Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dogovor postignut, o detaljima danas

Potpredsednik vlade Jovan Krkobabić tvrdi da su razgovori o penzijama uspešno okončani, bez otkrivanja kako će se usklađivati te prinadležnosti posle odmrzavanja – sa inflacijom ili sa zaradama

Jovan Krkobabić po završetku razgovora sa predstavnicima MMF-a (Foto Tanjug) Vlada Srbije je sa Međunarodnim monetarnim fondom postigla dogovor o ekonomskoj i fiskalnoj politici na srednji rok, potvrđivano je tokom jučerašnjeg dana iz više vladinih izvora, uz napomenu da će detalje dogovora pregovarači saopštiti danas na zajedničkoj konferenciji za novinare. Do sinoć je ostala nepoznanica da li su se pregovarači usaglasili kada je reč o penzijama ili je ostalo nekih otvorenih detalja. Po potpredsedniku vlade Jovanu Krkobabiću, sporazum je postignut „oko svega”.

Posle dogovora o budžetu za narednu godinu postignutog krajem prošle nedelje, koplja su se proteklih dana lomila oko predstojeće reforme penzijsko-invalidskog sistema, a u fokusu jučerašnjih razgovora koji su vođeni i u kasnim popodnevnim satima, kako saznajemo, bilo je otvoreno pitanje indeksacije penzija, odnosno njihovog usklađivanja sa inflacijom ili zaradama. Šta je dogovoreno, niko od vladinih zvaničnika nije želeo da komentariše.

„Razgovori sa Međunarodnim monetarnim fondom o reformi penzijsko-invalidskog sistema su okončani uspešno i na obostrano zadovoljstvo, o čemu će biti izdato zvanično saopštenje”, objavio je kabinet potpredsednika vlade Jovana Krkobabića juče posle 15 časova prosledivši agencijama dopis – saopštenje u kome se razjašnjava ono što je valjda tom potpredsedniku najbitnije – da je pregovore sa MMF-om u delu koji se odnosi na reformu penzijsko-invalidskog sistema Srbije „vodio isključivo” on.

Kraj pregovora potvrdio je i sinoć u izjavi Tanjugu:

–Mogu samo da kažem da su bili teški, ali dosta korektni i korisni i da smo postigli odgovarajući cilj – rekao je Krkobabić posle završenog tehničkog sastanka sa predstavnicima MMF-a koji se održan u Narodnoj banci Srbije.

Na pitanje o čemu je postignuta saglasnost, Krkobabić je kratko odgovorio: „Oko svega”.

A šta je to sve, ne otkriva. To će, kako nam je objašnjeno, saopštiti MMF.

Ono što se juče moglo saznati i iz drugih vladinih izvora jeste da je u prepodnevnim satima postignut načelni dogovor o nekim elementima buduće reforme penzionog sistema, dovoljan da se okončaju pregovori. Istina, uz obećanje srpske strane da detalje postignutog dogovora neće otkrivati, dok se misija ne konsultuje sa centralom u Vašingtonu i dok se ne potvrde i na popodnevnom sastanku srpskih i MMF-ovih pregovarača koji je počeo oko 16.30 časova. Do zaključenja prvog izdanja potvrda iz MMF-a nije stigla, ali se informacije o dogovoru koje potiču od srpske strane mogu sažeti u nekoliko rečenica, koje ne donose mnogo novog:

Penzije će, kako je ranije dogovoreno, i naredne godine ostati zamrznute, prava postojećih penzionera neće biti umanjivana, starosna granica za penzionisanje žena, bar za sada, neće biti podignuta na „mušku“ lestvicu... A šta će biti i čime je to vlada ubedila MMF u ozbiljnost namera da reformiše penzioni sistem: po usvajanju izmena zakona koje će vlada do decembra predložiti Skupštini pooštriće se uslovi za prevremeno penzionisanje, odnosno smanjiti lista onih koji uživaju beneficirani radni staž, kao i uslovi za korišćenje porodičnih penzija.

A sa čim će se penzije usklađivati nakon odmrzavanja sa inflacijom, sa zaradama ili kombinovano, bio je glavni kamen spoticanja i u razgovorima unutar vlade i u pregovorima sa MMF-om. Šta je i da li je na tu temu nešto konačno dogovoreno, moglo bi da se sazna tek na današnjoj konferenciji za novinare, u prisustvu i jedne i druge strane. U kasnim popodnevnim satima bilo je naznaka da dogovora nema, jer je navodno MMF tražio da penzije ostanu na istom nivou i u 2011. godini, odnosno da se eventualno usklađuju samo sa inflacijom, što Krkobabić ne prihvata.

Dok su iz ostalih ministarstava, uključujući i nadležno za rad i socijalnu politiku, na novinarska pitanja ćutali ili upućivali na Krkobabićev kabinet, u kabinetu potpredsednika i prvog čoveka PUPS-a i juče u popodnevnim satima su podsećali na tačku pet Koalicionog dogovora posvećenu socijalnom programu koja pod „a” predviđa usklađivanje penzija sa zaradama. Da li je pomenuti član bio dovoljan i za MMF, ostaje da se vidi. Prema drugim „Politikinim” izvorima, MMF je jasno tražio da se rashod za penzije u narednim godinama, najkasnije do 2015, svede na deset odsto BDP-a, što ne bi bilo moguće ako zarade budu jedini reper.

–Utvrđivanjem preciznih kriterijuma napraviće se znatne uštede i u Fondu PIO i uopšte u budžetu Srbije. Reforma penziono gsistema počeće 2010. godine, nastaviće se sve do 2015. godine i morabiti postepena, ekonomski održiva, ali i socijalnoodgovorna – bio je uopšten ministar Rasim Ljajić u izjavi skupštinskim izveštačima.

Krkobabićevi saradnici samo tvrde da će sledeće godine ukupni izdaci za penzije opasti na 12 odsto bruto domaćeg proizvoda, a da će budžetski transfer biti manji za osam milijardi od ovogodišnjeg, što zbog procenjene bolje naplate poreza, što zbog uštede usled prirodnog odliva penzionera.

Dok je na osnovu takvih informacija zaista teško ceniti u kom pravcu će ići reforma srpskog penzionog sistema, neoboriva je činjenica da je postojeći penzioni sistem – u zemlji u kojoj se broj penzioneragotovo izjednačio sa brojem zaposlenih, a penzije postale najveći pojedinačni državni trošak– zaista neodrživ i predstavlja glavnu pretnju fiskalnoj ravnoteži. Priznao to ili ne potpredsednik Krkobabić. Penzije, prema podacima Svetske bankegodišnje pojedu14 odsto BDP-a Srbije, ana dotacije za pokrivanje nedostajućih sredstava u fondovskoj kasi odlazi trećina budžeta.



Brisel najavio izlazak iz recesije

Zvaničnici Evropske unije očekuju postepeni rast izvoza kao i porast domaće potražnje, ali insistiraju i na rekonstrukciji bankarskog sektora

Ekonomska prognoza Evropske komisije za period do 2011. godine, koja je danas predstavljena u Briselu, najavljuje postepeni oporavak ekonomije u EU i izlazak iz recesije. Prognoza postepenog oporavka izražena u procentima rasta bruto nacionalnog proizvoda pokazuje da će u 2010. godini BNP u zemljama EU prosečno porasti za tri četvrtine procenta, a u 2011. godini za 1,5 odsto.

„Privreda Evropske unije izlazi iz recesije, zahvaljujući pre svega mnogim ambicioznim merama koje su preduzele evropske vlade, Evropska banka i EU. One su ne samo sprečile sistematsko urušavanje ekonomije, već započele put njenog oporavka. Međutim, put pred nama je prepun izazova. Da bismo zadržali zamah i podršku održivosti oporavka, neophodno je da u potpunosti sprovedemo sve najavljene mere za kompletnu rekonstrukciju bankarskog sektora”, kazao je predstavljajući prognozu Joakin Alamunija, evropski komesar za ekonomske i monetarne poslove.

On je najavio više srednjoročnog planiranja u ekonomiji kao odgovor na negativne efekte krize na tržištu rada, javnih finansija i potencijalnog rasta. Alamunija je objasnio da je EU posle najdublje poratne recesije dostigla prekretnicu i da su poslednjih meseci vidljivi znaci poboljšanja ekonomske situacije i finansijskih uslova, što je rezultat aktivnosti preduzetih na polju fiskalne i monetarne politike. Izgledi za globalni rast i trgovinu takođe su ojačani, a posebno u razvoju tržišne privrede. U skladu sa prethodnim pokazateljima i na osnovu dobrog prilagođavanja novonastalim uslovima, očekivano je da BDP u evrozoni, kao i u čitavoj EU već tokom tekuće godine promeni smer i počne da raste.

EU takođe očekuje postepeni rast izvoza kao i porast domaće potražnje. Usled relativno niske iskorištenosti kapaciteta, slabe potražnje, snižene profitabilnosti i skromnog kreditnog rasta, oporavak na polju investicija očekuje se u 2011. godini. Iako se privatna potrošnja pokazala kao faktor stabilnosti tokom recesije, ona će u narednom periodu zavisiti od potreba domaćinstava, bilansa stanja i slabe perspektive tržišta rada.

Jedan od zaključaka na osnovu kojih je izrađena ekonomska prognoza EK odnosi se na tržište rada, za koje se navodi da se pokazalo otpornim na recesiju, iznad svih očekivanja. Postepena stabilizacija u zapošljavanju, čija stopa u EU i dalje ima negativan predznak, predviđena je krajem 2010. godine, a od 2011. godine i kasnije sledi poboljšanje, a za potpuni oporavak potrebno je sačekati još nekoliko godina.

Javne finansije su takođe teško pogođene recesijom i ekonomskom krizom, a poboljšanje situacije i pad budžetskog deficita ispod sedam odsto trebalo bi da usledi u 2011. godini. Očekuje se i blaga inflacija u evrozoni tokom 2010. i 2011. godine, ali ona ne bi trebalo da premaši 1,5 odsto.

Iako prognoza EK daje povoda za optimizam, njeni autori naglašavaju da je situacija i dalje veoma neizvesna i podložna različitim rizicima. Oporavak bi mogao da pođe i naopako ukoliko bankarski sektor ne popravi svoj bilans stanja i ne obezbedi dovoljnu podršku za oporavak i ulaganja. S druge strane, preti opasnost da uticaj oslabljenog tržišta rada bude negativniji nego što danas izgleda.



Nastavljen pad cena akcija

Cene globalnih akcija opale su na novi četvoronedeljni minimum zbog rastuće bojazni investitora od prestanka primene vladinih podsticajnih programa, uključujući i finansijski sektor

Dolar je blago napredovao prema evru, ali je isto toliko oslabio u odnosu na jen, u situaciji kad su tržišni igrači oprezno poslovali uoči sastanka čelnika američke emisione banke (Fed).

Pozitivni podaci o kretanju poslovne aktivnosti u američkoj prerađivačkoj industriji i na tržištu kuća podstakli su skroman uspon sva tri indikatora kretanja cena akcija na Volstritu, ali je tokom prepodnevne trgovine tendencija na globalnim efektnim berzama ipak bila negativna.

Evropske akcije su, naime, pojeftinile posle izveštaja da je švajcarska UBS banka okončala treći kvartal sa čistim gubitkom od 564 miliona franaka (552 miliona dolara) i informacije iz Londona da je Velika Britanija počela realizaciju davno najavljenog programa restrukturiranja velikih nacionalnih banaka sa državnim udelom. Zvanični predstavnik britanskog ministarstva finansija je najavio da će restrukturiranje bankarskog sektora početi jedan sat uoči otvaranja londonske berze akcija.

Panevropski indeks akcija FTS Eurofirst 300 oslabio je u ranoj trgovini za 1,5 odsto do novog mesečnog minimuma. Taj indikator je tokom poslednjih devet poslovnih dana šest puta bio "u crvenom". Cene akcija u 23 najrazvijenije zemlje sveta, merene kretanjem MSCI indeksa, opale su za 0,6 odsto na 281,32 poena. Taj indikator je od početka marta do kraja oktobra uvećan za 75 odsto, ali je protekle sedmice oslabio oko četiri odsto.

Opšta nepovoljna tendencija na tržištu akcija bila je vidljiva i na osnovu jednoprocentnog pada indeksa deonica na tržištu brzo rastućih ekonomija.

Dolar je u početnom poslovanju na deviznoj berzi u Londonu razmenjivan po kursu od 1,4738 za evro, što je bilo neznatno više nego u završnoj trgovini prethodnog dana, ali je u isto vreme opao u odnosu na japanskog konkurenta za 0,4 odsto, na 89,97 jena. Kurs dolara je istovremeno oscilirao oko 1,6317 za funtu sterlinga, odnosno 1,0251 švajcarski frank. Valutna tržišta će tokom dana verovatno poslovati oprezno jer će osim čelnika Feda ove sedmice redovne mesečne sastanke imati i rukovodstva drugih moćnih centralnih banaka.

Neimenovani tržišni analitičari na čije mišljenje se poziva Rojters smatraju da Fed neće menjati postojeću ultranisku referentnu kamatu, ali bi možda mogao da razmotri mogućnost kasnije promene svoje kamatne politike, a takođe i dalje podrške domaćem finansijskom sektoru. Stručnjaci veruju da će Evropska centralna banka (ECB) i Banka Engleske u četvrtak odlučiti da ne menjaju vlastite bazne kamate, ali bi britanske monetarne vlasti mogle da se odluče, ako je ceniti na osnovu stava ministra finansija Alistera Darlinga, za dodatno upumpavanje novca u krizom oslabljenu domaću privredu.

Australijska centralna banka objavila je drugo uvećanje referentne kamate za proteklih mesec dana, ali to nije podiglo vrednost njene valute. Naprotiv, kurs "australijanca" prema američkom imenjaku bio je za jedan odsto slabiji nego juče.

Tokom naredne najmanje tri do četiri sedmice, kursevi vodećih valuta mogli bi prvenstveno da zavise od novih ekonomskih pokazatelja, procenjuju finansijski eksperti u Londonu.



EBRD: Srbiji 400-500 mil. € kredita

EBRD će Srbiji u 2010. godini odobriti kredite u iznosu između 400 i 500 miliona evra, pretežno za projekte u izgradnji infrastrukture i energetike


Stalni predstavnik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Beogradu Hildegard Gaček kaže da će u 2010. godini doći do velikog pozitivnog zaokreta u privlačenju direktnih stranih investicija u Srbiju.

Gaček je izrazila spremnost u ime EBRD-a da sa Vladom Srbije razgovara o svim njenim investicionim planovima i povećanom angažmanu te međunarodne finansijske institucije u našu zemlju.

"Činimo sve što možemo da uverimo strane investitore da je Srbija dobro mesto za investiranje", istakla je ona i ocenila da će zapadni Balkan biti veoma privlačna destinacija za investiranja sa velikim privrednim potencijalom u budućnosti.

Gaček je podsetila da je EBRD od 2001. godine u Srbiju investirala oko 1,7 milijardi evra kroz kredite u 28 različitih projekata pri čemu je 44 odsto tih sredstava utrošeno u izgradnju infrastrukture, a ostatak u poljoprivredu, energetiku, nekretnine i turizam.



Munich Fair opens office in Belgrade

The Munich Fair will open its office in Belgrade in November to foster promotion of Serbian companies in Germany.

The Belgrade office will be under the jurisdiction of the German economic delegation for Serbia and Montenegro and will be headed by Michael Schmidt.

The German economic delegation has signed with the Munich Fair an agreement on taking over the office as of November 1.

The Munich Fair organizes about 40 exhibitions annually, with the participation of over 30,000 companies from over 100 countries.



First Serbian Local Self-government Fair Opened

Serbian Prime Minister Mirko Cvetkovic opened the First Serbian local self-government fair and voiced hope that representatives of 75 towns and municipalities will successfully present their potential to donors and investors.

He said that development of local self-governments is also supported by the state by maintaining low tax rates, simplifying red tape and developing infrastructure at central and local level.

The Prime Minister said that the Serbian government strongly supports decentralization, which is a two-way process, meaning that the state transfers their policies to local self-governments and they execute them.

Cvetkovic recalled that the bills on the maximum number of employees in state administration and local self-government are being examined in parliament and reiterated that their implementation will not reduce funds for local self-government, but will create a surplus that will be directed to their developmental projects.

Minister for Public Administration and Local Self-Government Milan Markovic noted that the idea of holding such a fair arose two years ago, voicing his hope that it will become a regular and regional event.

Markovic specified that 75 municipalities and towns are being represented at the fair, as well as associations from Slovenia, Croatia and Republika Srpska.

During the three-day fair 26 panels and roundtable discussions will be held, as well as numerous presentations to discuss topics related with the development of local self-government.

Markovic voiced his hope that Serbia will use this opportunity to become a regional centre of local self-governments.

Following their opening addresses Cvetkovic and Markovic began touring the stands and afterwards Minister Markovic presented the draft law on local elections, prepared by the relevant ministry.

On November 4 Minister of Finance Diana Dragutinovic will speak at the fair about financing local self-governments, while on November 5 Minister of Environment and Spatial Planning Oliver Dulic will talk about the Law on planning and construction.



Srbija i MMF postigli sporazum o korišćenju kredita
Vlada Srbije je danas (4. novembar 2009. godine) objavila da je s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) postigla sporazum o uslovima daljeg korišćenja kreditnog "stend baj" aranžmana.

- Postigli smo Sporazum o reviziji aranžmana. Dogovorili smo se o produženju zamrzavanja plata u javnom sektoru i penzija u 2010, početku reforme penzijskog sistema i obezbeđenju kredibiliteta fiskalne politike - izjavila je srpska ministarka finansija Diana Dragutinović.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare Vlade Srbije i MMF-a, ona je rekla da je dogovreno da ukupni deficit države Srbije u 2010. bude 130 milijardi dinara, odnosno 4% bruto domaćeg proizvoda (BDP), od čega će deficit republičkog budžeta biti 105 milijardi dinara.

Zvančni razgovori Srbije i MMF o drugoj i trećoj reviziji kreditnog "stend baj" aranžmna od 2 mlrd USD počeli su u ponedeljak, 26. oktobra. Srbija je do sada povukla prvu ratu od oko 788 mil EUR.

Odbor direktora MMF-a je 15. maja za oko sedam puta povećao "stend baj" aranžman Srbiji koji je odobrio u januaru 2009. godine. S Misijom MMF-a je, kako je ranije objavljeno, dogovoreno da trajanje aranžmana bude produženo za šest meseci, do oktobra 2011. godine.


Serbian Customs Administration Agreement on Partnership With Companies

Serbian Customs Administration announced that it has signed a partnership agreement on improving relations, faster flow of goods and ensuring control with companies "Toza Markovic" from Kikinda and Meser Tehnogas from Belgrade.

The agreement will also be signed on November 10th with the company Ball Packaging Europe. 

Director of Customs Predrag Petronijevic said that in this way EU standards, regulations and procedures are adopted and that these activities are part of the response of civil authorities to mitigate the effects of economic crisis by increasing the competitiveness of the domestic economy.



New EUR 32m Invested by Slovenia-based Mercator Company

Serbian arm Mercator-S bought for 32 million euros a shopping mall in New Belgrade and so continued investment in the development of sales network in Serbia.

Mercator-S became the owner of the store area of 23,000 square meters, with more than 30 offices and almost 800 parking spaces.

In this building were Roda Mega, Intersport, Modiana shops and other manufacturers of textiles, technology, clothing and footwear.

Until now Mercator-S has invested more than 36 million euros in opening 15 new retail outlets, including Roda Center in Sabac, a number of supermarkets in Sombor Roda, Roda supermarket in Belgrade.



Telecom minister: Tender for second landline operator expected on Nov 20

Serbia will call a tender for a second domestic provider of fixed-line voice services around November 20.

The tender will be completed around January 12, Telecommunications Minister Jasna Matic said.

The government in Belgrade plans to shortlist the top two bidders who will then face off in an auction, the official said.

The process of licensing a second domestic provider of fixed-line voice services may be delayed due to the financial crisis, Matic said recently.

Earlier, local media tipped Norway`s Telenor, which has a wireless Business in Serbia, and local cable and Internet operator Serbia Broadband as the top contenders for the second fixed-line permit while Deutsche Telekom, which also has mobile operations in Serbia, is expected to skip the tender as it is eyeing state-owned Telekom Srbija, b92 also said on Tuesday.

Telekom Srbija is the sole provider of fixed-line services in the country of some 9.0 million people. It also controls some 70% of the domestic wireless services market through its unit MTS.



Economy ministry official says country hopes to join WTO next year

Serbia plans to join the WTO in 2010. The accession would allow Serbia to offer its products under more favorable conditions. The State Secretary with the Ministry of Economy Vesna Arsic says that the trade with the EU made 53 percent of the total foreign trade of Serbia.

Trade with CEFTA made 16 percent and traded with Russia made 15 percent. In spite of the fact that Serbia has recorded an increase in export and import in the EU, there is still a large deficit which reached 4.2 billion in 2008.



US company Boston Power visits EI Nis manufacturing site

Boston Power, one of the four American companies visiting Serbia in search for an adequate location for investments, visited the production halls of Elektronska Industrija Nis. EI Nis used to be the largest electronic equipment producer in the region.

The representatives of Serbia Investment and Export Promotion Agency (SIEPA) are going to show the Americans a location in the vicinity of the belgrade-Nis highway. Aleksandar Miloradovic from SIEPA informs that the Americans would use the location to set up a lithium battery plant, which might employ several hundreds of people.



EBRD: For Serbia EUR 400-500m in 2010

The European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) will lend Serbia between 400 and 500 million euro next year and the bulk of it will be used to finance infrastructure and energy projects, EBRD Serbia Director Hildegard Gacek said.

Serbia will experience a very positive upturn in foreign direct investment inflows in 2010, Gacek also said.



Serbia, IMF successfully complete negotiations

Minister of Finance Diana Dragutinovic announced today that the Serbian government successfully completed negotiations with the International Monetary Fund (IMF).

Dragutinovic said at the press conference said that the government reached an agreement on conditions of further use of credit stand-by arrangements, and added that it was agreed to freeze wages and pensions in 2010 as well.

The Minister said that agreement was reached with the IMF on the beginning of pension reform in 2010, whose full effect will be until 2020.

She stressed that the key to the success of negotiations with the IMF was a consensus within the government and perseverance.

According to Dragutinovic, by reducing the current expenditures in GDP there will be more space for capital expenditures and fiscal incentives that are necessary in 2010.

Dragutinovic said that agreement was reached that the budget for 2010 will have revenues of approximately RSD 655 billion, expenditures of about RSD 760 billion, while the budget deficit will amount to around RSD 105 billion or 4% of GDP.

The Minister recalled that the public spending in 2008 amounted to 44.5% of GDP, whereas the budget for 2010 will reduce public spending to 41.4% of GDP.

It was announced that the IMF mission will visit Serbia again in February next year, and the Serbian government will then pass the law on the budget system and fiscal responsibility, noting that they are now separate regulations.

Deputy Prime Minister and Minister of Economy and Regional Development Mladjan Dinkic said that the decline of GDP by the end of the year will amount to 3% as opposed to IMF estimates of 4.5%, adding that its growth in 2010 will exceed 1.5% due to large investments in infrastructure.

Dinkic announced that investments in infrastructure will be increased to €200 million, and economic incentives for €120 million, and stressed that there are five reasons why it is good for Serbia to have reached an agreement with international financial organisations.

He pointed out that the first among them is the reduction of public spending and increasing investment in infrastructure that will next year lead to a higher employment, while another positive reason is that Serbia is able to overcome the economic crisis without raising taxes for both business sector and citizens.

According to Dinkic, the third reason is that in the budget for 2010 is in favour of development, as it will reduce expenditure and public sector wages by approximately €50 million.

Dinkic said that the fourth positive reason is because the age limit for women retiring will not increase from 60 years of age, while the last reason is that Board of Directors of the World Bank will approve $200 million for the Serbian budget on November 17 while the EU macro-financial assistance of €200 million is expected soon.

Head of IMF mission Albert Jaeger said that the Serbian government and the IMF achieved a good and balanced agreement, and added that the main challenge for the Serbian authorities will be to the implement that programme.

Jaeger recalled that the agreement should be approved by the Executive Board of the IMF, whose meeting is scheduled for the end of December, and added that the main issues during the talks with the Serbian government were budgets for 2009 and 2010 as well as fiscal policy after 2010.

Given that the government decided to make fiscal adjustment at the expense of current expenditures this means that the fiscal adjustment for this and next year will burden salaries and pensions, Jaeger explained.

National Bank of Serbia Governor Radovan Jelasic said that funds from the credit arrangement with the IMF will be used to strengthen foreign exchange reserves of the central bank, which now amount to €9.7 billion.



Budžet 2010: Deficit 105 mlrd. RSD
Beograd -- Budžet za 2010. će imati prihode od oko 655 milijardi dinara, rashode od oko 760 milijardi, pri čemu će deficit budžeta iznositi oko 105 milijardi dinara.

Ministarka finansija Diana Dragutinović potvrdila je da je Vlada Srbije uspešno završila pregovore sa Međunarodnim monetarnim fondom. Ona je istakla da je sa MMF-om dogovoreno da zamrzavanje plata i penzija bude produženo i u 2010.godini, čime će biti ostvarene najveće uštede.

Sa MMF-om je dogovoren i početak penzione reforme, čiji će se pun efekat osetiti tek 2020. godine, ali reforma počinje 2010, rekla je ministarka.

Prema njenim rečima, dogovorom sa MMF-om obezbeđena je predvidljivost fiskalne politike u 2010. godini i posle toga. Ona je kazala da je ključna poluga programa fiskalno prilagođavanje koje će se izvršiti na račun rashoda države, i to, pre svega, tekućih rashoda. Smanjenjem učešća tekućih rashoda u BDP-u, biće obezbeđen veći prostor za kapitalne izdatke i fiskalne stimulanse koji su privredi neophodni i u 2010. godini.

Dragutinovićeva je podsetila da je javna potrošnja u 2008. godini iznosila 44, 5 odsto BDP, a budžetom za 2010. javna potrošnja biće smanjena na 41,4 odsto BDP.

Ministarka finansija je najavila da će sledeća poseta Misije MMF- uslediti u februaru naredne godine, a Vlada Srbije će do tada doneti zakon o budžetskom sistemu i fiskalnoj odgovornosti kao jedan zakon, koji su do sada bili odvojeni zakonski propisi.

Srbija je do sada od MMF-a povukla samo jednu tranšu stend-baj aranžmana u iznosu oko 788 miliona evra, za devizne rezerve NBS, ali ih do sada nije trošila.

Jeger: Dobar i uravnotežen sporazum

Šef misije MMF-a Albert Jeger ocenio je da je sa Vladom Srbije postignut dobar i uravnotežen sporazum kao i da će sada glavni izazov srpskih vlasti biti da taj program i primene.

Jeger je podsetio da sporazum treba da odobri i izvršni odbor MMF-a čiji sastanak je zakazan za kraj decembra.

On je podsetio da je prema prvim procenama MMF-a, privredni pad u Srbiji u ovoj godini trebalo da bude oko četiri odsto, ali se sada procenjuje da će biti bliži tri odsto.

"Rast i oporavak biće relativno spori, tako da će za 2010. godinu predviđa privredni rast od 1,5 odsto", rekao je on.

Jeger je istakao da su glavna pitanja tokom razgovora sa Vladom Srbije bili budžeti za 2009. i 2010. godinu kao i fiskalna politika posle 2010. godine.

S obzirom na to da se Vlada odlučila da fiskalno prilagođavanje izvrši na teret tekućih rashoda to u praksi znači da će fiskalno prilagođavanje za ovu i narednu godinu pasti na teret plata i penzija, rekao je Jeger. On je istakao da je ključ za postizanje sporazuma bila i da vlada pokaže da ima jasnu strategiju da smanji budžetski deficit posle 2010. godine.

S tim ciljem vlada se obavezala na reformu javnog sektora i penzionog sistema, istakao je Jeger.
 
Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić rekao je da će sredstva MMF biti korišćena kao podrška deviznim rezervama zemlje, koje sada iznose 9,7 milijardi evra. Narednih dana će se videti da li će se novac povlačiti i u koliko tranši, rekao je on i ocenio da su Srbiji ta sredstva potrebna manje nego ranije.


Penzije i plate zamrznute do 2011.
Beograd -- Plate i penzije u ovoj i narednoj godini, biće zamrznute na nivou iz novembra 2008. godine, ali će u 2011. godini biti usklađivane na višem nivou.

Tada će penzije i plate rasti zavisno od ekonomskog rasta zemlje, rekao je potpredsednik Vlade Srbije Jovan Krkobabić i dodao da će do kraja februara iduće godine biti gotov predlog reforme penzionog sistema, u koji će biti unete promene dogovorene sa MMF-om.

"Koliko će to biti ne zavisi od naše dobre volje, već od privrednog rasta i prostora za rast plata i penzija, tako da taj privredni rast ne bude ugrožen", rekao je Krkobabić i napomenuo da nije utvrđena nikakva formula za usklađivanje penzija u 2011. godine. Precizan dogovor o tome biće utvrđen 2010. godine, kada se bude donosio budžet za 2011. godinu.

Potpredsednik Vlade Srbije kaže da reforma sistema penzijsko invalidskog osiguranja nije uslovljena zahtevima MMF-a i dodaje da je reforma potrebna zbog toga što je sadašnji penzioni sistem nastao davno, u drugim uslovima.

Reforme sistema PIO bile su potrebne da bi on bio što racionalniji, a istovremeno da se ne ugrozi egzistencija penzionera, kazao je potpredsednik vlade i napomenuo da su sa predstavnicima MMF-a vođeni "dosta teški razgovori", ali uz zaista njihov korektan odnos prema zahtevima vlade.

Predstavnici MMF-a su prihvatili da se zadrži sadašnji broj godina staža za penziju, kod žena i muškaraca, jer su žene opterećene porodičnim obavezama, tako da povećanje starosne granice za njihovo penzionisanje ne bi bilo pravedno u ovom trenutku, rekao je Krkobabić. Dogovoreno je, kako je naveo Krkobabić, da neće biti umanjenja penzija za one koji ispune uslov za odlazak u penziju po godinama staža, a nemaju godine za starosnu penziju.

"Pod lupom će biti beneficirane penzije, beneficirani radni staž, penzije ostvarene po posebnim uslovima i druga prava koja ostale radnike koji rade pun radni staž stavljaju u neravnopravni položaj", kazao je Krkobabić.


Španski investitori u poseti Beogradu 4. i 5. novembra
U organizaciji španskog Instituta za spoljnu trgovinu i ekonomsko-trgovinskog odeljenja Ambasade Španije, 4. i 5. novembra u Beogradu će boraviti predstavnici 10 španskih firmi koji će imati bilateralne susrete sa čelnicima srpskih kompanija kako bi razgovarali o konkretnim projektima, investicijama i privrednoj saradnji.

Reč je o kompanijama iz sektora infrastrukture, zaštite životne sredine, energetike (obnovljivi izvori energije) i prehrambene indstrije.


"PricewaterhouseCoopers" novi revizor za NIS
Skupština akcionara Naftne industrije Srbije na jučerašnjoj (3. novembar 2009. godine)vanrednoj sednici izabrala je kompaniju "PricewaterhouseCoopers" za novog revizora godišnjeg izveštaja za 2009. godinu, saopštio je NIS.

Kako se navodi, potvrđen je i pobednik na tenderu za ekološku analizu proizvodnih objekata NIS. Kompanija "Appolonia" iz Italije, koja u skladu sa obavezama "Gazpromnefta" iz Ugovora o kupoprodaji 51% akcija NIS, treba da izradi studiju procene stanja životne sredine.

Ruski "Gazpromneft" je u februaru ove godine preuzeo upravljanje Naftnom industrijom Srbije pošto je platio 400 mil EUR za 51% akcija tog preduzeća.


"Grasu" iz Sarajeva dostavljeno 15 novih "Ikarbus" autobusa
Javno gradsko sarajevsko preduzeće "Gras" predstavilo je danas (4. novembar 2009. godine) 15 novih zglobnih autobusa, koji su nabavljeni iz "Ikarbusa" iz Zemuna.

Nabavku novih vozila finansirala je Vlada Kantona Sarajevo uz kreditni aražman Sparkasse banke.

Kupovina 15 novih autobusa predstavlja deo realizacije plana nabavke novih vozila za "Gras", a predviđena je nabavka ukupno 35 vozila kako bi se poboljšao kvalitet usluga autobuskog saobraćaja.


Jagodina gives 3.5 hectares of land to Moscow

Serbia’s central town of Jagodina will provide free of charge two hectares of land alongside EU-defined Corridor X to Russian capital Moscow and a further 1.5 hectares to the Moscow Chamber of Commerce as investor inducement, Mayor Dragan Markovic said.

Markovic is currently on a visit to Moscow where he is met with the representatives of Moscow Chamber of Commerce. He invited Russian investors to Serbia and stressed the importance of establishing economic partnership.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta