Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar danas neznatno jači - srednji kurs 94,75
Dinar će danas prekinuti trodnevnu tendenciju pada vrednosti prema evru i ojačati za 0,1 odsto ili za devet para, tako da će zvanični srednji kurs iznositi 94,7580 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije.

Centralna banka ni u petak nije intervenisala na Međubankarskom deviznom tržištu, a poslednji put je to učinila 25. februara da bi sprečila prevelike dnevne promene kursa prema evru i valutama razvijenih zemalja. Od početka godine, NBS je iz deviznih rezervi prodala 556,4 miliona evra na deviznom tržištu.
Dinar je ove godine bio najjači 5. januara, kada je srednji kurs bio 89,5436 dinara za evro, a najslabiji 28. januara, kada je zvanični srednji kurs evra bio 96,3388 dinara.


EBRD veruje „Formi ideale”
Deo od dobijenih sedam miliona evra, kragujevačka fabrika nameštaja će uložiti u izgradnju centralnog distributivnog centra u Lapovu i nove fabrike u Kragujevcu

Kragujevac – Nakon godinu i po dana mukotrpnog rada na pripremi dokumentacije i usaglašavanja standarda, kragujevačka firma za proizvodnju nameštaja „Forma ideale” potpisala je ugovor sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o investicijama vrednim sedam miliona evra, u vidu učešća u kapitalu. Ugovor je potpisan 18. novembra, a menadžment preduzeća smatra da će taj datum postati deo istorije „Forme ideale”, koja je od obične zanatske radionice, posle 17 godina razvoja, postala značajan srpski izvoznik.

Pospešivanje izvoza je osnovni segment ugovora, a povećanje proizvodnih i distributivnih kapaciteta prvi korak u realizaciji tog projekta. Zato će „Forma ideale” tokom naredne dve godine započeti izgradnju velikog distributivnog centra u Lapovu i nove fabrike nameštaja u Kragujevcu, na matičnoj lokaciji preduzeća, u staroj industrijskoj zoni grada.

– Sredstva dobijena od EBRD biće iskorišćena za gradnju distributivnog centra u Lapovu, površine oko 25. 000 metara kvadratnih, i moderne fabrike u Kragujevcu, koja će posle završene prve faze imati 20.000 kvm. Sve skupa, to je oko 450 novih radnih mesta. Ovi objekti nisu bitni sami po sebi, s obzirom da je to samo deo puta koji treba da pređemo do ostvarenja cilja. Naša namera je da u narednih pet godina povećamo izvoz i postanemo kompanija koja će na strana tržišta, umesto sadašnjih 50 odsto, plasirati 80 odsto svojih proizvoda – kaže u izjavi za „Politiku” generalni direktor „Forme ideale” Vladimir Lazarević.

Lapovo je, kako navodi izvršni direktor te fabrike Aleksandar Smiljanić, izabrano zbog efikasnosti opštinske administracije, koja je već uspela da u ovu neveliku varoš sa oko 12.000 stanovnika dovede kompaniju „Kronošpan”, jednu od najvećih u svetu po proizvodnji pločastih materijala od iverice.

– Saradnja sa „Kronošpanom”, našim budućim komšijom u Lapovu, doneće dvostruku korist. Troškovi transporta će, praktično, biti svedeni na nulu, a umesto uvoza dominiraće izvoz. Kako u našoj firmi, tako i u celom drvoprerađivačkom sektoru Srbije, koji će stvarati suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni – objašnjava Smiljanić.

„Forma ideale” je osnovana 1992. godine. Tada je u maloj radionici radilo svega nekoliko stolara. Danas ova kragujevačka firma ima dva proizvodna centra, u Kragujevcu i Majdanpeku, i 1.218 zaposlenih. Odnos prema njima, pre svega kada je reč o zaštiti na radu, bio je jedan od preduslova za saradnju sa Evropskom bankom.

– Investicija EBRD u „Formu ideale” rezultat je našeg korektnog odnosa prema zaposlenima i poslovnim partnerima, odnosno višegodišnjeg poslovanja prema evropskim standardima. Da toga nije bilo, nikad ne bismo postali prva drvoprerađivačka firma u Srbiji koja je potpisala ugovor sa EBRD – naglasio je Lazarević.

Kad je reč o planovima za domaće tržište, prema rečima izvršnog direktora Smiljanića, „Forma ideale” planira proširenje asortimana. Time će ova firma, smatra naš sagovornik, postati konkurentnija u odnosu na strane kompanije koje su zainteresovane da ulažu u Srbiju.


Nove deonice autoputa Beograd–Horgoš
Juče puštene u saobraćaj nove deonice kod Novog Sada i Subotice, dužine po 10 kilometara. – Ministar Milutin Mrkonjić: Ni rok ni cena nisu probijeni, a kvalitet radova zadovoljavajući

Novi Sad – Juče je tačno u podne, bez formalne ceremonije, na 108. kilometru autoputa Horgoš – Novi Sad, kod najvećeg vojvođanskog grada, označeno puštanje u saobraćaj dve deonice ovog dela savremenog putnog pravca, ukupne dužine 20 kilometara.

Tim povodom izvođačima radova i ostalom angažovanom ljudstvu na završetku posla je čestitao ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić koji je juče podelio radost sa graditeljima zbog završenog posla.

„Ako se bude gradilo ovim tempom, nijedan od rokova u predstojećim radovima neće biti prekoračen, a ja verujem graditeljima, jer su pokazali šta mogu na delu. Ovaj rok je ispoštovan po ceni koja je i ugovorena, a stručnjaci koji su do prošle noći radili na ispitivanju kvaliteta radova, ocenili su da je zadovoljavajući i to je najvažnije – izjavio je tom prilikom Mrkonjić.

Obe deonice, od 28. do 38. kilometra nedaleko od Subotice i od 98. do 108. kilometra kod Novog Sada, dužine po 10 kilometara, izgrađene su za šest i po meseci zahvaljujući požrtvovanim izvođačima radova koji su, uprkos nepovoljnim vremenskim prilikama na početku gradnje (čak oko 40 kišnih dana), ipak, uspeli da deonice predaju na korišćenje tačno u danu kada je i planirano.

Glavni izvođači radova bili su Preduzeće za puteve „Beograd“, na deonici kod Subotice, i užičko preduzeće „Putevi“, na deonici kod Novog Sada, koji su angažovali veći broj podizvođača. Radilo se pojačanim intenzitetom, svakodnevno od pet do 19 časova, a po potrebi i duže.

Poseban izazov bila je izgradnja jedinog nadvožnjaka na ovim trasama – multifunkcionalnog mosta preko kanala Čik – Oron – Krivaja, ali su i ovaj poduhvat putari uspešno savladali. Posebna pažnja posvećena je kvalitetu materijala, tako da je po jednom kilometru obavljano čak oko hiljadu ispitivanja.

Sredstva od oko 1,6 milijardi dinara za finansiranje izgradnje ove dve deonice obezbeđena su iz republičkog budžeta, a iz Ministarstva za infrastrukturu su potvrdili da je zatvorena finansijska konstrukcija za ceo Koridor 10 na kojem bi svi radovi trebalo da budu okončani sredinom 2012. godine. Ministar Mrkonjić ubeđen je da će rok biti ispoštovan, posebno zato što su blagovremeno obezbeđena neophodna sredstva.

Kada je reč o preostalom delu jedne trake autoputa od Novog Sada do Horgoša u dužini od oko 60 kilometara ona će, kako je najavljeno, biti okončana do kraja naredne godine, a najpre će početi radovi na još jednoj deonici od 11 kilometara kod Novog Sada. Izvođači radova su već izrazili spremnost da beskamatno finansiraju izgradnju polovine preostale deonice druge trake autoputa između Novog Sada i Subotice.

Najteži posao na celoj deonici autoputa od Beograda do Horgoša je izgradnja novog mosta kod Beške, popularnog „blizanca“, koja za sada dobro napreduje. Imaće 42 stuba, od kojih je većina već izronila iz Dunava i približila nivou sadašnjeg objekta, inače najdužeg mosta na celom toku ove reke kroz Evropu. Reč je o prilično komplikovanom poslu, zbog čega su temelji stubova ukopani čak 30 metara u dno Dunava, a da bi se olakšali uslovi rada graditelji koriste veći broj platformi.


Serbia’s October Industrial Output Falls 5.8% Y/Y
BELGRADE (Serbia), November 30 (SeeNews) – Serbia’s October industrial output dropped 5.8% on the year after falling by an annual 6.3% in September, the country’s statistics office said on Monday.

In October, Serbia’s industrial output was 1.5% higher than last year’s average, the office said in a statement on its website. In September, industrial production was 4.4% lower than the 2008 average.

Industrial output contracted by 14% in the first ten months of 2009.

Serbia's industrial output (year-on-year pct change):

Oct'09 Sept'09
TOTAL -5.8 -6.3
Mining -6.1 -6.5
Processing ind. -7.6 -8.6
Utilities +1.9 +5.1


Serbia’s Nov Retail Prices Rise 1.0% M/M, Up 9.2% Y/Y
BELGRADE (Serbia), November 30 (SeeNews) – Serbia’s November retail prices rose by 1.0% month-on-month after edging down 0.1% in October, the country’s statistics office said on Monday.

Retail prices increased by 9.2% on the year in November versus an annual rise of 8.0% a month earlier, the statistics office said in a statement.

Details of Serbia's November retail prices follow (pct change):

m/m y/y
TOTAL +1.0 +9.2
Goods +1.4 +7.4
Farm Products +13.3 -0.1
Industrial Goods +0.7 +8.0
Drinks -0.6 +12.0
Tobacco 0.0 +14.9
Services 0.0 +14.0
Food +1.8 +2.1


INTERVIEW - Serbia's C-bank To Cut Key Rate More Slowly in 2010 as Crisis Wanes
BELGRADE (Serbia), November 30 (SeeNews) – Serbia's central bank is likely to lower its key repo rate more slowly next year as the economic crisis subsides and lending activity is expected to pick up, the bank's vice governor Bojan Markovic said.

“We are more likely to cut it than keep it flat. But should this happen it is very probable that the cuts are going to be made with slightly more caution than it was done in the past because some of the factors will cease to have anti-inflationary effects,” Markovic told SeeNews in an interview.

The repo rate has come down from 17.75% over the course of 2009 so far. The central bank, NBS, made the latest cut, to 10% from 11%, earlier this month in response to decreased aggregate demand, lower inflation expectations, and decreased risk resulting from the successful completion of the International Monetary Fund’s third review of the country’s economic performance under Belgrade's 3.0 billion euro ($4.5 billion) stand-by arrangement with the global lender.

"If these trends persist in the future, we will continue to lower the repo rate.”

“However, what we expect is that some of these factors will start a reverse trend, mainly aggregate demand and lending activity, as we exit the crisis. But the other two factors - inflation expectations and the country risk premium - are likely to continue falling,” Markovic said, adding that Serbia is on the path of disinflation.

The country's October consumer price index (CPI) declined 0.2% month-on month after edging up 0.3% in September. On an annual basis, inflation slowed to 5.2% last month from 7.3% in September.

NBS expects CPI to fall to 7.5% this year from 8.6% in 2008 and has forecast 6.0% inflation next year with a variation band of two percentage points on either side provided government-controlled prices will rise by around 11%.

“It is difficult for me to see how it could happen that we would raise the repo rate in 2010 unless our inflation expectations for next year sharply change upwards,” Markovic added.

Serbia's economy is expected to recover and grow by 1.5% in 2010 after shrinking by a projected 2.8% this year, according to the latest NBS forecast. The IMF has revised its forecast for the contraction of Serbia's economy in the current year to 3.0% from 4.0% projected earlier.

NBS believes that, in a few years, Serbia’s CPI will get closer to the inflation rates typical for European Union member states, Markovic said.

Serbia has made substantial progress towards EU accession with the signing of a Stabilisation and Association Agreement (SAA) in April 2008 and with the arrest of Bosnian Serb wartime leader Radovan Karadzic in August the same year. Karadzic is currently standing trial at the international tribunal in The Hague on charges of genocide and crimes against non-Serb civilians in Bosnia committed during the 1992-95 war there.

“With the slowdown of inflation and the rise of the central bank's credibility, we expect inflation expectations to subside. This means that there will be room to lower our nominal repo rate without lowering the real repo rate,” he said.

Earlier this month, NBS cut to 20% from 25% the portion of mandatory reserve requirements on euro liabilities that commercial banks have to maintain in Serbian dinars, aiming to bring that portion back to its pre-crisis level.

Markovic also suggested that next year NBS may simplify its system for calculating mandatory reserve requirements for specific foreign exchange positions.

($=0.6654 euro)


Kućice i bušilice za libijsko tržište - "Jugoalat" ugovara poslove s inostranstvom
"Jugoalat" sa nestrpljenjem iščekuje koncept ugovora od poslovnog partenra iz Libije zainteresovanog da u novosadskoj fabrici alata naruči proizvodnju bušećih garnitura za naftu i vodu i kontejnera, malih kuća pogodnih za stanovanje na radilištima - izjavio je predsednik Upravnog odbora i većinski vlasnik Spasoje Jakovljević.

U toku su pregovari s hrvatskim poslovnim partnerom iz Daruvara koji objedinjuje mašinsku industriju u Hrvatskoj, da "Jugaoalat" bude generalni zastupnik na tamošnjem tržištu.

- Od domaćih kupaca dosta njih još ni ne zna da ponovo radimo. Međutim, ovdašnja industrija nema novca pa smo zato više okrenuti inostranstvu - navodi Jakovljević, žaleći se da fabrika mora dugo da čeka da bi naplatila robu ispručenu domaćem tržištu.

Posebno raduje što nemačka kompanija "Gleser" traži obnovu poslova. Trenutno su zainteresovani da im "Jugoalat" radi provlakače.

U "Jugoalatu" trenutno radi njih 130. Još uvek zarađuju minimalnu zaradu, a od narednog meseca očekuju da se plate isplaćuju mesec za mesec. Radi stavaranja boljih uslova za rad, zaposlenima u proizvodnji napravljeni su novi toaleti sa tuš kabinama i postavljeni novi ormari za odlaganje garderobe.

- Primili smo 30 radnika, a plan je da "Jugoalat" ima pet stotina zaposlenih. Imamo planove da otvorimo i Školu za zavarivanje. Projekat je završen i u toku su razgovori s bankarima da nas finansijski podrži. Hoćemo da u delu "Jugoalata" otvorimo i studentski dom za akademce Tehničkog fakulteta - naglašava Jakovljević.

Dok se ti planovi ne ostvare, radnicima kojima nije uplaćivan doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje od januara 2004. godine do 30. juna ove, za šta nije kriv sadašnji vlasnik fabrike, biće povezan radni staž. Taj posao biće urađen onako kako je u zaključku preporučila Vlada Srbije.


"Droga Kolinska" za akvizicije u regionu u 2010. godini izdvaja 20 mil EUR
Slovenačka "Droga Kolinska" namerava da u naredne četiri godine izdvoji po 20 mil EUR za kupovinu preduzeća u regionu, a posle tog perioda, ukoliko bude dobrih ponuda, moguća je i prodaja kompanije, najavio je za "eKapiju" predsednik Uprave "Dorga Kolinska" Slobodan Vučićević.

- "Droga Kolinska" će se u narednom periodu širiti organski i neorganski. Fokusriraćemo se na razvoj naši najjačih brendova, a s obzirom na to da smo veoma profitabilni razmišljamo i o kupovini preduzeća sa teritorije bivše Jugoslavije. Za sada je u igri šest kompanija, od kojih je samo jedna iz Srbije. Takođe, planiramo i da sa partnerom iz Turske u narednih godinu i po dana počnemo gradnju fabrike u toj zemlji - kazao je Vučićević.

On je naglasio značaj tržišta bivših jugoslovenskih zemalja za "Drogu Kolinsku" i kazao da je izvoz u Crnu Goru dva i po puta veći nego u Rusiju.

Vučićević je za "eKapiju" rekao i da se može očekivati da "Droga Kolinska" bude prodata u sledeće četiri godine.

- Ko god da da dobru ponudu, pregovaraćemo o prodaji. Ali, to moraju biti kvalifikovani kupci, jer ova kompanija dosta vredi, a posle krize njena cena dostićiće pola milijarde evra - rekao je Vučićević.

On je naglasio da postoji mogućnost prodaje kompanije i pre 2013. godine, ali da to zavisi od banaka i vlasnika, koji su najavlili da će "Droga Kolinska" biti poslednja kompanija za prodaju u okviru "Istrabenz" grupacije.

"Istrabenz" poseduje 89% "Droge Kolinske", "NCA Investment" grupa ima 5% udela, dok Probanka u vlasništvu učestvuje 4%, a Faktor banka 2%.

"Droga Kolinska", koja danas zapošlčjava 2.700 ljudi, nastala je spajanjem dve slovenačke i dve srpske kompanije- "Kolinska" i "Droga" i "Grand" i "Soko Štark".

Najpoznatiji brendovi su - "argeta", "kokta", "donat", "barcaffe", "grand kafa", "najlepše želje", "bananica", "smoki".


Russia Proposes To Help Serbia Build Nuclear Power Plant
BELGRADE (Serbia), November 30 (SeeNews) – Russia is proposing to assist Serbia in building a nuclear power plant in a partnership venture, Belgrade-based broadcaster b92 reported on Monday.

“The idea of building a nuclear power plant in Serbia is seriously being discussed,” b92 (www.b92.net) quoted the Russian ambassador to Serbia Alexander Konuzin as saying. He provided no further details.

Serbia wishes to become an energy exporter as it has ample resources to do so, and Russia is ready to help it in this regard through partnership in a joint investment, Konuzin said. He added the government in Belgrade still lacks the necessary legislation for the construction of a nuclear power plant.

A Russian embassy official declined to provide details about the reported proposal to SeeNews. No Information regarding the b92 report was immediately available from the government in Belgrade.

($=0.6659 euro)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta