Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
D and B:Srbija i dalje među zemljama visokog rizika

Najveća bonitetna kuća na svetu, Dan end Bredstrit (Dun&Bradstreet), u novembarskom izveštaju i dalje svrstava Srbiju među zemlje visokog rizika sa dodeljenim rejtingom DB5a, ističući da su očekivanja o značajnom ekonomskom oporavku u 2010. godini preuranjena, i pored nagoveštaja o stabilizaciji

Najveća bonitetna kuća na svetu, Dan end Bredstrit (Dun&Bradstreet), u novembarskom izveštaju i dalje svrstava Srbiju među zemlje visokog rizika sa dodeljenim rejtingom DB5a, ističući da su očekivanja o značajnom ekonomskom oporavku u 2010. godini preuranjena, i pored nagoveštaja o stabilizaciji.

Prema najnovijim podacima D&B o efikasnosti plaćanja Srbije ka inostranstvu, 42,1 odsto ukupnih plaćanja su sa 30 ili više dana zakašnjenja u periodu od početka godine do trećeg kvartala 2009. U istom periodu oko polovina (51,1 odsto) su plaćanja bez zakašnjenja, dok su 28,2 odsto plaćanja sa 60 ili više dana zakašnjenja, a 1,5 odsto su plaćanja sa kašnjenjem od 120 i više dana.

S obzirom na efikasnost plaćanja kompanija koje posluju u Srbiji, kao i relativno slabo poslovno okruženje, D&B preporučuje korišćenje potvrđenog akreditiva pri trgovanju sa ugovornim stranama u zemlji.

D&B analitičari ističu da je pozitivno to što će devizne rezerve, koje se čvrsto drže i pored velikog pada spoljnotrgovinskog deficita i opšte gledano deficita platnog bilansa, smanjiti pritisak na dinar.

Najnovija dešavanja nagoveštavaju nastavak ekonomske i finansijske stabilizacije, ističe se u izveštaju.

Realni BDP je ostao umanjen za 4 odsto na godišnjem nivou u drugom kvartalu ove u odnosu na isti kvartal prethodne godine sa naglim padom bruto dodate vrednosti u ključnim sektorima privrede kao što su proizvodnja (pad od 20odsto na godišnjem nivou), građevinarstvo (16,1odsto) i sektor veleprodaje i maloprodaje (8 odsto).

Međutim, po prvi put objavljeni kvartalni podaci pokazuju da je privredna aktivnost smanjena za samo 0,1odsto u prvom kvartalu.

Guverner Narodne banke Srbije izjavio je da preliminarni podaci za treći kvartal ukazuju da je pad realnog BDP-a manji od 3 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Ukidanje četvorodnevne radne nedelje početkom septembra u "Ju Es Stil Srbija (`US Steel Srbija`), koji je najveći izvoznik u zemlji, potvrđuje ove tvrdnje (niska potražnja je dovela proizvođača čelika da smanji radno vreme u martu), ističe se u izveštaju.

Na polju finansija Narodna banka Srbije je početkom oktobra smanjila referentnu kamatnu stopu sa 12 odsto na 11 odsto, kao i obavezne rezerve za komercijalne banke; data je izjava da će NBS smanjivati kamatne stope i dalje ukoliko inflacija i vladina fiskalna politika to i omoguće.

Ranije ove godine, slabost dinara i zabrinutost zbog stabilnosti bankarskog sektora je sprečila NBS da ublaži monetarnu politiku uprkos ekonomskoj recesiji.

Odluka o smanjenju kamatnih stopa i obaveznih rezervi je objavljena dan nakon što je NBS saopštila da su stres testovi pokazali da, skoro ceo u inostranom vlasništvu, bankarski sektor može da izdrži i mnogo nepovoljnije ekonomske uslove.

U međuvremenu, vlada je bila uspešna u obezbeđivanju dalje finansijske pomoći. Svetska banka se saglasila da pozajmi Srbiji 400 miliona USD kao podršku vladinom budžetu, dok je Rusija spremna da obezbedi do 1 milijarde USD da podži i budžet i velike infrastrukturne projekte.

Pored toga, EU razmatra zajam do 200 miliona evra za podršku privredi. MMF će uskoro odlučiti o puštanju druge i treće tranše paketa finansijske podrške od 2,9 milijardi evra (4,2 milijarde USD) u zavisnosti od napora vlade za suzbijanjem fiskalnog deficita.

Pozitivno je to što spremnost Svetske banke i EU da odobre sredstva Srbiji svedoče o posvećenosti vlade ekonomskim i fiskalnim reformama, iz čega se mogu naslutiti dobri odnosi sa MMF-om.

D&B analitičari smatraju da bi, uprkos ovim ohrabrujućim dešavanjima, bilo nerealno očekivati primetni ekonomski oporavak u 2010. godini, dok rizici još postoje i dalje utiču na stabilnost finansijskog sektora i ponovnu depresijaciju dinara.

Strane investicije i zajmovi, glavni pokretači potrošnje i investicija do 2008. godine, ostaće smanjeni još neko vreme potrebno da stvarno i dođu, dok će uslovi na tržištu rada i dalje biti oslabljeni.

Blagi oporavak potražnje u EU, gde odlazi više od polovine srpskog izvoza, neće biti dovoljan da podrži oporavak srpske privrede, navodi se u novembarskom izveštaju.



€2.13bn invested in 2,500 projects through NIP

Minister for the National Investment Plan (NIP) Verica Kalanovic stated that since 2006 a total of €2.13 billion has been invested through NIP in approximately 2,500 projects.

On the second day of the 9th Serbian Economic Summit Kalanovic said that in the first two years €1.5 billion was invested, while in 2008 investments amounted to €500 million, adding that this year around €130 million was invested in 325 projects.

She said the priority in 2010 will be the shift to programme financing for projects, since currently a portion of the funds remains unused because all investments are related with the budgetary year, adding that NIP goals will also include a more even-balanced regional development.

State Secretary of Economy and Regional Development Vesna Arsic stressed that Serbia plans to join the World Trade Organisation (WTO) in 2010, noting that talks with the WTO are underway.

Serbia has been fulfilling conditions for joining the WTO and early in 2010 it will start implementing the free trade agreements with Turkey, Switzerland, Norway, Iceland and Lichtenstein and countries members of the European Free Trade Association (EFTA), she explained.

The Minister added that these agreements will enable Serbia to start exporting to their markets, while the liberalisation of import will be taken one step at a time.

She also said that in 2010 Serbia will take over the annual CEFTA presidency and its goal will be the liberalisation of the services market in the region.

Arsic recalled that Serbia also signed free trade agreements with Russia and Belarus, thus gaining access to a market of around 160 million people.

State Secretary of Economy and Regional Development Nebojsa Ciric announced that in 2010 the state will continue implementing the programme of support to the economy because the next year is also expected to be a difficult one.

Ciric voiced his expectation that €1.2 billion will have been injected into the economy this year for the improvement of liquidity, securing jobs, stimulating producers and encouraging exports.

He said €815 million from subsidised loans has so far been invested in the real sector, stressing that Serbia will most likely end this year with the same level of foreign direct investments as in 2008.

The second half of 2009 shows that with good infrastructure and stimulating programmes the state can attract foreign investments regardless of the crisis, he concluded.



Mirov:EBRD širi delatnost u istočnoj Evropi

Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) će proširiti delatnost u zemljama istočne Evrope i ukazati pomoć i tamošnjim preduzećima, izjavio je predsednik te međunarodne kreditne organizacije Tomas Mirov

Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj (EBRD) će proširiti delatnost u zemljama istočne Evrope i ukazati pomoć i tamošnjim preduzećima, izjavio je predsednik te međunarodne kreditne organizacije Tomas Mirov.

On je za današnje izdanje nemačkog poslovnog dnevnika "Handelsblat" precizirao da EBRD, nakon što je pomogao da se u celini stabilizuje bankarski sektor u istočnoj Evropi, sada želi da pomogne i ugroženim lokalnim firmama.

"Mi smo u celini stabilizovali istočnoevropske banke koje su bile u teškom položaju, a sada činimo vanredan korak - počinjemo da pomažemo preduzećima", precizirao je čelnik EBRD.

Osnovni problem sa kojim se sada susreću kompanije iz istočnoevropskih zemalja je refinansiranje. "Glavni problem sa kojim će se susresti biznismeni u istočnoj Evropi tokom naredne dve do tri godine je nedostatak kapitala", ocenio je Mirov.

"Izlaz istočnoevropskih ekonomija iz kriznog perioda biće ugrožen ukoliko ne budemo radili na stabilizaciji realnog sektora regionalne privrede", naglasio je on.

Mirov smatra da je istočnoj Evropi potrebno razdoblje do tri godine pre nego što dostigne nivo ekonomskog rasta koji je ostvarivan uoči početka globalne finansijske krize.

Rukovodstvo EBRD je u septembru objavilo da će ranije predviđeni obim investicija u istočnoevropske zemlje i druge države sa tranzicionom privrednom u 2009. godini uvećati za više od 15 odsto, na osam miljardi evra.

Nivo ovogodišnjih ulaganja EBRD uvećaće se u odnosu na lani za 52 procenta, a dodatna investiciona sredstva banka će izdvojiti iz vlastitih rezervi, saopšteno je u londonskom sedištu banke.

EBRD je u vlasništvu 61 zemlje i dve međuvladine institucije, a osnovan je nakon sloma socijalističko-planskih ekonomija u istočnoj Evropi i državama bivšeg Sovjetskog Saveza sa ciljem da tim zemljama pomogne u prelasku na tržišni model privređivanja.



„Panonska vrata” u Sremskoj Mitrovici

Luka „Leget” iz Sremske Mitrovice i hrvatska Luka „Rijeka” otvoriće početkom sledeće godine međunarodni centar, na površini od 40 hektara, za transport kontejnera „Panonska vrata” u Sremskoj Mitrovici. Kontejneri sa robom, koji iz Rijeke budu stizali kontejnerskim blok vozovima, dalje će se otpremati kamionima prema Bugarskoj, Rumuniji, Bosni i Hercegovini i drugim odredištima

Ugovor o izgradnji međunarodnog terminala u Sremskoj Mitrovici potpisali su pre dva dana u Rijeci Marko Simić, direktor „Panonskih vrata”, čiji će vlasnik biti Luka „Leget” iz Sremske Mitrovice i direktorka riječke firme „Ag transri logistika” Dragica Pikula, čiji je vlasnik firma „Jadranska vrata”.

Prema tom ugovoru, u prvu fazu gradnje međunarodnog terminala „Panonska vrata” u Sremskoj Mitrovici, biće uloženo oko pet miliona evra. Terminal će početi da radi već krajem prvog kvartala sledeće godine.

Plan je da se kontejneri sa robom iz Luke u Rijeci vozovima transportuju do Sremske Mitrovice, prihvataju u budućem terminalu i odatle kamionima otpremaju do krajnjeg korisnika.

Odluka o izgradnji ovog terminala u Sremskoj Mitrovici donesena je na osnovu podataka po kojima se 60 odsto kontejnera, koji stižu brodovima u Luku „Rijeka”, otprema prema Srbiji, pa se računa da će dopremanjem kontejnera vozovima do „Panonskih vrata” u Sremskoj Mitrovici, biti znatno smanjeni troškovi transporta, ali i ubrzan protok robe. Tako će se riječka luka brže oslobađati kontejnera, koji kad se nagomilaju praktično blokiraju ovu luku, stvaraju nove troškove i usporavaju transport robe.

Zoran Nešić, direktor Luke „Leget” koja će biti vlasnik terminala, kaže da postoji dobra povezanost putnom mrežom u celom regionu, da je budući kontejnerski centar „Panonska vrata” na pravom mestu, udaljen od Novog Sada, Beograda i Bijeljine tek 60 kilometara i da su i sve ostale zemlje, prema kojima se roba transportuje iz riječke luke u neposrednoj blizini, što će omogućiti velike uštede vlasnicima robe.



Cvetković: Oporavak privrede u 2011.

Dosadašnji razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom o koncipiranju održivog budžeta počeli su da daju prve rezultate

U poslednjih mesec dana javljaju se pozitivni signali koji označavaju da privreda kreće put oporavka. Po svemu sudeći, pad BDP biće manji od tri odsto, a u narednoj godini očekujemo rast od 1,5 odsto tako da se oporavak privrede očekuje u 2011. godini. Podaci govore i da se inflacija poslednjih meseci kreće oko nule, a prošlog meseca iznosila je minus 0,1 odsto što znači da se polako krećemo u pravcu rasta koji očekujemo da bude kontinuiran - izjavio je juče premijer Mirko Cvetković, otvarajući Deveti srpski ekonomski samit u hotelu Hajat.

On je naglasio da je Vlada pokrenula projekat racionalizacije javnog sektora, koji podrazumeva smanjenje državne i lokalne administracije kao i podizanje efikasnosti javnih preduzeća. Ti potezi trebalo bi da dovedu do smanjenja budžetskih troškova kako bi se od 2011. promenila struktura rashoda i veći deo budžeta bio usmeren u izgradnju kapitalnih objekata umesto kao do sada u potrošnju. Cvetković je ukazao i da se poslednjih meseci Srbija suočava sa pojačanom finansijskom nedisciplinom u okviru koje su za budžet i zaposlene bile posebno teške pojave uplata neto zarada uz izbegavanje plaćanja poreza i doprinosa. Takvo ponašanje od 1. januara neće biti moguće, naglasio je premijer i podsetio da postoje i problemi sa firmama koje su u privatizaciji kupili preduzetnici bez namere da podignu proizvodnju, već isključivo za pribavljanje lične koristi. Cvetković je pozvao strane investitore da ulažu u Srbiju i podsetio da osim niskih poreskih stopa država priprema i giljotinu propisa čime će privredni ambijent postati znatno atraktivniji.

Obraćajući se skupu koji je okupio više od 300 domaćih i stranih učesnika iz sveta politike i biznisa, potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić podsetio je da smo ispunili sve uslove predviđene mapom puta ka viznoj liberalizaciji i da od 1. januara možemo očekivati da građani Srbije putuju bez viza u Evropsku uniju i da bi odluka o tome mogla da bude doneta krajem novembra ili početkom decembra u Beču. „Do sada smo izdali više od 1,2 miliona biometrijskih pasoša, a od naredne godine naše putne isprave imaće ugrađen i otisak prsta, što je do sada realizovalo tek desetak zemalja, a putnicima će omogućiti da granicu prelaze i bez fizičkog prisustva carinika“, rekao je Dačić.

On je istakao da je Srbija odlučna u borbi protiv kriminala i korupcije, a donošenje svih potrebnih zakona i podzakonskih akata najavljuje da neće biti zaštićenih i da investitori ne treba nikome da plaćaju da bi radili u Srbiji. Dačić je ocenio da u ovom trenutku naša zemlja ima veliku regionalnu ulogu u borbi protiv kriminala o čemu svedoči činjenica da će u petak u Beču biti potpisan bilateralni sporazum sa Austrijom, a istovremeno će takav dokument biti potpisan i sa Crnom Gorom i Makedonijom. Dačić je naglasio da takvi sporazumi doprinose suzbijanju inače velikog broja kriminalnih grupa koje su se formirale na teritoriji Zapadnog Balkana.

Potpredsednik Vlade zadužen za evropske integracije Božidar Đelić rekao je da je cilj Srbije da do kraja godine podnese kandidaturu za članstvo u EU. On je ocenio da je poslednji izveštaj Evropske komisije bio izuzetno pozitivan i da se nada da će se u izveštaju glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca naći i ocena o punoj saradnji Srbije s Hagom. „Napravili smo značajan pomak u borbi protiv monopola, zaštiti životne sredine i poljoprivredi, a uprkos svim teškoćama 71 odsto građana Srbije bi, prema poslednjim istraživanjima, na referendumu glasalo za ulazak u Evropsku uniju“, rekao je potpredsednik Vlade.

Đelić je pozdravio inicijativu grčke vlade da se zemlje Zapadnog Balkana nađu u EU 2014. rekavši da je to ambiciozan cilj, tehnički moguć, ali da ne zavisi od nas, već da je više pitanje političkih okolnosti.

Predsednik Skupštine Vojvodine Bojan Pajtić predstavio je rezultate rada pokrajinske vlade na suzbijanju posledica ekonomske krize i istakao da je 20.000 nezaposlenih bilo obuhvaćeno subvencijama od 1.300 evra po radnom mestu, zahvaljujući čemu je više od 17.000 već počelo da radi.



Stoidis: Ulazak u EU 2014. ostvariv cilj

Ambasador Grčke Dimosten Stoidis izjavio je juče da je Grčka htela da pomogne Srbiji tako što je odredila 2014. kao ciljni datum ulaska u EU jer veruje da naša zemlja to zaslužuje i da je to ostvariv cilj. „To je datum koji bi trebalo ozbiljno uzeti u razmatranje. Ima određenu simboliku i ostavlja dovoljno vremena balkanskim zemljama da se pripreme za pristupanje, kao i članicama EU da urade domaći i uvide kako zemlje zapadnog Balkana mogu da doprinesu Uniji“, rekao je Stoidis. Ambasador Nemačke Volfram Mas naglasio je da će od 2010. godine EU staviti Srbiji na raspolaganje više od dve milijarde evra, što nije zajam nego podrška integrativnim procesima i dodao da je potrebna još veća posvećenost vlade u negovanju dobrosusedskih odnosa. „To ne znači da Srbija treba da prizna nezavisnost Kosova, ali odbijanje da uspostavi odnose sa vlastima Kosova prepreka su rešavanju svakodnevnih problema“, istakao je Mas.

Braš: Korupcija ometa investitore

U drugom delu jučerašnjeg prvog dana samita, Aleksandar Konuzin, ambasador Ruske Federacije u Srbiji, izjavio je da Srbija još nije dovršila svoj prelazak na tržišnu privredu i nije uskladila sve zakone potrebne za to, ali je priznao da i ruske kompanije, zbog nedostatka iskustva u rešavanju problema, nisu uvek na potrebnoj visini. Dženifer Braš, otpravnik poslova ambasade SAD, ukazala je da Srbija ključna zemlja za stabilnost na Balkanu, ali da neće moći da napreduje ukoliko i druge zemlje ne preduzmu potrebne reforme. „Zato je njena uloga presudna u naporima da se sprovedu ustavne reforme u BiH kako bi i ta zemlja krenula ka EU. Od ključne važnosti za privlačenje investitora je sveobuhvatna reforma propisa, kao i sudska reforma jer je za ulagače važno da imaju sigurnost u investiranju“, rekla je Braš, ali je ukazala i da korupcija predstavlja korozivnu stvar koja ometa donošenja odluka kod investitora. Braš očekuje da će novi ambasador SAD u Beogradu biti postavljen i stupiti na dužnost u narednih mesec dana.



Privreda bez merača efikasnosti

Berzanski indeks najlikvidnijih akcija pokazuje da je vrednost elitnih kompanija niža za 20 odsto nego pre dve godine

Branislav Jorgić Ukoliko stanje i vrednost srpske privrede posmatramo prateći kretanje berzanskog indeksa najlikvidnijih akcija Belex15,situacija jeznatno lošija nego u oktobru 2005. godine, kad je startna vrednost tog berzanskog pokazatelja bila 1.000 poena. Imajući u vidu da je prošlu sedmicu taj najvažniji berzanski indeks završio sa 806,19 poena, tržišna vrednost 15 kompanija čijim se akcijama najčešće trguje za petinu je niža nego pre četiri godine, kaže jedan od najboljih domaćih poznavalaca berzanskog trgovanja Branislav Jorgić, vlasnik prve privatne brokerske kuće osnovane u Srbiji .

Često se čuje da Beogradska berza, na kojoj se stalno, ili periodično promeću akcije više od 300 od uključenih 1.800 privatizovanih kompanija, ne odražava stanje u ekonomiji Srbije. Jorgić u izjavi za „Politiku” naglašava da ukoliko je to tačno, postavlja se pitanje zašto, posle devet godina aktuelnih tranzicionih promena, još ne postoji instrument koji će na javan i tržišno utemeljen način meriti vrednost naše privrede.

–Ukoliko Berza ili indeks Belex15, kao jedinica mere, nisu relevantni, znači da zvaničnici na makro ili mikro nivou, prema svojim potrebama, mogu govoriti o uspehu svoje ekonomske politike, ili neuspehu ekonomskih mera svog protivnika, bez njihove nezavisne tržišne verifikacije – naglašava Jorgić. – Berza, čija je kriza počela godinu dana pre svetske, što svedoči da su prvobitni razlozi za to u domaćoj privredi i merama ekonomske politike, ove godine je doživela najveći sunovrat u martu kad je indeks najlikvidnijih akcija pao na 347,46 poena. Oporavak koji je usledio je skokovit i daleko je od pravog.

Po njegovom uverenju, pravi oporavak tržišta kapitala teško je očekivati dokle god se na na berzi ne pojave hartije najatraktivnijih emitenata, poput NIS-a, EPS-a, Telekoma, Galenike, JAT-a, koje bi privukle domaće, ali i strane ulagače.

To mogu da budu obećane besplatne akcije građanima, akcije iz dokapitalizacije, ili obveznice javnih preduzeća, čijom prodajom bi se obezbedilo finansiranje razvojnih projekata bez promene vlasničke strukture.

– To što se, za razliku od zemalja u okruženju, u Srbiji izbegavaju berzanski izvori finansiranja sadašnjih javnih preduzeća, na indirektan način svedoči da još ne postoji dugoročna strategija države u pogledu njihove sudbine – smatra Jorgić. – Još nije dovoljno jasno ni kako će se deliti obećane besplatne akcije građanima. Prema važećoj regulativi, akcije državnih preduzeća koje se stiču bez naknade, dobijaju se kao pojedinačne akcije. Imajući u vidu da se radi o 4,8 miliona građana, postoji određena nedoumica da li bi moglo da dođe do zagušenja u obradi tako velikog broja.Slična nedoumica je postojala 2002. godineprilikom regulisanja obaveze države po staroj deviznoj štednji.

Postoje mišljenja da bi možda bilo bolje da su akcije unete u određeni fond, a da su građani dobili udele (investicione jedinice) u tom fondu. To bi tehnički bilo jednostavnije, ali se postavlja pitanje ko bi upravljao i na koji rok tim fondom.

Ako bi tim fondom upravljala država, nameće se pitanje da li se onda privatizacija javnih preduzeća desila ili je došlo samo do „promene odela”, kaže Branislav Jorgić.



Economy minister: Downsizing state administration aims to boost efficiency

Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic said today that the purpose of the bill on establishing a maximum number of employees in state administration is to improve its efficiency.



Photo: Tanjug
Unveiling the bill at the Serbian parliament, Dinkic said that that will also lead to a reduction of costs that will be felt in 2011. He explained that the state administration has 30,642 permanently employed workers and that the planned reduction is around 9%, down to 28,400 workers.

Administrative affairs should be reduced by 25%, all unnecessary procedures abolished and a one-window system introduced wherever possible.

Dinkic said that the average number of employees in local self-government in Serbia is higher than in Europe.

The Minister pointed out that there are municipalities with an excessive number of employees, in which the entire budget goes on salaries.

Dinkic said that the bill stipulates that there are four public servants for each one thousand inhabitants, and stressed that local governments have the right to decide on their own whether they wish to keep their excess employees and pay them from their local budgets.

According to him, it will not be necessary to reduce the administration in 35 cities and municipalities, while there are surplus workers in 110.

He pointed out that in some municipalities administration should be reduced by 10%, in some by 20% or 30%, while eight local governments should reduce their administration by more than 30%.

Also attending the session of Parliament were Minister of Public Administration and Local Self-Government Milan Markovic and Education Minister Zarko Obradovic.

The Serbian parliament is today discussing the bills on the maximum number of employees in the state and local government and the amendments to the Law on civil servants.



Heitman raises over EUR 500m for CEE property fund

US real estate investor Heitman has closed its fourth value-added property fund targeting Central and Eastern European commercial and residential property.

The Chicago-based fund manager has raised $750 mln (EUR 506 mln) of equity for Heitman European Property Partners IV, which held a first close last September with roughly EUR 380 mln of commitments from a range of American and European institutions.

Major investors in the vehicle include the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) with an equity injection of EUR 75 mln as well as Danish property company ATP Real Estate with a further EUR 75 mln. Heitman will plough EUR 15.5 mln into the fund.

The vehicle, which has a three-year investment period, will have the firepower to acquire up to EUR 1.3 bn of property with leverage. It was set up to develop, reconstruct, acquire, own and manage real estate in CEE as well as Russia and Ukraine.

'Today's challenging property market conditions throughout the world make this an attractive climate for investment,' said Heitman's managing director Gordon Black. 'We believe such opportunities exist across Central and Eastern Europe and we are pleased to have been able to raise this level of capital commitments to take advantage of this historic opportunity.'

Heitman is a real estate investment manager active in the US, Europe and Asia with $19.6 bn in assets under management.



PM Cvetkovic: Country to recover from recession in 2011

Serbian Prime Minister Mirko Cvetkovic said today that the economy is showing the first signs of recovery, adding that he hopes that the fall in the GDP this year will be less than 3%.

Opening the 9th Serbian economic summit, which is being held at the Hyatt Regency Hotel, Cvetkovic said that next year a 1.5% GDP growth rate is expected, which is half the expected drop this year and shows that the recovery trend will continue in 2011.

He stressed that the Serbian government has started a project for increasing efficiency in the public sector which includes personnel reduction. He explained that the first savings will be made in 2011 because in 2010 compensation must be paid to those who will lose their jobs.

The Prime Minister said that work is being done to reduce the budget deficit and to change the expenditure structure so that capital investments will be increased and current expenses reduced. He announced that the level of over all public expenditure will be reduced to 40% below GDP over the next few years.

He confirmed that agreement has been reached with the IMF concerning the 2010 Serbian budget. He said that financial and economic policies are being discussed to ensure mid and long term sustainable national development.

The Prime Minister said that the Serbian government and the IMF are finding good ways of solving this issue, noting that the lack of financial discipline was a problem in 2009, especially the fact that some companies did not pay the required contributions for their employees, but only their net salaries.

The Prime Minister stressed that in 2010 they will be prevented from paying out net salaries unless they have settled their contributions, reiterating that the government intends to seriously improve the business ambience.

The Prime Minister invited investors to invest in Serbia, recalling that it is about to be granted a visa-free regime with the EU, therefore along with the free transport of goods and capital, it will also establish the free movement of people.

He noted that the free movement of capital and goods is taking place through the implementation of the Transitional Trade Agreement with the EU, which has formally been frozen, but is in fact functioning, as well as through the CEFTA agreement signed with other states.

Serbia’s 9th economic summit, where over 350 participants will hold discussions on the reduction in economic potential due to the crisis, is being organised by the Greek Comokos Group, under the auspices of the Serbian Chamber of Commerce, the Foreign Investors’ Council and the German Economic Association.



Mirov: EBRD expands activities in Eastern Europe

European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) will expand activities in the countries of Eastern Europe and show support to the local businesses, said president of the international credit organization Thomas Mirov for German business daily Handelsblat.

The EBRD, having helped to stabilize the whole banking sector in Eastern Europe, now wants to help the disadvantaged and local businesses.

"We have stabilized the whole Eastern European troubled and now we do unusual step - help distressed companies," explained Mirov.

The main problems that now face companies from Eastern European countries is refinancing. "The main problem that will have businessmen in Eastern Europe during the next two to three years will be the lack of capital," said Mirov.

"Exit from the crisis for Eastern European economies will be jeopardized unless we work to stabilize the business sector of the region," he said. Mirov believes that Eastern Europe needs a period of three years to reach the level of economic growth prior to the beginning of the global financial crisis.

The management of the EBRD in September announced that the previously predicted volume of investment in Eastern European countries and other countries in transition in 2009 will increase more than 15 percent to EUR 8 billion.

The level of investments made by the EBRD will increase 52% in 2009 Y/Y and additional funds will be invested from the banks’ own reserves, said the London headquarters of the bank.



Egyptian Airline KoralBlue Launches Flights From Serbian Capital Belgrade

Egyptian charter airline KoralBlue launched on Monday its first flight from Serbian capital Belgrade, the Belgrade international airport said.

A KoralBlue Airbus 320 carrying 170 passengers took off on Monday for Cairo and the resort city of Hurghada, on the Red Sea coast, the Nikola Tesla Airport said.

More than 20 return flights will be performed to Egypt over the next six months, the statement said.


Koralblue Airlines is headquartered in Cairo with main operation bases in Sharm El Sheikh, in the South Sinai Governorate, and Hurghada, according to the airline's website.

A slew of airlines, including low-cost carriers from Austria, Russia, Hungary, Spain and the UK, are interested in launching flights to Belgrade, local media reported last week. Air traffic to Serbia is poised for solid growth in view of the likely easing of visa requirements for Serbian citizens travelling to the European Union from the start of 2010.

The European Commission has proposed that short-stay (less than three months) visa requirements be waived for Serbian citizens as of January 2010.

Earlier, local media quoted the head of the Civil Aviation Directorate, Nebojsa Starcevic, as saying that Serbia will grant licences to all EU-based airlines seeking to open routes to any of Serbia's airports.



International container shipping centre “Pannonian door” in Sremska Mitrovica

Serbian port Leget, on the Sava river, and Croatian Adriatic port Rijeka will open at the beginning of 2010 a 40-hectare international container shipping centre in the town of Sremska Mitrovica, in northern Serbia. The containerised cargo, which will arrive from Rijeka, will be transhipped to Bulgaria, Romania, Bosnia and Herzegovina, as well as other destinations.



Room for Serbia, Belgium to boost cooperation in all fields

Serbian Prime Minister Mirko Cvetkovic met today with Speaker of the Belgian Parliament’s Lower House Patrick Dewael.

Presenting Serbia’s priorities regarding EU integration Cvetkovic told Dewael he hopes Belgium will endorse the strengthening of relations between Serbia and the EU.

Dewael stressed he firmly believes that as of next year Serbia will be on the white Schengen list and its citizens allowed to travel to EU countries without visas.

They agreed that Serbia and Belgium have established satisfactory relations, but noted there is also room for better cooperation in all fields, therefore Dewael’s visit is a new incentive for developing political, economic and other forms of bilateral cooperation.

As for economic cooperation, additional efforts must be made to improve it, they noted.

Cvetkovic stressed that positive experiences of companies from other EU member countries already present in the Serbian market are the best recommendation for Belgian investors to come and invest in Serbia.



Srbija na 68 odsto BDP-a iz 1989.
Beograd -- Srbija će na kraju 2009. godine biti na nivou 68 odsto bruto domaćeg proizvoda iz 1989. godine, kaže predsednik Saveza ekonomista Srbije Dragan Đuričin.

Đuričin je rekao da je Srbija ekonomski maksimum od početka tranzicije dostigla prošle godine kada je bila na nivou 74 odsto BDP-a iz 1989.

Prema njegovim rečima, od septembra prošle godine naša zemlja se nalazi u kombinovanoj krizi, odnosno tranzicionoj recesiji koja traje već 20 godina, a zatim je zahvaćena i svetskom ekonomskom krizom.

Đuričin je ocenio da je najveći problem srpske privrede nizak izvoz, koji je prošle godine iznosio oko 20 odsto BDP-a, što znači da izvozom ne može da reši pitanje spoljne likvidnosti, za šta je potrebno da izvoz bude od 50 do 80 odsto BDP-a.

On je naglasio da je za privrednike najvažnije stabilan devizni kurs tako da je kredit od MMF-a u te svrhe "nešto najbolje što je moglo da se desi Srbiji u 2009. godini". Prema njegovoj oceni, najbolje rešenje bilo bi investiranje u javni sektor, koji je u Srbiji relativno veliki i nalazi se u strateškim delatnostima.

Đuričin je rekao da bi se ulaganjem i efikasnim upravljanjem u javnom sektoru podigla njegova efikasnost, i dodao da država ne bi trebalo da prodaje većinske pakete u strateškim preduzećima On je istakao i da bi Srbija trebalo da ulaže u infrastrukturu, ali ne kroz uzimanje kredita već kroz davanje koncesija.


IPRA Golden World Awards 2009 to a project from Serbia

Holcim Serbia and Egzekutiv Group from Serbia won the Golden World Award for 2009. The award was given by the International Public Relations Association (IPRA) in London. The two companies won the award for the project of the sponsorship of housing development. They competed with 342 projects from 42 countries. IPRA has been granting the award for eighteen years straight.



Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.5 Mln Euro) in 3-mo T-bills

Serbia's Finance Ministry said on Tuesday it sold out its offer of 2.0 billion dinars ($31.4 million/21.5 million euro) in three-month Treasury bills at an average interest rate of 11.10%, down from 11.20% in last week’s auction.



Prodato 200.000 tromesečnih državnih zapisa
Na aukciji državnih hartija od vrednosti Republike Srbije sa rokom dospeća od tri meseca, danas (3. novembar 2009. godine) prodato je 200.000 državnih zapisa, ukupne nominalne vrednosti 2 milijarde dinara, što predstavlja 100% obima emisije, saopštila je Uprava za trezor.

Zapisi su prodati po kamatnoj stopi od 11,10% na godišnjem nivou, a na naplatu dospevaju 2. februara 2010. godine. Naredna aukcija tromesečnih državnih hartija od vrednosti zakazana je za 10. novembar 2009. godine.


"Mercator" kupio Tržni centar "Roda" u Novom Beogradu za 32 mil EUR
"Mercator-S" kupio je za 32 mil EUR Tržni centar "Roda" u Novom Beogradu i tako nastavio investicije u razvoj prodajne mreže u Srbiji, saopštilo je to preduzeće agenciji "Beta".

Preduzeće društva "Mercator" koje obavlja delatnost maloprodaje i veleprodaje na teritoriji Srbije prethodno je bilo zakupac poslovnog prostora u novobeogradskoj ulici Đorđa Stanojevića 35 i imalo je pravo preče kupovine.

Merkator-S je postao vlasnik prodajnog objekta površine 23.000 m2, sa više od 30 lokala i gotovo 800 parking mesta.

U tom objektu su "Roda Megamarket", "Intersport", "Modiana" i druge prodavnice proizvođača tekstila, tehnike, odeće i obuće.

Od početka godine "Merkator-S" je investirao više od 36 mil EUR u otvaranje 15 novih prodajnih objekata, među kojima su "Roda centar" u Šapcu, veći broj "Roda marketa" u Somboru, "Roda supermarket" u Beogradu.


Pojednostavljeni postupak carinske kontrole u kompanijama "Toza Marković" i "Messer Tehnogas"
Uprave carina Republike Srbije i kompanije "Toza Marković" iz Kikinde i "Meser tehnogas" (Messer Tehnogas) iz Beograda potpisale su Sporazum o unapređenju partnerskih odnosa, bržem protoku robe i obezbeđenju adekvatnog nivoa kontrole. "Tim sporazumom, Uprava carina želi da privredi omogući efikasnije i ekonomičnije poslovanje i da nastavi sa izgradnjom partnerskih odnosa između države i poslovne zajednice", navedeno je u saopštenju Uprave.

Naredni Sporazum o unapređenju partnerskih odnosa biće potpisan sa kompanijom "Ball Packaging Europe" u utorak, 10. novembra.

- Pojednostavljenim carinskim postupcima, koji su među glavnim prioritetima Uprave carina u ovoj godini, želimo da stvorimo ambijent u kome će oni koji svoju delatnost obavljaju savesno i u skladu sa zakonom moći da posluju jednostavnije i efikasnije- izjavio je Predrag Petronijević, direktor Uprave carina i dodao da se "na ovaj način propisi i procedure prilagođavaju standardima Evropske unije, kao i da su te aktivnosti deo odgovora državnih organa u cilju ublažavanja efekata ekonomske krize, kroz povećanje konkurentnosti domaće privrede u nastupu na drugim tržištima."

Kompanija "Toza Marković" izvozi građevinski materijal u 12 zemalja članica EU i CEFTA.

- Godinama imamo veoma dobru saradnju sa Upravom carina, a pojednostavljeni postupci značajno će ubrzati protok robe prilikom uvoza i izvoza i tako unaprediti kvalitet našeg poslovanja sa inostranim partnerima- rekao je Ivan Radulov, generalni direktor kompanije.

Ernst Bode, direktor "Messer tehnogasa" kazao je da ta kompanija nedeljno ima i do 180 kamiona koji iz proizvodnih lokacija voze gasove u inostranstvo i 25 kamiona za uvozno carinjenje.

- Usled specifičnosti proizvoda, našim kupcima je od najvećeg značaja stalna raspoloživost gasova, kako ne bi došlo do prekida u proizvodnji ili oštećenja. Zbog toga je primena ovog Sporazuma i efikasno carinjenje veoma važno za nas- rekao je Bode.


Infostud Buys 60% of Travel Portal Putovanja

Serbian Internet company Infostud said it has acquired a 60% stake in the country's most popular travel portal, www.putovanja.info, for an undisclosed sum.

The founder of the portal Milos Lalic will stay on as a company director and a 40% shareholder in the travel portal, Infostud said in a statement on its website.


Some 30,000 travellers have made online reservations via www.putovanja.info since the website was launched five years ago, company data showed. Unique visits are forecast at 4.0 million in 2009 with pageviews at 35 million. Users of the website can browse offers from over 200 travel agencies.

The latest acquisition brings to six the Internet portals in Infostud's porfolio.

In 2008, Northcliffe International, a unit of UK-based Daily Mail and General Trust, acquired a 25% stake in Infostud, which started out as an education and employment agency and a web portal.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta