasovoda.
- Inače izrada studije izvodljivosti za srpsko tržište je već približno gotova - istakao je Bajatović.
Na pitanje da li će biti potrebno da se i u Srbiji osnuje ćerka kompanija, Bajatović navodi da će to biti neophodno uraditi ukoliko na snazi ostanu postojeći zakoni. Ipak, nije mogao da precizira kada bi to moglo da se desi.
Budući magistralni gasovod „Južni tok“, zajednički projekat „Gasproma“ i italijanskog „Enija“, trebalo bi da prenosi ruski gas ispod Crnog mora, cevovodom dugačkim 900 kilometara.
Projektom je predviđeno da trasa gasovoda „Južni tok“ polazi od ruske luke Novorosijsk, preko dna Crnog mora do bugarske luke Varne, odakle se preko Balkanskog poluostrva, Srbije i Mađarske nastavlja do Austrije i Italije.
Vrednost investicije je procenjena na 20 milijardi evra, kapacitet bi trebalo da bude 63 milijarde kubnih metara godišnje, izgradnja bi trebalo da počne u 2011. godini, a rok za završetak radova je kraj 2015. godine.
Sporazum o izgradnji „Juž­nog toka“ do sada su pored Srbije, potpisale i Bugarska, Slovenija, Mađarska i Grčka.


Kriza vaskrsla ček „na poček”
Uskoro povoljni krediti za legalizaciju. – Rast kredita za refinansiranje
Kartice nisu potisle čekove

U prethodna dva meseca kreditna zaduženost građana i privrede je stagnirala, ali je zabrinjavajuće što raste dug po osnovu izdavanja čekova „na poček”, upozorio je juče na redovnoj mesečnoj konferenciji za novinare generalni sekretar Udruženja banaka Srbije dr Veroljub Dugalić. Predstavljajući najnoviji izveštaj Kreditnog biroa za oktobar, Dugalić je rekao da se od početka godine, za 0,1 odsto mesečno, povećava kašnjenje u otplati kredita kojima su zaduženi građani i privreda.

Stanovništvo kasni u otplati 3,1 odsto kredita, što je za 1,6 odsto više nego na kraju decembra 2008. godine. To je posledica ekonomske krize i pada standarda građana i rastuće nezaposlenosti, i još nije poprimilo zabrinjavajuće razmere, ali je upozoravajuće, ocenio je Dugalić.

O krizi svedoči i to što je u prethodna dva meseca osetno porastao broj čekova u prometu, jer je zbog siromašenja građana smanjen obim trgovanja u prodavnicama. Prema podacima Kreditnog biroa, u januaru je realizovano 514.570 čekova građana, u septembru 729.229, a u oktobru njihov broj je porastao na 746.615. U ovoj godini ukupno je izdato 6.471.989 čekova.

Ipak, ukupna kreditna zaduženost građana u prošlom mesecu je neznatno smanjena na oko 878 milijardi dinara (u septembru je iznosila oko 889 milijardi).

Istovremeno, ukupan dužnički teret pravnih lica i građana u oktobru je smanjen za 0,7 odsto u odnosu na septembar, rekao je Dugalić, navodeći da su u prvom jesenjem mesecu banke, kao poverioci, knjižile 1.311 milijardi dinara duga, dok je u oktobru smanjen na oko 1.302 milijardi. Primetno je, međutim, da su jedino krediti za refinansiranje postojećeg duga, koji su iznosili 27 milijardi dinara, povećani i to za 12 odsto u odnosu na septembar, što je, takođe, jedan od simptoma krize.

Komentarišući odluku Narodne banke Srbije da smanji dinarsku obaveznu rezervu banaka za pet odsto, generalni sekretar UBS je rekao da je cilj te mere da podstakne štednju i kreditnu aktivnost banaka u dinarima. Međutim, prema njegovom uverenju, cilj će teško biti ostvaren, imajući u vidu problem dvovalutnog sistema u odobravanju kredita (u evrima i dinarima), kao i to da je 99 odsto štednje u evrima, zbog manjeg poverenja u dinar.

Dugalić je najavio da će banke uskoro početi da odobravaju povoljne kredite za legalizaciju divlje gradnje, pri čemu će svaka od njih voditi svoju kamatnu politiku, ali u dogovoru sa nadležnim ministarstvom.


Srbija sporo suzbija korupciju
Na ovogodišnjoj listi Transparensi internešenela Srbija napredovala za dva mesta, dok je indeks percepcije korupcije povećan za 0,1

Srbija je sa indeksom percepcije korupcije od 3,5 na ovogodišnjoj listi Transparensi internešenela minimalno napredovala u odnosu na prošlu godinu. Ove godine je na 83. mestu, dok je prošle godine sa indeksom 3,4 delila 85. mesto sa Crnom Gorom i Albanijom. U međuvremenu, Crna Gora je napredovala i sada je na 69. mestu sa indeksom 3,9, dok je Albanija pala niže na 95. mesto sa indeksom 3,2.

U odnosu na zemlje regiona, Srbija je bolje rangirana još samo od Bosne i Hercegovine, koja je sa indeksom 3,0, (što je za 0,2 lošije nego 2008.) na 99. mestu.

Predstavljajući listu juče u Beogradu, predsednik Transparentnosti Srbija Vladimir Goati ukazao je da nema mesta zadovoljstvu ovogodišnjom ocenom jer je utrošeno puno energije i iskazivana namera za borbu protiv korupcije. „Velika priča, a mi stagniramo”, rekao je Goati. On je ukazao da akcije borbe protiv korupcije ostaju na lokalnom nivou, da se ne rešavaju afere na državnom nivou, a da je razlog za to partijski sistem u kome ne samo da partije donose odluku već su uspostavile, kako je kazao, „partitotiraniju”.

Programski direktor Nemanja Nenadić rekao je da se borba protiv korupcije mora vezati za ostvarivanje principa pravne države. „Donose se zakoni u neskladu sa Ustavom, podzakonska akta u neskladu sa zakonima i dok se to radi, nema ozbiljne borbe protiv korupcije”, rekao je Nenadić. Godinama, kako je rekao, nema revizije državnog budžeta i tek ovih dana biće predstavljena prva revizija, nema progresa u oblasti finansiranja stranaka, a u oblasti pristupa informacijama predlagani su zakoni u potpunosti suprotni zakonu o slobodnom pristupu. U oblasti sukoba interesa velikih promena biće od 1. januara, kada stupa na snagu novi zakon i Agencija za borbu protiv korupcije preuzima tu oblast, što će, uz oblast sprovođenja strategije i uvođenja planova integriteta, kako je naveo Nenadić, „biti veliki izazov”.

Marković: Neophodne sistemske mere

„Rezultat koji je pokazalo globalno istraživanje Transparensija je zaista razočaranje za nas, koji moramo da preduzmemo ozbiljne sistemske mere za suzbijanje korupcije”, rekla je direktorka Agencije za borbu protiv korupcije Zorana Marković. Ona je ukazala da je neophodno da sva nezavisna regulatorna tela u narednoj godini zajednički rade na borbi protiv korupcije, jer stagniranje Srbije na polju borbe u protekle tri godine zaredom, pokazuje da pojedinačne institucije ne mogu same da se izbore. „Neophodno je koordiniranje rada državnih organa i nezavisnih regulatornih tela, da bi borba protiv korupcije imala rezultat”, rekla je Zorana Marković i dodala da Agencija za borbu protiv korupcije počinje da radi 1. januara sledeće godine i da ima veoma ozbiljne nadležnosti.


Pokrenuta proizvodnja u Ikarbusu
Beograd -- Fabrika autobusa Ikarbus pokrenula je ponovo svoje pogone kako bi završili dogovoreni posao proizvodnje osam autobusa za potrebe Laste.

Predsednik sindikata zaposlenih Velimir Gligorić kaže da je "predviđeno da taj posao završimo do 15. decembra, tako da ostaje pitanje šta će se sa nama desiti nakon tog datuma".

Prema njegovim rečima, italjanski "Breda menarinibus" planira da uzme fabriku Ikarbus u zakup na najmanje dve godine, pokrene proizvodnju oko 400 autobusa godišnje i tako uposli 300 radnika.

Prema najavama iz Bolonje, prenosi list, "Breda menarinibus" će obezbediti kompletnu proizvodnju, od šasije, konstrukcije do elektronike autobusa, za razliku od dosadašnje prakse kada su u Ikarbus samo sklapani autobusi od dopremljenih delova.


Đelić: Povećati ulaganja u IT
Beograd -- Potpredsednik Vlade Srbije i ministar za nauku Božidar đelić kaže da će Vlada Srbije povećati ulaganja u informacione i telekomunikacione tehnologije.

On je naveo da je za investicije u toj oblasti u narednih tri do pet godina obezbeđeno oko 300 miliona evra i dodao da je Evropska investiciona banka upravo odobrila 200 miliona evra za ulaganje u naučnu i tehnološku infrastrukturu u Srbiji.

Đelić je objasnio da će preostali novac biti obezbeđen od Banke za razvoj, Saveta Evrope, Evropske komisije, Svetske banke i mnogobrojnih donatora koji su za to iskazali interesovanje.

Ministar za nauku kaže i da je sa tim bankama postignut načelni sporazum da Srbija sa drugim zemljama regiona osnuje prvi tehnološko-investicioni fond zapadnog Balkana, za šta će biti obezbeđeno 100 miliona evra.

Istovremeno, sa kompanijom Majkrosoft je dogovoreno i da se radi na stvaranju uslova na povećanju broja zaposlenih u Srbiji sa sadašnjih 100 na 500 u narednih tri do pet godina.


South Stream Serbia company established
BERN -- Russian giant Gazprom and Serbia's public gas enterprise Srbijagas signed a contract to set up a joint company – South Stream Serbia.

Srbijagas General Director Dušan Bajatović confirmed that this took place on Tuesday in Bern Switzerland.

"The South Stream Serbia joint venture has officially been established, and its task is to conduct a feasibility study and construct the South Stream pipeline through Serbia," said Bajatović.

He also revealed that the company would be registered in Zug, Switzerland.


Svetska banka odobrila Srbiji kredit od 200 mil USD
Svetska banke odobrila je juče (17. novembar 2009. godine) Srbiji kredit od 200 mil USD za podršku budžetu za 2009. godinu, izjavio je potpredsednik srpske vlade Mlađan Dinkić.

On je rekao da je taj kredit prvi rezultat uspešnih dogovora sa Međunarodnim monetarnim fondom o reviziji stend baj aranžmana. Direktor Kancelarije Svetske banke u Beogradu Sajmon Grej rekao je ranije da je kredit namenjen za smanjenje javnog sektora i poboljšanje poslovne klime u Srbiji.

- Tek smo počeli sa ovim reformama i najvažnije je da se nastave kako bi ljudi u Srbiji imali koristi od toga - kazao je Grej.

Dinkić je najavio u oktobru, nakon sastanka sa predstavnicima Svetske banke u Istanbulu, da će ta finasijska institucija odobriti po 200 mil USD za pomoć budžetu Srbije u ovoj i u narednoj godini.


"Srbijagas" i "Gazprom" osnovali zajedničko preduzeće u Švajcarskoj
Javno preduzeće "Srbijagas" i ruski "Gazprom" osnovali su juče (17. novembar 2009. godine) u Švajcarskoj zajedničko preduzeće za izgradnju gasovoda Južni tok kroz Srbiju.

Ugovor o osnivanju preduzeća "Južni tok" Srbija, prvog koje je "Gazprom" osnovao sa učesnicima izgradnje tog gasovoda, sa ruskim partnerima Bajatović je potpisao u švajcarskom gradu Cugu, preneo je B92.

Kako je Bajatović ranije rekao "Beti", kapacitet gasovoda Južni tok kroz Srbiju iznosiće od 36 do 41 milijardu metara kubnih godišnje, što će omogućiti da Srbija ima godišnji prihod od tranzitnih taksi u iznosu od oko pola milijarde EUR.

Sa aspekta "Srbijagasa" i Vlade Srbije, kako je naveo, Srbija može da postane regionalni igrač za transport, skladištenje, distribuciju i trgovina gasom.

Kako je ranije najavljeno, "Srbijagas" imaće 49% vlasništva u zajedničkom preduzeću, a ruska državna kompanija "Gazprom" imaće većninski udeo od 51%.

Deonica Južnog toka kroz Srbiju trebalo bi da bude dugačka 450 kilometara, a vrednost investicija u taj deo gasovoda biće najmanje 700 mil EUR.

Budući magistralni gasovod Južni tok, zajednički projekat "Gazporma" i italijanskog "Enija", trebalo bi da prenosi ruski gas ispod Crnog mora, cevovodom dugačkim 900 kilometara, do Bugarske i preko Srbije do drugih evropskih zemalja.

Vrednost investicije je procenjena na 20 mlrd EUR, kapacitet gasovoda trebalo bi da bude 63 milijarde kubnih metara godišnje, izgradnja bi trebalo da počne u 2011. godini, a rok za završetak radova je kraj 2015. godine.

Sporazum o izgradnji Južnog toka, do sada su osim Srbije, potpisale i Bugarska, Slovenija, Mađarska i Grčka.


Delove za "punto" proizvodiće sedam srpskih preduzeća
Požar koji je izbio u Fabrici automobila nije prekinuo pregovore između predstavnika "Fiat automobila Srbije" i prateće industrije Srbije, pa je već izvesno da će se u sedam domaćih preduzeća proizvoditi delovi za "punto".

U novi kooperantski proces već je ušao "Trayal" iz Kruševca, sa proizvodnjom guma. Dizalice će se proizvoditi u firmi "Promotor irva" u Kragujevcu.

"Fiatov" test su prošli i akumulatori iz Sombora. U preduzeću TPV "Šumadija" će se proizvoditi zaptivač za motore i određeni otpresci, dok će iz Surdulice stizati elektromotori jednosmerne struje za brisače i podizače stakla. Na spisku je i "Tigar" i Livnica iz Kikinde.

Prema rečima Zorana Radojevića, generalnog direktora Grupe "Zastava vozila", u jedan automobil se ugrađuje više od 10.000 delova, a da bi vozilo postalo nacionalno neophodno je da se u matičnoj zemlji proizvodi bar 60% delova.


Ukinuta prinudna uprava u Metals banci
Prinudna uprava u Metals banci iz Novog Sada formalno je ukinuta, saopštila je danas (18. novembar 2009. godine) Narodna banka Srbije (NBS).

Kako se navodi u saopštenju, uslovi za okončanje prinudne uprave stekli su se pošto su imenovani nova uprava i poslovodstvo Metals banke, uz saglasnost NBS.

NBS je u oktobru 2008. godine uvela prinudnu upravu u Metals banci zbog lošeg finansijskog stanja prouzrokovanog krizom likvidnosti, koja je pogoršana u vreme dok se banka nalazila pod korektivnim merama centralne banke.

Nakon dokapitalizacije Metals banke, polovinom jula, kroz emisiju 668.100 akcija po ceni od 5.500 dinara po komadu, većinski vlasnik banke sa 61,9% kapitala postala je Autonomna pokrajina Vojvodina, a osiguravajuće društvo DDOR "Novi Sad" zadržalo je 10% akcija.

Dokapitalizacija je pomogla da se pokrije gubitak od 4 milijarde dinara koji je bio jedan od glavnih razloga uvođenja prinudne uprave.

Metals banka trebalo bi da postane razvojna banka Vojvodine.


EBRD ulaže u srpsku kompaniju "Forma Ideale" - 7 mil EUR u vidu učešća u kapitalu
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) investiraće u vidu učešća u kapitalu do 7 mil EUR u kragujevačku kompaniju "Forma Ideale", saopštio je EBRD.

Kreditor će uložiti u jednu od vodećih srpskih kompanija za proizvodnju nameštaja kako bi podržao njen dalji razvoj i širenje na strana tržišta.

"Forma Ideale" ima rasprostranjenu prodajnu mrežu u Srbiji i prepoznatljiv brend izvozi i u susedne zemlje - Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju i Rumuniju, navodi se u saopštenju EBRD.

Kompanija će uz pomoć EBRD izgraditi prvi logistički centar u blizini fabrike u Kragujevcu. Novo skladište će joj omogućiti da konsoliduje logističke aktivnosti, smanji vreme isporuke i unapredi efikasnost proizvodnje.

Sredstva EBRD biće upotrebljena i za jačanje finansijske pozicije kompanije. Projekat će pomoći "Formi Ideale" da nastavi strategiju razvoja i ulaska na nova tržišta EU i istočne Evrope.

- Podrška lokalnim kompanijama jedan je od prioriteta EBRD, a partnerstvo sa kompanijom u Srbiji je naše zadovoljstvo, kao i razlog za podršku "Forme Ideale" u daljem razvoju konkurentskih prednosti - rekla je direktorka EBRD u Srbiji Hildegard Gacek.

Generalni menadžer "Forme Ideale" Vladimir Lazarević istakao je da "imati EBRD za partnera predstavlja veliku čast i znak prepoznavanja razvojnog plana "Forme Ideale".

Od osnivanja kancelarije u Srbiji EBRD je investirao više od 1,7 mlrd EUR u različite projekte. Ulaganja EBRD podstakla su dodatne investicije u ekonomiju Srbije u vrednosti 2,5 mlrd EUR.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta