Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar (ni)je u opasnosti

Kurs dinara u odnosu na evro pao je u poslednjih pet dana za više od jedan dinar, dostigavši juče 94,21 dinar, dok je današnji kurs već 94,42 dinara za evro. Stručnjaci ističu da ovakva promena nije bila neočekivana, s obzirom na „plitko“ međubankarsko devizno tržište, na kojem se formira kurs, ali i na činjenicu da Narodna banka Srbije odavno nije intervenisala radi odbrane dinara


Koincidentno, vodeći indeks Beogradske berze, BELEX15, takođe je u velikom padu u poslednje dve nedelje, mada je juče dočekao blagi oporavak, što se takođe objašnjava slabo razvijenim tržištem na kojem bilo kakva veća transakcija može da napravi pometnju.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris smatra da je aktuelni pad vrednosti dinara rezultat trenutnih fluktuacija, do kojih mora doći kad god nema intervencija NBS iz deviznih rezervi. Prema njegovom mišljenju, ne treba očekivati značajnija pomeranja vrednosti dinara u skorijem periodu, naročito pošto se krajem godine tradicionalno očekuje veći priliv deviza u Srbiju, dok u slučaju bilo kakve opasnosti, Narodna banka ima na raspolaganju dovoljno deviznih rezervi da spreči devalvaciju.

- Očekujem da će do kraja godine dinar ostati stabilan, ali i da će se usklađivati sa inflacijom. Ako je razlika između inflacije u Srbiji i Evropskoj uniji četiri ili pet procenata, kurs će biti stabilan i ako padne za tu razliku. Ne verujem da će do kraja godine domaća valuta izgubiti više od jedan do dva dinara vrednosti u odnosu na evro - kaže Fabris za Danas.

Sličnog mišljenja je i Marko Marinković, direktor Fima investa, koji kao razlog i za berzanska i za kursna kretanja vidi nerazvijenost tržišta.

- Pad na berzi je bio primetan i interesantan. Glavni uzrok je plitko tržište sa malim obimima prometa, koji se mere u stotinama hiljada evra, umesto u milionima, kao na razvijenijim tržištima. U takvoj situaciji nije ni čudo što ima velikih pomeranja - ističe Marinković, dodajući da su ovog puta verovatno banke prinudno prodavale akcije, pošto su mnogi polagali akcije kao zalogu za pozajmice. On očekuje da bi i nadalje moglo da bude fluktuacija na berzi, „mada ne ovako velikih“, a slično očekuje i kurs, sve dok se na međubankarskom deviznom tržištu ne dostignu znatno viši obimi trgovine.

- Ovako se u Srbiji kurs na dnevnom nivou menja već na drugoj decimali, dok se na razvijenim evropskim tržištima, većina promena odvija tek na četvrtoj decimali - napominje Marinković za naš list.

Stručnjak Ekonomskog instituta Ivan Nikolić podseća da je bilo mišljenja da je za pad dinara bila odgovorna neizvesnost oko sklapanja dogovora Vlade Srbije i Međunarodnog monetarnog fonda, „ali pošto je sporazum zaključen, a dinar i dalje pada, očigledno je da je u pitanju nešto drugo“.

- U svakom slučaju nije reč o nečemu što je zabrinjavajuće, pošto je za sedam ili osam dana dinar izgubio oko 1,5 odsto vrednosti. To je, po meni, čak i poželjno jer nije razumno držati fiksni kurs - tvrdi Nikolić, podsećajući da se kurs može poremetiti čak i sa relativno malim promenama na međubankarskom deviznom tržištu.

Urednik portala ekonomija.org Miroslav Zdravković podseća u izjavi za Danas da se slična situacija sa kursom dogodila i krajem prošle i krajem pretprošle godine i da nema opasnosti od većeg pada dinara. Prema njegovom mišljenju, razlog je najverovatnije dospelost obaveza nekih banaka, koje moraju da kupe veću količinu deviza da bi vratile dug, tako da zbog toga „ne bi trebalo dizati paniku“,



Nedelja štednje i krediti

U bankama nisu voljni da o ovoj temi javno govore, ali nezvanično kažu da postoje dva razloga koja utiču na kursna dešavanja poslednjih dana. Jedan je Nedelja štednje, koja je u toku i zbog čega mnogi klijenti menjaju banke, povlačeći novac iz jednih i polažući ga u druge, što stvara pritisak na kurs, pošto pojedine banke zbog toga imaju povećanu potrebu za devizama, koje moraju da isplate klijentima. Drugi razlog su već pominjani dospeli krediti, zbog čega neki od učesnika na tržištu moraju da kupe dodatne količine evra.



Rast evropskih akcija i evra

Evropske akcije su uglavnom vratile deo vrednosti koju su izgubile prethodnog dana, dok je kurs evra na indikativnoj londonskoj deviznoj berzi napredovao prema dolaru, nakon što je zajednička valuta 16 članica Evropske unije u utorak opala u odnosu na američkog konkurenta do najniže tržišne vrednosti od 5. oktobra

Investitori na evropskim efektnim i deviznim berzama pažljivo će oslušnuti kako je završen dvodnevni sastanak Uprave federalnih rezervi (Fed) da bi se posle toga, verovatno, opredelili za kratkoročnu strategiju u trgovini deonicama i vodećim valutama. Čelnici Feda su ranije najavili da će i dalje ostaviti na snazi bezmalo nultu referentnu bančinu kamatu, ali da će pažljivo razmotriti dalje poteze koji se odnose na ulivanje novca u problematične banke i druge posrnule finansijske organizacije.
Rojters navodi da je u prepodnevnom poslovanju Panevropski indeks - FTS Eurofirst 300 - ojačao za jedan odsto na 978,66 poena, posle jučerašnjeg pada za 1,2 odsto na nov jednomesečni minimum. Širom Evrope napredovali su i nacionalni indeksi akcija. Tako su, na primer, nemački DAKS i britanski FTSE 100 ojačali za 0,8 odsto, a francuski CAC 40 za 1,3 odsto.
Deonice auto-kompanija bile su među najtraženijima i osetnije su poskupele, pri čemu je cena akcija francuskog "Renoa" porasla za 4,8 odsto, a hartije "Dajmlera", "Pežoa" i "Fijata" u rasponu od 2,4 do 3,7 odsto. Tržište bi tek trebalo da odreaguje na prilično neočekivanu odluku najvećeg američkog proizvođača automobila "Dženeral motorsa" da otkaže ranije najavljenu prodaju svoje evropske filijale "Opela" kanadsko-austrijskom konzorcijumu "Magna".
Vlasnici akcija krupnih banaka na evropskom tržištu takođe su imali razloga da se raduju, jer su deonice najvećih bankarskih organizacija takođe bile u značajnom porastu. Evropski DJ stok bankarski indeks napredovao je za 2,2 odsto, a ojačao je za oko 155 odsto od marta, kada je bio na višegodišnjem minimumu. Deonice četvrte po veličini francuske komercijalne banke Sosijete ženeral poskupele su za 5,5 odsto, posle saopštenja da je bančin profit u trećem kvartalu dupliran u odnosu na isto lanjsko razdoblje. U saopštenju Sosijete ženerala, koje je upućeno povodom bančinog poslovnog bilansa u proteklom tromesečju, ukazano je ipak da izgledi za dalje poslovanje bankarskog sektora ostaju neizvesni. To nije omelo poskupljenje akcija više drugih većih kontinentalnih banaka, uključujući britanske banke HSBC, Berkliz i Lojd, francusku Pariba, irsku Alijed i švajcarsku UBS banku, u rasponu od 0,9 do čak 11,7 odsto.
Šef istraživača kompanije "Dženeral investment" Klaus Viner smatra da su efektne berze sada pod dominantnim uticajem izveštaja o makroekonomskim kretanjima u najrazvijenijim ekonomijama sveta.
Na valutnim berzama indeks dolara prema korpi od šest drugih snažnih valuta je oslabio za 0,3 odsto, na 76,14, što je neznatno ispod jednomesečnog maksimuma dostignutog u utorak. Evro je u ranoj popodnevnoj trgovini razmenjivan po kursu od 1,4773 dolara, što znači da je u odnosu na jučerašnji jednomesečni minimum ojačao za oko 1,5 centi.
Dolar je istovremeno vredeo 90,81 jen, 1,0238 švajcarskih franaka i 1,6513 za funtu sterlinga koja bi, prema najnovijoj anketi koju je obavila agencija Rojters sa 70 finansijskih eksperata, trebalo postepeno da ojača tokom narednih 12 meseci, pre svega u odnosu na "zelenu valutu".



Grip iz stroja izbacuje i do 150.000 radnika

Od meksičkog gripa u Srbiji bi ove zime moglo da oboli i do 15 odsto zaposlenih u privredi (bez javnog i državnog sektora), odnosno do 150.000 - kaže za Danas portparol Unije poslodavaca Srbije Dragoljub Rajić

Prema podacima Instituta za virusologiju i imunologiju Torlak, do sada je u našoj zemlji potvrđeno 169 slučajeva obolevanja od virusa H1N1, a najveći broj obolelih je među decom školskog uzrasta. Međutim, na udaru gripa uskoro bi mogli da se nađu i zaposleni koji, za razliku od dece kojima je produžen školski raspust, osim uputstava da vode više računa o higijeni, uglavnom, nisu preduzeli nikakve druge mere zaštite.

Rajić kaže za Danas da Unija još od avgusta upozorava preduzeća da preduzmu mere kako bi se radnici zaštitili od gripa, ali da većina nije učinila još ništa jer ljudi veruju da to „neće njima da se desi“. Unija, prema njegovim rečima, od septembra svake nedelje organizuje seminare, na kojima, između ostalog, upozorava i daje konkretne savete poslodavcima kako da se zaštite od gripa.

- Savetujemo da se koriste maske tamo gde je to potrebno, kao i da se u komunikaciji sa klijentima zaposleni zaštite pultovima. Tu se, pre svega, misli na one koji rade na šalterima, u bankama ili poštama. Bolje stojećim firmama kažemo da se organizuju i obezbede vakcine za svoje radnike. U svakom slučaju, moramo nešto da učinimo na vreme jer se lako može desiti da se svaki treći ili četvrti radnik zarazi, a ako se to desi bićemo u velikom problemu - napominje Rajić.

Rajić kaže da bi trebalo skrenuti pažnju zaposlenima na opštu higijenu, što češće provetravanje prostorija, a sve bi, naglašava on, bilo možda mnogo ozbiljnije shvaćeno da je država izdala konkretnije preporuke.

- Najviše problema bi moglo da bude tamo gde je mnogo ljudi na malom prostoru, na primer, u javnom prevozu. I tu bi moglo nešto da se učini i da se uspostavi fleksibilnije radno vreme, kao što je u Francuskoj učinjeno. Jedan deo radnika išao bi na posao kasnije i ostajao duže i tako bi se sprečile velike gužve i u isto vreme smanjilo prenošenje zaraze - ističe Rajić.

Predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća Žarko Milisavljević kaže za Danas da nikakve posebne mere nisu preduzete i da je jedina razlika u preduzećima ta što se sada toleriše izostanak sa posla u slučaju bolesti.

- Preporučili smo da se vodi više računa o higijeni i da svako ko se razboli ne dolazi na posao. Problema sa higijenom mislim da nije bilo ni ranije, tako da je u stvari jedina mera od koje nešto očekujemo ta da se bolesni ili oni koji osete slabost ne pojavljuju na poslu. Pre se to nije tolerisalo, sada se toleriše i mislim da ljudi počinju da se pridržavaju toga - napominje Milisavljević.

Posebno na udaru mogli bi da budu zaposleni u samoposlugama. Kako bi zaštitilo svojih 9.500 radnika rukovodstvo Delta Maksija kupilo je zaštitne maske za sve, ali ih još uvek niko ne nosi jer se, kako kaže za Danas direktor tog preduzeća Dragan Filipović, čekaju konkretne odluke države.

- Kada na Zapadu neko nosi masku to služi kao primer ostalima. U Srbiji bi od te osobe svi pobegli misleći da je bolesna, tako da nećemo da počinjemo ništa dok država ne donese odluku - naglašava Filipović i dodaje da je Delta Maksi obezbedio i dovoljne količine voća i povrća za sve radnike.

Milena Radulović, marketing menadžer Jabuke i SOS marketa (u koje dolaze stariji sugrađani) kaže da su odavno savetovali radnike da drže odstojanje od kupaca i da ih, ukoliko kašlju, zamole da se odmaknu, kao i da redovno peru ruke. „Ukoliko bude dovoljno vakcina protiv novog gripa vakcinisaćemo radnike, kao što smo to i ranije radili u slučaju običnog gripa. Do tada, saveti su da uzimaju što više tečnosti i vode računa o higijeni“, kaže Radulović.

Predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije Ljubisav Orbović kaže da se sindikat neće mešati u to šta treba da se radi jer oni nisu kompetentni.

- Bilo bi suludo da se sindikat upliće u to i da savetuje kada postoji Ministarstvo zdravlja i mislim da je na državi da donese mere jer je ovo, ipak, stvar od velikog značaja - napominje Orbović.

Ozbiljna prevencija

U Hipo alpe adrija banci preduzeli su prve korake i oformili Krizni tim koji je radnicima te banke prosledio preporuke kako treba da se ponašaju u novoj situaciji. „Krizni tim je zadužen za suočavanje sa epidemiološkom situacijom i već je definisan plan aktivnosti. Išli smo na predavanja u Institut Batut i radnici su dobili preporuke koje se odnose na prevenciju“, kaže Rade Šević, portparol Hipo alpe adrija banke, i napominje da ne postoji preporuka zaposlenima da nose zaštitne maske, već samo savet da se održava higijena i provetravaju prostorije.



Serbia intends to apply for EU candidacy by year-end

Serbian Foreign Minister Vuk Jeremic said today addressing the European parliament Foreign Affairs Committee in Brussels that Serbia intends to apply for EU candidacy by the end of the year.



Photo: infobiro.tv
Jeremic, who is on a one-day visit to Brussels said that the Serbian government believes that Serbia has set foundations for applying although it is also aware of certain reserve that exists in the EU on that issue and of the reasons for that. However, it believes that the time has come to go ahead.

The Minister said that Serbia is not focused only on its approximation to the EU, but rather, despite all the difficulties it has encountered, it has worked on helping the entire region of the West Balkans to get closer to the EU through regional cooperation.

Jeremic said that Serbia fully cooperates with the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY), which it considers to be not only its legal, but moral and political obligation as well. He added that there must be no doubt that Serbia will continue to do everything so that the indictees who are still at large are apprehended.

He said that Serbia has met all requirements for entering the Schengen White List and that it impatiently awaits the EU Council’s opinion on that. The Minister said that there should not be any break in the EU Enlargement process and that it wouldn’t be good to put the rest of the region on hold after Croatia’s admission because a new psychological division would be created.

He explained that fatigue of EU members with the EU enlargement would turn into fatigue among the countries that strive to get the membership.

Jeremic said that apprehensions that Serbia’s firm opposition to the unilaterally proclaimed independence of Kosovo-Metohija could affect negatively the region’s stability proved to be unnecessary because Serbia acted in a responsible way.

He underlined that Serbia remains firm in its position that it will never, under any circumstances, implicitly or explicitly, recognise Kosovo’s independence and added that Serbia has been responding to that secessionist act in a constructive, peaceful manner, using the law and diplomacy.

Speaking about the situation in Bosnia-Herzegovina, the Minister underlined that Serbia will continue to respect sovereignty and territorial integrity of its neighbour and that it encourages representatives of all three peoples to find a solution for the state’s reform so that it could enter the European integration process more quickly.



Gas-fueled Punto trial production

Zastava made a trial line-up of gas-fueled Punto. Serial production will begin at the end of November or at the beginning of December. Zastava plant currently makes approximately 120 cars a day.

Zastava plans to install new equipment by the end of the year, which will allow for production of 200 cars a day. The plan for 2010 provides for production of 30,000 Puntos, of which 10,000 will be diesel and gas-fueled.



Serbia Sells 1.0 Bln Dinars (10.6 Mln Euro) in 12-mo T-bills

Serbia’s Finance Ministry said on Wednesday it sold its entire offer of 1.0 billion dinars ($15.7 million/10.6 million euro) of 12-month Treasury bills at an average interest rate of 12.35%, down from 12.39% at last week’s auction.

The average accepted price in the auction was equal to 89% of par, the ministry said in a statement.

The ministry sold 100,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on November 3, 2010.


In the previous auction of 12-month T-bills held on October 28 the ministry also sold its entire offer of 1.0 billion dinars worth of government securities.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of six-month, three-month and 12-month T-bills will be held on November 5, November 10, and November 11, respectively.



NBS Cuts Repo Rate to 10% from 11%

Serbia’s central bank, NBS, said on Thursday it has decided to lower its key repo rate to 10% from 11%, taking into account the current economic developments.

NBS governor Radovan Jelasic will provide more details on the decision to cut the repo rate at a news conference later on Thursday, the bank said in a statement.


NBS last changed the repo rate on October 8, cutting it to 11% from 12%. It also cut the ratio of dinar-denominated mandatory reserves to 25% from 30%, aiming to boost the liquidity of the country’s banking system.

The bank's key rate has come down from 17.75% over the course of 2009.



Referentna kamata NBS 10 odsto
Monetarni odbor Narodne banke Srbije (NBS) smanjio je referentnu kamatnu stopu za jedan procentni poen - na 10 odsto godišnje. Referentna kamata prethodno je za po jedan procentni poen smanjena 8. oktobra (na 11 odsto) i 10. jula (na 12 odsto). NBS kao referentnu kamatu koristi kamatnu stopu na dvonedeljne repo operacije. U repo operacijama NBS prodaje hartije od vrednosti uz obavezu da ih u određenom roku otkupi uz kamatu.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta