Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kinezi dolaze u FAP?

Sledeće nedelje u FAP stiže tehnička ekipa kineske kompanije "Don Feng", kako bi se uverila u tehničke mogućnosti FAP-a, najavio je generalni direktor te pribojske fabrike Mirko Stojović i dodao da u FAP-u posle toga očekuju pismo o namerama radi privatizacije fabrike ili odluku o investiranju u FAP-ovu proizvodnju

Kinezi su najavili i mogućnost da se u FAP-a proizvode za početak dva tipa kamiona "Don Fenga", koji bi se ovde montirali i prodavali zemljama bivše Jugoslavije i širem regionu.
- Interesovanje za privatizaciju FAP-a pokazali su i potencijalni kupci iz Turske, Sirije i Rusije, ali Agencija za privatizaciju neće raspisivati treći tender sve dok ne dobije pismo o namerama i garancije da se pojavio ozbiljan kupac - rekao je Stojović.
FAP je sklopio 40 ugovora za proizvodnju više od 200 kamiona koji će kupcima biti prodati po subvencionisanim cenama, podsetio je Stojović i dodao da će kupcima po subvencionisanim cenama i pogodnostima koje daje Vlada Srbije biti isporučeno 100 kamiona do kraja godine, a u idućoj godini mesečno po 50 kamiona.
- Uz to, FAP će ovih dana isporučiti devet kamiona koji će biti izvezeni u Siriju, dok je za potrebe Vojske Srbije u toku izrada pet prototipskih vozila nazvanih "Lazar" - istakao je direktor pribojske fabrike.



Dogovoren budžet, sporne penzije

Sa MMF-om je do sada postignut načelni dogovor o budžetu za 2010: definitivno je dogovoreno da će konsolidovani deficit za narednu godinu biti četiri odsto, da povećanja PDV-a neće biti, da će ukupni javni prihodi orijentaciono iznositi oko 1.200 milijardi, a prihodi republičkog budžeta oko 650 milijardi dinara, dok će pojedinačne budžetske stavke biti precizirane narednih dana. U toj rečenici Ministarstvo finansija je sinoć za „Politiku” saželo ishod ovonedeljnih razgovora sa misijom Međunarodnog monetarnog fonda. Uz napomenu da će do kraja pregovora, 4. novembra, biti dogovoren i srednjoročni i dugoročni plan za reformu javnog sektora, kao i smernice za reformu penzionog sistema.

Inače, konačni dogovor sa MMF-om umnogome zavisi, kako saznaje „Politika” u krugovima vlade, od spremnosti domaćih ekonomskih vlasti da reformišu penzioni sistem. Ukoliko do 4. novembra vlada ne ubedi MMF u ozbiljnost svojih namera da reformiše ovaj sistem, Srbija bi mogla da ostane bez konačnog dogovora sa misijom te finansijske organizacije o ekonomskoj politici.

Kako je do sada potvrđeno, MMF je prihvatio predlog Srbije da se ne povećava starosna granica za penzionisanje žena, program ušteda u administraciji i, kako saznajemo, postignut je i dogovor i o politici zarada.

– Razgovori idu u dobrom pravcu i optimista sam kada je reč o dogovoru sa predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda – izjavio je potpredsednik vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić koji je sa guvernerom NBS Radovanom Jelašićem na Oplencu bio domaćin delegaciji MMF-a.

– Napravili smo pauzu, misija MMF-a je sa nama na Oplencu. I ovde smo razgovarali i verujem u uspeh pregovora – izjavio je Dinkić.

Kako je rekao, najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku su ohrabrujući.– Industrijska proizvodnja već treći mesec uzastopno raste, tako da je treći kvartal veći od drugog za čak pet procenata, a imamo i daleko bolje prihode budžeta nego što smo imali pre samo dva meseca. Naravno, kada je reč o MMF-u, nikada ne treba reći da je sve gotovo dok se ne završi – rekao je Dinkić i najavio zajedničku konferenciju predstavnika Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda za 4. novembar.

Delegacija MMF-a posetila je u Topoli zadužbinu kralja Petra Prvog, crkvu Svetog Đorđa, Karađorđev grad, Kraljev podrum na Oplencu i vinski podrum Vinarije „Aleksandrović”.

Ministar Dinkić je u toj vinariji govorio o otvaranju „vinskih puteva”, projektu na kome zajednički rade Ministarstvo ekonomije i Turistička organizacija Srbije s ciljem oživljavanja 10 vinogradarskih regiona. Dinkić je naglasio da će Ministarstvo ekonomije obezbediti kreditna sredstva zahvaljujući kojima bi se pospešila ugostiteljska ponuda vinskih regiona.



Hladan doček kod deset najvećih

Iako srpski političari tvrde da je privreda zainteresovana za kupovinu Luke Bar, firme sa liste deset najvećih uvoznika i izvoznika ili ne razmišljaju o tome ili nemaju niti jedan ekonomski razlog da uđu u takav posao. I pored toga, mogućnost da srpska preduzeća naprave konzorcijum i dostave ponudu na tender za prodaju 54 odsto kapitala barske luke, najpre je letos najavio ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić, sredinom prošle nedelje o tome je govorio vicepremijer Mlađan Dinkić, a pred vikend smo saznali da i premijer Mirko Cvetković priprema sastanak sa domaćim biznismenima kako bi razmotrili tu ideju.

Stručnjaci su i ranije upozoravali da Srbija nema interesa da uđe u vlasničku strukturu barske luke jer se preko te destinacije izvozi jedva 20 odsto naše robe, dok mnogo veći broj koristi transportne puteve preko Kopra, Rijeke, Soluna i Konstance. Kada je o uvozu reč, još je manji procenat tereta koji putuje tim pravcem jer gotovo svi veliki uvoznici, koji koriste kontejnerski transport, idu preko hrvatskih luka. Luka Bar ima kapacitet da prihvati osam miliona tona robe godišnje, ali kako se u razvoj infrastrukture godinama nije ulagalo, sadašnje mogućnosti ne prelaze 2,5 miliona tona. Dodatni problem je stanje pruge Beograd-Bar, ne samo u crnogorskom delu, nego mnogo više na trasi kroz Srbiju, gde brzina na mnogim deonicama ne može da pređe prosečnih 30 kilometara na sat, a uz to su i ograničene mogućnosti kontejnerskog transporta. Da bi se mnogi od tih infrastrukturnih nedostataka barske luke „ispeglali“ potrebno je ozbiljno ulaganje obe države, a u sadašnjoj situaciji malo ko od privrednika može da računa na skoriju realizaciju tih projekata. Ne samo da je neizvesno kada će biti rekonstruisana železnica, nego je u maglovitim planovima i izgradnja autoputa od Beograda do Bara. Takođe, velika ulaganja bila bi potrebna da se produbi plitak lučki gaz, zbog čega sada u Bar ne mogu da pristižu veliki prekookeanski teretni brodovi. Pod takvim okolnostima, teško je utvrditi zbog čega bi baš srpski privrednici mogli da se zainteresuju za tako ozbiljnu investiciju. Dodatni razlog za dilemu je što gotovo nijedna od kompanija sa liste najvećih uvoznika i izvoznika, ne vidi sebe u tom poslu.

Ninko Tešić, generalni direktor Impol Sevala iz Sevojna, kaže za Danas da u toj firmi nije bilo razgovora o mogućnosti da uđu u konzorcijum za privatizaciju Luke Bar.

- Kompletan izvoz realizujemo kamionskim saobraćajem za Evropsku uniju, dok kontejnerski, koji je nekada išao za Ameriku, sada radimo samo sporadično, što zbog nepovoljnog odnosa dolara prema evru, što zbog velike konkurencije koja na tom tržištu dolazi iz Indije i Kine. Luku Bar koristimo samo za uvoz sirovine iz Rusije, a dovozimo je do Sevojna železnicom ili kamionima. Menadžment Sevala nije razgovarao o mogućnosti učešća u kupovini te luke, a koliko znam o tome ne razmišljaju ni u slovenačkom Impolu koji je vlasnik naše kompanije - ističe Tešić.

I u Jugoimportu kažu za naš list da nikakvih razgovora na tu temu nije bilo, niti da je takva mogućnost ikada pominjana, a sličan stav imaju i u kompaniji Ist point.

- Nismo zainteresovani za Luku Bar. Godišnje, preko našeg terminala u Konstanci, realizujemo uvoz i izvoz oko 1,8 miliona tona robe. Mesečno Dunavom prevezemo kontingente koji premašuju 100.000 tona, dok železnicom do Bara i preko luke u tom gradu, ide deset puta manje robe, između ostalog i zbog toga što je transport do Konstance upola jeftiniji - tvrde u Ist pointu.

U kompaniji Tetra pak „nisu bili u mogućnosti da nam daju zvaničan odgovor“, a iz Ju es stila je stiglo obaveštenje da „nemaju komentar na tu inicijativu“. Nešto otvoreniji prema ideji srpskih političara bio je v. d. direktora Petrohemije Saša Pavlov.

- Ne mogu da kažem da nismo zainteresovani za udeo u Luci Bar, to je dobra ideja, ali se naša kompanija nalazi u restrukturiranju, u veoma teškoj finansijskoj situaciji, i ne bi mogla da finansira realizaciju te ideje. Naša tehnička služba je pre nekoliko meseci bila u Luci Bar i sagledavala uslove za zakup skladišta za sirovi benzin, s obzirom na to da veće količine robe smanjuju troškove odlaganja, ali ni te veće količine nismo mogli da finansiramo, tako da smo i od te ideje odustali - kaže Pavlov.

Još je neizvesnija situacija kod preduzeća čiji su većinski vlasnici strane kompanije. U korporaciji Tigar iz Pirota podsećaju da velike količine robe koja se proizvodi u njihovim pogonima ide u izvoz, ali da ne mogu sami da donesu odluku o ulaganjima te vrste jer se najveći deo kapitala tog preduzeća nalazi u vlasništvu francuskog Mišelina. Slična situacija je i kod kompanije Sunoko, koja je u vlasništvu nemačkog Nordcukera, i gde su nam kratko odgovorili da odluke takve vrste donosi većinski vlasnik.

Ako je kod najvećih uvoznika i izvoznika ideja o učešću u privatizaciji barske luke naišla na hladan prijem, na koga to računaju premijer i ministri? Ako su u kombinatoriku uključena manja preduzeća, možda bi valjalo podsetiti da su njihovi značajniji spoljnotrgovinski partneri uglavnom firme iz regiona, eventualno iz Evropske unije, a to podrazumeva transportne puteve koji ne idu preko Bara. Uz to, već je opšte mesto da su domaća preduzeća upletena u mrežu dužničko poverilačkih odnosa i da ih konstantna nelikvidnost sprečava da ulažu čak i u svoje strateške razvojne programe. S druge strane, ako se nade polažu u javna preduzeća, postavlja se pitanje iz kojih će fondova da izdvoje tako velike sume, kada je većina njih ili u gubicima ili već godinama ne uspevaju da ulože kapital u razvoj osnovne delatnosti, a gotovo izvesno i ne ispunjavaju uslove tendera.



Uslovi

Tender za prodaju 54,05 odsto akcija barske kompanije „Kontejnerski terminal i generalni tereti“ i dodelu koncesije na 30 godina, sa obavezom ulaganja, kao i tenderi za prodaju dva preduzeća u njenom vlasništvu, koje je nedavno raspisala crnogorska vlada, biće otvoreni do 1. februara naredne godine. Pravo učešća, uz otkup tenderske dokumentacije, koja košta 20.000 evra, imaju kompanije sa godišnjim prihodom od najmanje 250 miliona evra, koje su tokom pet proteklih godina, godišnje pretovarale najmanje dva miliona tona generalnog tereta.



Ikea invests in Simpo

Swedish furniture producer Ikea invested EUR 500,000 in boosting and improving the production capacity of Vranje-based Simpo. The investment is the continuation of a succesul and long term cooperation.

The investment provided for the implementation of a modern production line in the factory. Capacities of the new production line are twenty times higher than the capacities of the former production line, says the director of Simpo Sladjan Disic. Ikea’s investment is very significant for boosting the competitiveness of Serbian furniture industry.



Negotiations with IMF set to continue

The negotiations between Serbian government and the IMF on the 2010 budget finally came to an end. The IMF mission supported Serbia in its intention to cover the budget deficit by taking out foreign loans.

Furthermore, the IMF mission agrees with Serbian government that the budget deficit in 2010 stands at 4 percent of GDP. Economic growth in 2010 would reach 1.5 percent of GDP, and 5 percent in 2011.

The representatives of the Serbian government and the International Monetary Fund (IMF) will continue negotiations on Monday.



China’s Dongfeng Motor Corporation interested in truck maker FAP

A technical team from the Chinese Dong Feng will visit with FAP company officials next week to look into the technical capabilities of the factory.

The southwestern Serbia-based Priboj Automobile Factory (FAP) General Director Mirko Stojović said that FAP expects a letter of intention after the visit regarding interest in privatizing the company and a decision for investing in its production.

The Chinese announced the possibility that FAP will begin producing two types of Dong Feng trucks, which would be assembled and sold in the countries of the former Yugoslavia and extended region.

“Interest in the purchase of FAP was also shown by potential buyers from Turkey, Syria and Russia, but the Privatization Agency will not announce a third tender until it receives a letter of intention and guarantees that a serious buyer has arrived,” Stojović said.

He explained that that FAP has closed 40 contracts to produce over 200 trucks which will be sold to buyers for subsidized prices.

Stojović said that the 100 subsidized trucks, which the government is sponsoring, will be delivered by the end of the year, and that there will then be 50 trucks delivered monthly next year.

FAP is also set to deliver nine trucks ordered from Syria.

The manufacturer is also making five prototype APCs, dubbed Lazar, for the Serbian Army (VS).



MPs discuss administration downsizing

Members of the Serbian parliament will start a debate today on draft laws on maximum number of employees in the state and local administrations.

The drafts envision that about 8,500 employees in this sector would lose their jobs.

The opposition has been criticizing the proposed laws, while the administration, judiciary and social organizations independent union has submitted numerous amendments.

The law proposes a decrease in the number of employees by 2,224 for an indefinite amount of time and another 560 for a specified amount of time.

The draft law on the number of employees in the local administration proposes that 5,648 jobs ne axed.

Vlajko Senić of the ruling G17 Plus says that even though the state will have to spend on severance money, the budget savings will be significant.

“The government had two options – to increase VAT and in that way make up for the budget deficit or to decrease expenditures,” stated Senić.

The opposition has been criticizing the proposed laws. Jorgovanka Tabaković of the Serb Progressive Party (SNS) announced a large number of amendments and a heated debate.

“The unbelievable politically motivated administration increase during the past few years will now have to be paid for by the employees likely in the bad books of those who are supposed to carry out political orders,” Tabaković says.

“There is no care about the citizens, employees, or the state budget here. Those are measures defined superficially and irresponsibly under pressure. And the most important thing is that there are no results whatsoever.”

The union of the state administration employees has submitted numerous amendments to all parliamentary groups.

Union leader Njegoš Potežica says that it is necessary to establish a second-instance committee in the process of the evaluation of the workers – which will be a criteria for sacking people from their jobs.

He is also requesting that the number of the employees in the local administration should be five rather than four clerks per one thousand citizens.

According to Potežica ,there is also the issue of severance pay – he was quoted as saying that the nominal amount has to be the same for employees at the state and local level.



1,200 workers create Puntos'

Fiat Automobili Srbija, the joint company of Serbia and Italian Fiat, is going to become the majority owner of Zastava Vozila Group. The company will employ 1,200 workers from Fabrika Automobila and the additional 1,200 workers will be financed by Serbian government.

This will serve as the basis for negotiations that are to be held between the trade union representatives and the persons in charge from the Finance Ministry. There are 2,700 workers in Zastava Vozila, but 300 to 400 workers will have to take a compulsory vacation.



Uspešna dokapitalizacija Societe Generale grupe za iznos od 4,8 mlrd EUR
Societe Generale je objavila da je uspešno okončala dokapitalizaciju Grupe za iznos od 4,8 mlrd EUR putem povlašćene emisije akcija pokrenute 6. a zatvorene 20. oktobra 2009.

Ovom operacijom, Societe Generale će otplatiti akcije koje je kupila država Francuska na vrhuncu prošlogodišnje ekonomske krize i potvrditi spremnost privatnog sektora da podrži model poslovanja banke. Dokapitalizacija je Societe Generale grupi omogućila da obezbedi i potencijalni eksterni rast. U tom smislu, grupa je pokrenula postupak kupovine preostalih 20% manjinskih akcija Credit du Nord, trenutno u vlasništvu Dexie, stoji u saopštenju.

Uzimajući u obzir realizovanu dokapitalizaciju, otplatu državnog učešća u kapitalu i sticanje dodatnih 20% udela u Credit du Nord, pokazatelji adekvatnosti kapitala Grupe, na pro forma osnovi, na dan 30. juna 2009. iznosili bi 8% kada je u pitanju akcionarski kapital odnosno 9,7% kada je u pitanju ukupan osnovni kapital, saopšteno je.

Povodom uvećanja kapitala, ukupna prijavljena vrednost za upis novih akcija je bila oko 8,3 mlrd EUR, odnosno racio prepisa iznosi 172%.


Serbian Economic Summit in Belgrade on November 2nd and 3rd

Serbian First Deputy Prime Minister and Minister of the Interior Ivica Dacic said today that a decision regarding the removal of visa restrictions for Serbian citizens should be made at the EU ministerial conference at the end of December this year.

In his introductory speech at the opening of the 9th Serbian economic summit, Dacic stressed that Serbia has met all the conditions for visa liberalisation set by the EU.

He specified that up until now over 1.2 million biometric passports have been issued, adding that from December, for the first time, passports will also include a biometric fingerprint which will allow passport holders to go through passport control and checks more quickly.

Dacic said that Serbia has passed all laws and regulations required for the successful fight against crime, including laws for the confiscation of illegally obtained assets.

He expressed his opinion that it cannot be said that Serbia is not doing enough to oppose organised crime, adding that the police have conducted several very successful investigations. He mentioned as an example the latest action, Morava, which resulted in the arrest of a number of drug dealers.

The Minister said that it is necessary to further strengthen regional police cooperation, adding that owing to the information provided by the Serbian police, in cooperation with other European police forces, a robbery of over 100 kilograms of gold was prevented in Sweden.

He said that criminal groups often work together on a regional level, which has made cooperation between southeast European countries even more necessary and Serbia has signed several agreements to make this kind of cooperation possible.

Deputy Prime Minister for EU integration and Minister of Science and Technological Development Bozidar Djelic reiterated that Serbia’s goal is to apply for EU candidacy before the year’s end and to have the Transitional Trade Agreement unfrozen.

He recalled that this week Chief Hague Prosecutor Serge Brammertz will be visiting Belgrade, voicing his hope that Brammertz’s report to the UN Security Council and EU leaders will contain a positive assessment of Serbia’s cooperation with the tribunal.

He noted that in the last report on Serbia’s progress the European Commission noted that everything Serbia has so far achieved concerning the implementation of the Transitional Trade Agreement will be regarded as an indicator of the agreement’s successful implementation.

This should shorten the period from application until acceptance of candidacy down to 6–12 months, Djelic noted, adding that according to the latest survey, 71% of Serbian citizens favour EU entry.

He welcomed the Greek government’s initiative for the Western Balkan’s EU entry before 2014, adding that this is an ambitious goal, but technically feasible and dependant on the political circumstances and consensus within the EU.

Djelic recalled that since 2000 Serbia received €2.9 billion in EU donations, adding that the new financial framework implies donations of up to €1.4 billion before 2013.

Next year Serbia is to receive €200 million as macro financial support from EU funds, Djelic noted.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta