Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Bez dodatnog poreskog opterećenja

Dogovor sa MMF-om najbolja potvrda da vlada vodi dobru i održivu politiku, kaže premijer Mirko Cvetković. – Deficit na nuli za tri-četiri godine. – Bez dodatnog poreskog opterećenja

Održiva politika podrazumeva da se u srednjem roku deficit svede na nulu (Foto L. Vuletić) Nema boljeg odgovora dežurnim kritičarima i bolje potvrde da ova vlada vodi dobru i održivu politiku, na kraći ali i na srednji i dugi rok, od uspešno okončanih pregovora sa Međunarodnim monetarnim fondom. To nije samo običan sertifikat, već i dokaz uverenosti MMF-a da Srbija zaslužuje da joj odobri dalje korišćenje zajma od gotovo tri milijarde evra: da smo kredibilni partner i da ćemo taj novac moći da vratimo.

Ovako premijer Mirko Cvetković u razgovoru za„Politiku“ vidi ishod dvonedeljnih razgovora srpskih ekonomskih vlasti sa misijom MMF-a.

Odluku kada ćemo i koliko novca povući prepušta nadležnoj Narodnoj banci, uz napomenu da to nisu pare za budžet već za devizne rezerve, koje su i bez tih sredstava više nego solidne, dostigavši 9,7 milijardi evra.

Sudeći po oceni nekih pregovarača, razgovori su bili teški, i do poslednjeg trenutka neizvesni, posebno kad je reč o penzijama?

Ne mislim da je bilo toliko tesno, niti da su pregovori bili toliko teški. Glavni kamen spoticanja bilo je definisanje održive ekonomske i fiskalne politike na srednji i duži rok.

Šta to znači za običan narod?

Primera radi, da se država neće prezadužiti tako da dođe na ivicu kolapsa. Održiva politika podrazumeva da se u srednjem roku deficit svede na nulu ili na nivo koji se može finansirati iz sopstvenih izvora bez zaduženja.

Kada bi Srbija mogla stignedo nule? Da li nam je dat neki rok?

To nije kvantifikovano, ali je ideja dato učinimo za tri do četiri godine. Da sledeće godine deficit svedemo sa 4,5 na četiri odsto BDP-a, u 2011. na primer na tri, u narednoj na dva i onda na jedan odsto, što je potpuno održivo. Pri tome ne treba gubiti iz vida da je deficit u kriznim godinama lek za recesiju, da je opravdan čak i da je došlo do porasta duga. Mi smo se ove godine neto zadužili samo za novih 200–300 miliona evra, dok je sve drugo zaduženje kojim smo platili dospele obaveze, što ne povećava dug. Kao kad od nekoga uzmete sto dinara da biste drugom vratili sto. A da nam se to ne bi desilo u narednim godinama, ići ćemo na smanjenje deficita i restrukturisaćemo našu budžetsku potrošnju, smanjivanjem tekuće u korist kapitalne potrošnje, i to tako da kapitalni deo budžeta bude veći od deficita.



Mirko Cvetkovic (Foto L. Vuletić)Ostalo je nejasno šta je zapravo dogovoreno kad je reč o smanjenju troškova za penzije i reformi penzionog sistema?

Penzije će, kao i plate, ostati zamrznute i u 2010, a od 2011. počeće indeksacija u skladu sa zakonskim predlogom koji će biti pripremljen do sledećeg dolaska MMF-ove misije, u februaru. Osim kao formula za usklađivanje, njime će biti pooštrena kontrola i kriterijumi za odlazak u penziju.

A kako će se usklađivati – sa inflacijom kako je predlagala Svetska banka ili sa zaradama na čemu, pozivajući se na koalicioni sporazum, insistira potpredsednik Krkobabić?

Penzije će pratiti kretanja u privredi. Imamo dosta opcija i verujem da ćemo naći prihvatljivu i za državu i za penzionere.

Šta konkretno treba da uradimo u narednih nekoliko nedelja da bi MMF-ov bord krajem decembra i zvanično potvrdio zaključenje revizije?

Da usvojimo budžet i prateće zakone koji će obezbediti da prihodi budu na dogovorenom nivou, kao i da Skupština usvoji zakone koji su osnov za racionalizaciju administracije na republičkom i lokalnom nivou. Sa MMF-om smo dogovorili globalne cifre u koje treba da upakujemo pojedinačne budžetske stavke.

Šta će građanima i privredi doneti najavljene korekcije poreskih propisa?

Pošto smo se opredelili da deficit ne smanjujemo povećanjem prihoda, već smanjenjem rashoda, poreske korekcije neće donetidodatnoopterećenje za obveznike. Nastojaćemo da uvedemo više pravičnosti, da pojednostavimo sistem i obezbedimo bolju naplatu.Postoje određene ideje čije efekte tek treba testirati.

Ali iz dogovorenih obelodanjenih budžetskih brojki vidi se da će rashodi i deficit iduće godine biti veći, a prihodi manji od ovogodišnjih, planiranih rebalansom? Koliko se to i gde uštedelo?

Tri najkrupnije budžetske stavke su penzije, plate koje ostaju zamrznute i socijalna davanja koja će u nekim delovima biti povećana. Produženjem zamrzavanja plata i penzija uštedelo se više od 50 milijardi dinara. Dodatne uštede će doneti i racionalizacija administracije i zamrzavanje sume za nabavku robe i usluga.

Iako je dogovoren budžetski okvir, predstoji mnogo teži posao da u taj ram upakuju želje pojedinačnih budžetskih korisnika. Postoji li opasnost da međupartijska odmeravanja snaga unutar vlade oko raspodele kolača odlože usvajanje budžeta i zaključenje revizije?

Kada sam došao na mesto ministra finansija i kada sam prvi put video koliko se budžet teško usaglašava, iskreno, bio sam iznenađen. Danas, posle iskustva od šest-sedam usvojenih budžeta, znam da se posle velikih reči i velikih zahteva uvek uklopimo u dogovoreni okvir i da se sve dobro završi.



Ništa mi ne moramo

Da li osim na sredstva EU, Svetske banke i zaduživanje na domaćem tržištu, za pokriće deficita još računamo i na 200 miliona dolara ruskog kredita?

Da, ako dobijemo uslove koji su za nas prihvatljivi.

Šta je to za nas prihvatljivo, koja kamata?

Nešto između izuzetno povoljnih uslova pod kojima se zadužujemo kod međunarodnih finansijera, poput Svetske banke i onih pod kojima se zadužujemo za pokriće deficita na tržištu kod komercijalnih banaka.

A ako to ne bude prihvatljivo za Ruse kao kreditore?

Ništa mi ne moramo. Finansijskom politikom koju smo vodili ove godine obezbedili smo da ništa ne moramo da uradimo na prečac, pa ni da se zadužujemo.



Utvrditi prioritete za subvencije

Dok ministarka Dragutinović upozorava da smo preterali sa državnom pomoći na koju se svake godine potroši čak četiri odsto BDP-a, potpredsednik Dinkić najavljuje da će podsticaja u sledećoj godini biti još više. Šta je na kraju zapravo dogovoreno sa MMF-om koji godinama insistira na njihovom smanjenju?

Subvencije su nažalost naša nužnost, ali i ja bih voleo da se u narednom periodu oko tih stavki povede rasprava i utvrde pre svega prioriteti, a onda i kriterijumi za dodelu na osnovu efekata. Inače, kako je dogovoreno, direktne subvencije u sledećoj godini ne mogu preći 43 milijarde. Postoji još jedna stavka od 30 milijardi dinara koja se zove „nabavka finansijske imovine“, što se jednostavnije može nazvati pozajmicama i u tu kvotu su uračunata i državna ulaganja po osnovu aranžmana sa „Fijatom“.



RADOVAN JELAŠIĆ: Privredni pad ove godine 2,8 odsto

Pad bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini biće 2,8 odsto, umesto tri odsto, koliko su pokazivale ranije projekcije, dok će krajem godine inflacija iznositi oko 7,7 odsto, što je srednja vrednost ciljanog raspona, izjavio je juče guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić. Monetarni odbor centralne banke odlučio je da smanji referentnu kamatnu stopu za jedan procentni poen, na 10 odsto, čime, kako je naglasio Jelašić, monetarna politika ponovo postaje ekspanzivna

Kao razlog za ove promene guverner je naveo dobar treći kvartal u kojem je prvi put posle godinu dana ostvaren rast BDP-a i to za 4,1 odsto, dezinflatorno delovanje male agregatne tražnje i pored rasta privrede, uspešno okončanje druge revizije programa sa Međunarodnim monetarnim fondom, nižu inflaciju u prethodnom tromesečju uz očekivanja o niskoj inflaciji i u ovom mesecu, kao i stabilnost kursa. Jelašić zato očekuje dalju relaksaciju monetarne politike, odnosno snižavanje referentne stope, „ali opreznije, s obzirom na brojne rizike“.

Kao korak u cilju relaksacije monetarne politike Jelašić je najavio sastanak početkom naredne godine sa MMF-om i vodećim bankama sa kojima je ove godine postignut takozvani Bečki dogovor da ne povlače svoja sredstva iz Srbije tokom krize. „Pošto su banke povećale svoje plasmane u Srbiji, postoji sve manja potreba za Bečkim sporazumom, tako da treba da osmislimo izlaznu strategiju. Nameravamo da relaksiramo sporazum, budući da ne želimo da administrativnim merama prisiljavamo banke da zadrže novac u Srbiji, ako to ne žele, pri čemu većina nema nameru da smanjuje nivo sredstava“, rekao je Jelašić.

Prema njegovim rečima, upravo postignuti dogovor sa MMF-om će pomoći da se smanji stopa rizika Srbije i da država dobije povoljne zajmove Evropske unije i Svetske banke. Ipak, kako je naglasio guverner, najvažnija stavka dogovora je odluka da se do 2015. godine smanjuje tekuća potrošnja i to tako da se izdaci za penzije redukuju sa sadašnjih 13 na 10 odsto BDP-a, a troškovi za plate sa aktuelnih 10 na osam procenata. Na osnovu tih pretpostavki MMF je Srbiji odobrio budžetski deficit od četiri procenta BDP-a u 2010-oj godini, uz očekivanje da će taj manjak opadati u narednim godinama. Jelašić nije mogao da precizira koliko će novca iz aranžmana sa MMF-om Srbija povući i kada, rekavši samo da će to biti dogovoreno na dodatnim sastancima sa tom institucijom i da je „što manje to bolje“. Guverner je upozorio na opasnost od preteranog zaduživanja države, koja je tokom ove godine povećala javni dug za čak 1,1 milijardu evra. On je istakao da nivo javnog duga od oko 33 odsto BDP-a nije problematičan, ali da je problem to što dug raste veoma brzo i što se uzeta sredstva ne koriste za investicije.



Niže kamate na kredite za likvidnost

Ministarstvo ekonomije saopštilo je da će snižavanje referentne kamatne stope direktno uticati na snižavanje kamate na subvencionisane dinarske kredite za likvidnost. Kamata na dinarske kredite za likvidnost, koja se obračunava tako što se referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije umanjuje za 3,5 odsto, sada iznosi 6,5 odsto godišnje.


Nema većih pritisaka na kurs

Prema Jelašićevim rečima, trenutno nema većih pritisaka na kurs dinara, koji je tokom oktobra u proseku ostao nepromenjen. Na pitanje u vezi sa ovonedeljnim padom domaće valute na nivo iznad 94 dinara za evro, guverner je odgovorio da to nije iznenađujuće ni za kog ko je pratio kretanje referentne kamatne stope. Jelašić je negirao i da banke manipulišu kursom, naglasivši da su one najveći deo od 15 milijardi dinara koje im je NBS vratila posle smanjenja obavezne rezerve, uložile u trezorske zapise ili u kredite, a da nisu kupovale devize. Uz to, kako je dodao, devizne rezerve su trenutno na nivou od 9,7 milijardi evra, dok bi do kraja godine mogle da dostignu i celih 10 milijardi.





BOE povećala plan otkupa obveznica na 200 milijardi funti

Banka Engleske (BOE) povećala je plan kupovine obveznica za 25 milijardi funti (41 milijardu dolara), što je treće povećanje od marta, jer kreatori politike nastoje da "cementiraju" oporavak britanske ekonomije posle najduže recesije

Devetočlani komitet za monetarnu politiku, sa guvernerom Mervinom Kingom na čelu, povećao je količinu vrednosnih hartija koju će kupiti na 200 milijardi funti, što je, međutim, manje od očekivanih 225 milijardi funti.

BOE je takođe zadržala svoju ključnu kamatnu stopu na rekordno niskom nivou od 0,5 odsto, što su analitičari i očekivali.

BOE je već kupila aktiva za 175 milijardi funti, a poslednje povećanje za 25 milijardi funti očekivalo je 13 anketiranih ekonomista, njih 25 je predviđalo povećanje za 50 milijardi funti, dok je 10 smatralo da povećanja neće biti.

Odluka BOE o proširenju takozvanog kvantitativnog labavljenja usledila je posle izveštaja od 23. oktobra koji je pokazao da je britanska ekonomija u trećem kvartalu neočekivano oslabila za 0,4 odsto, čime je period slabljenja produžen na šest kvartala, najduže od početka praćenja 1955. godine.



PKS: Nedovoljna pomoć države sektoru MSP-a

Mala i mikro preduzeća u Srbiji imaju mali kapital, a i on je ugrožen - nedostaju im stručni kadrovi, a finansijska pomoć države tom delu privrede je skromna i nedovoljna, rečeno je u Privrednoj komori Srbije (PKS) na skupu posvećenom njihovom razvoju

Sadašnji ambijent u zemlji ne ide na ruku razvoju malih i srednjih preduzeća (MSP), bez obzira na to što se potencira da je njihov razvoj kičma razvoja svake, pa i srpske privrede, saopštila je PKS posle održanog Okruglog stola. MSP zapošljavaju 67 odsto svih zaposlenih u Srbiji, ostvaruju 66 odsto ukupnog prometa i 46 odsto izvoza.

- Domaća MSP nisu konkurentna i inovativna, retko se i u malim količinama bave izvozom - ocenio je Milan Lalović, potpredsednik PKS-a, i naglasio da moraju biti doneti zakoni koji će podsticati stvaranje novih i razvoj postojećih MSP.

Za Boška Stanisavljevića, predsednika Foruma MSP-a, veoma je važno što Evropska unija sve češće donosi propise koji stvaraju povoljan ambijent za razvoj MSP-a i insistira da se takvi elementi uključe i u domaće zakonodavstvo koje se odnosi na razvoj MSP-a.

Srbija i Hrvatska praktično su lideri u razvoju preduzetništva na zapadnom Balkanu i u jugoistočnoj Evropi. Ono što je zamereno od strane Evropske komisije je to što sporo prelazimo sa faze priprema i definisanja politike razvoja MSP-a na fazu sprovođenja.

PKS je podsetila da je u EU usvojen akt o malom biznisu koji se najčešće doživljava kao novi zakon, a od iduće godine, osim na članice EU, biće primenjivan i na zemlje zapadnog Balkana i Tursku.

I u Evropi MSP žele bolji ambijent za razvoj, veće finansijske podsticaje, a kao prepreke navode poreske i procedure kod javnih nabavki. Posebno je važno to što je u pripremi izmena direktiva o plaćanju, tako da država mora svoje račune da plati malim i srednjim preduzećima najkasnije za 30 dana. Ta inicijativa je vrlo važna i za srpska MSP, rečeno je u Privrednoj komori Srbije.



Austrian Insurer UNIQA’s Serbian Arm Raises H1 Premiums by 23.9% to 1.3 Bln Dinars (13.8 Mln Euro)

The Serbian unit of Austrian insurer UNIQA, UNIQA Osiguranje, has increased its premium income by 23.9% on the year to 1.3 billion dinars ($20.6 million/13.8 million euro) in the first half of 2009, Serbian broadcaster b92 reported on Thursday.

“UNIQA posted positive results despite the economic crisis, the fall of the dinar and the rise in unemployment, ,” b92 (www.b92.net) quoted company CEO Zoran Visnjic as saying. He did not elaborate whether the premiums were gross or net.


UNIQA Osiguranje posted more than 400 million dinars in mandatory car insurance premiums, a segment where the company holds a market share of 5.0%, Visnjic said. The company posted growth in the mandatory car insurance and property insurance segments, while in the life insurance segment its premium revenue remained unchanged from 2008.

UNIQA Group Austria has been active on the Serbian insurance market since the end of 2006, following the acquisition of 80% of Zepter Osiguranje. UNIQA Osiguranje operates 40 branches across Serbia and has around 600 employees.



Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.3 Mln Euro) in 6-mo T-bills

Finance Ministry said it sold its entire offer of 2.0 billion dinars ($31.7 million/21.3 million euro) of six-month Treasury bills at an average interest rate of 11.4%, down from 11.5% in last week’s auction.

The average accepted price in Thursday's auction was equal to 95% of par, the ministry said in a statement.

The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on May 6, 2010.


In the previous auction of six-month T-bills held on October 29 the ministry also sold its entire offer of 2.0 billion dinars worth of government securities.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of three-month, 12-month and six-month T-bills will be held on November 10, November 11, and November 12 respectively.



Central bank revises down GDP decline forecast to 2.8% this year

The gross domestic product (GDP) will decline by 2.8 percent in 2009, which is less than the previous estimate that it will drop by three percent, National Bank of Serbia Governor Radovan Jelasic stated on Nov. 5.

He told journalists that, after more than a year, the GDP is expected to grow by 4.1 percent in the third quarter as compared to the second, and added that industrial production has noted growth since August.

He said that the greatest challenge in 2010 will be to realize GDP growth based primarily on increased investment spending.

He assessed that foreign currency reserves will exceed EUR10 billion at the end of 2009, stating that they amounted to EUR9.7 billion on Nov. 3.

The speed with which Serbia's public debt is increasing brings into question its sustainability in the medium term, Jelasic said, adding that the public debt had increased by EUR1.1 billion since the beginning of 2009. According to him, it increased from 26.1 percent of GDP to 32.4 percent between January and September 2009.

Jelasic said that annual inflation in Serbia in October amounted to 5.2 percent, which is below the projected range for the month, which is between 6.3 and 10.3 percent.

At the end of 2009, inflation will amount to around 7.7 percent, Jelasic stressed, adding that it is within the projected inflation range of between six and 10 percent.

Jelasic said that the crucial thing in the agreement with the International Monetary Fund is medium-term reduction of the share of budget expenses for wages and pensions.

The share of expenses for pensions will be reduced from 13 to 10 percent of GDP by 2015, and budget expenses for wages will be reduced by 2015 from the present 10 to around eight percent of GDP," Jelasic said.



Agreements for Clean Development Mechanism (CDM) projects signed

Minister of Environment and Spatial Planning Oliver Dulic and representatives of Italian companies yesterday signed agreements on the allocation of a portion of funds, i.e. €200,000, for Project Design Document (PDD) regarding Clean Development Mechanism (CDM) projects.

Following the signing Dulic thanked the Italian government and their Ministry for the Environment, Land and Sea for their donation, that will help finance three environmental projects.

He specified that these are projects for collecting and burning landfill gases at the Jovanovac landfill site, increasing energy efficiency at the Hipol factory and producing biomass to be used for energy production.

The Minister recalled that the projects will be implemented by three Italian companies, adding that a total of 80 projects were submitted to the Serbian Ministry of Environmental Protection and Spatial Planning, but only six of them will be carried out, for now.

Dulic stressed that these are small-scale projects, significant for the environment of local communities, adding that thanks to them the harmful effects of landfills on the environment will be removed and investors will be able to garner €40–80 million.

The Minister said that investment in the green economy is profitable and important for sustainable national development, adding that this will also create more jobs.

Both sides stated that CDM projects are important for the implementation of the Kyoto Protocol and that they will contribute to sustainable national development, the reduction of harmful emissions and the acquisition of modern and energy efficient technologies.

Italian Ambassador to Serbia Armando Varricchio, who attended the signing, said that a department of the Italian Ministry for the Environment, Land and Sea located in Serbia is helping Serbia to harmonise regulations with EU standards.

Varricchio said that cooperation also exists for the rehabilitation of certain extremely polluted areas and there are plans to implement important environmental projects in Pancevo and Kragujevac.



Swedish Ikea obtained construction land in Nis and Cacak, negotiates location in Belgrade

The famous Swedish furniture manufacturer provided the land for its sales centers in Nis and Cacak, and is currently negotiating with a private owner of land near the highway in the vicinity of Belgrade. This information was announced yesterday (November 5, 2009.) at the meeting with representatives of the Serbian government. On the other hand, the Serbian side said that they can expect to gain ownership of the land of the Institute of Animal Husbandry for the construction of the trade center for ten months. Government negotiators explained the steps that precede this. As representatives of the "Ikea" said, it is necessary that the city authorities have previously to detail urban plan, and to finalize the procedure for change the usage of the land from agriculture into the construction land, then the remaining paperwork will be completed in a short period.

"Ikea" is responded to that they have already started the negotiations with an owner of land near the highway, but that they have already secured land in Nis and Cacak. They also announced that it will open similar centers in Slovenia and Croatia. Oliver Dulic, Minister of Environment and Spatial Planning, said briefly that it was one in a series of working meetings and refused to specify in which phase of the negotiations with Ikea they are in now. Ministry of Environment and Spatial Planning is doing everything in its power to make this investment realized, since the arrival of "Ikea" to Serbia is of great importance for the citizens - said Minister Dulic. Earlier "Ikea" presented to the Serbian government plans to build department stores and shopping center worth EUR 300 million and employ about 2,000 people.



Roboti varioci u kompaniji "Alfa plam" - uvođenje robotike vredno 150.000 EUR
Ulaganjem 150.000 EUR u metalskoj industriji "Alfa plam" u Vranju počela je da radi robotska linija za zavarivanje, kaže Nebojša Bogdanović, programer nove tehnologije.

- Na ovaj način poboljšavamo kvalitet varenja poštujući evropske standarde u oblasti zaštite životne sredine - naglašava Bogdanović.

Prema njegovim rečima, uskoro bi trebalo da bude nabavljen još jedan robot. Uvođenje robotike, kako kažu u ovom preduzeću, ne podrazumeva otpuštanje radnika.


Građani Srbije već od 19. decembra putuju bez viza
U Savetu ministara Evropske unije usaglašen je stav da se očekivano ukidanje viza EU za državljane Srbije, Crne Gore i Makedonije stavi na snagu već 19. decembra ove godine, za razliku od ranije predviđenog termina - 1. januara 2010.

To je bio jedinstven stav ambasadora država EU u Komitetu stalnih predstavnika država (COREPER), rekli su agenciji "Beta" izvori iz Saveta ministara EU.

Kako je naglašeno, to bi sada trebalo da bude potvrđeno 11. novembra na zasedanju Evropskog parlamenta i potom verovatno pre kraja meseca na sastanku ministara unutrašnjih ili spoljnih poslova EU.

Izvori u COREPER-u su dodali i da je takav stav usvojen na predlog Slovenije. Slovenačko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je ranije da će vize za građane Srbije, Crne Gore i Makedonije biti ukinute pre božićnih i novogodišnjih praznika.

- Slovenija je na zasedanju radne grupe za vize na sednici Saveta EU predložila da bezvizni režim za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju počne da se sprovodi već od 19. decembra ove godine, a ne od 1. januara 2010. kako je bilo ranije najavljeno - navedeno je u saopštenju.

Slovenačko ministarstvo je naglasilo da će za Srbiju i Crnu Goru pre toga biti potrebno da se pričeka i na drugi izveštaj ekspertske grupe o ispunjavanju kriterijuma za liberalizaciju viznog režima, ali Slovenija pri tom ne očekuje posebne teškoće.

Predlog bi uskoro trebalo da razmatra i Evropski parlament, a Savet će ga, kako se predviđa, usvojiti sredinom novembra.

- Ovim predlogom se, uz podršku Slovenije, tim državama obećava lep božićni poklon, jer će građani već u vreme božićnih i novogodišnjih praznika moći da putuju u države "šengena" bez viza - ističe ministarstvo spoljnih poslova Slovenije.


"Ikea" gradi tržne centre u Nišu i Čačku - pregovori sa švedskim proizvođačem nameštaja
Poznati švedski proizvođač nameštaja obezbedio je zemljište za svoje prodajne centre u Nišu i Čačku, a trenutno pregovara sa jednim privatnim vlasnikom zemljišta u blizini autoputa u okolini Beograda.

Ovu informaciju predočili su juče (5. novembar 2009. godine) na sastanku sa predstavnicima Vlade Srbije. S druge strane, srpska strana im je poručila da mogu da očekuju da će dobiti vlasništvo nad zemljištem Instituta za stočarstvo za izgradnju trgovinskog centra za deset meseci. Vladini pregovarači pojasnili su korake koji ovome prethode. Kako je predstavnicima "Ikee" saopšteno, neophodno je da grad prethodno detaljnim urbanističkim planom izmeni namenu zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko, a onda će preostala papirologija biti završena u kratkom periodu.

"Ikea" je na to odgovorila da je u pregovorima sa jednim vlasnikom zemljišta u blizini autoputa, ali i da su već obezbedili zemljište u Nišu i Čačku. Najavili su, takođe, da će slične centre otvoriti u Sloveniji i Hrvatskoj.

Oliver Dulić, ministar za životnu sredinu i prostorno planiranje, rekao je kratko da je to bio jedan u nizu radnih sastanaka i odbio da precizira u kojoj fazi su pregovori sa "Ikeom".

- Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja radi sve što je u njegovoj moći da bi se ova investicija realizovala, budući da je dolazak "Ikee" u Srbiju od velikog značaja za građane - rekao je kratko Dulić za "Blic".

Zanimljivo je da je hrvatska vlada donela odluku da se za velike investicije proces dobijanja građevinske dozvole skrati na 45 dana.

Inače, "Ikea" je još ranije predočila Vladi Srbije da planira da u izgradnju robne kuće i šoping centra investira oko 300 mil EUR i zaposli oko dve hiljade ljudi. Planirana je površina robne kuće u Beogradu na 35.000 kvadratnih metara, a prema dosadašnjim najavama, od kupovine placa do otvaranja robne kuće potrebne su dve godine. Najavljeno je da će se u robnoj kući prodavati samo nameštaj i sitno pokućstvo dok će šoping centar privući i druge kompanije koje bi želele da imaju korist od velikog broja posetilaca koji dolaze zbog proizvoda poznate švedske kompanije.


NIS i "Petrohemija" potpisali sprazume o reprogramu duga od 86 mil EUR na 5 godina
"Naftna industrija Srbije" (NIS) saopštila je danas (6. novembar 2009. godine) da je sa pančevačkom "Petrohemijom" potpisala sporazume o reprogramiranju duga od 86 mil EUR na pet godina.

Kako se navodi u saopštenju, "Petrohemija" će dug kompaniji NIS otplaćivati u mesečnim ratama od 1. januara 2010. do 31. avgusta 2014. godine, a garancija za taj beskamatni kredit su nepokretna i pokretna imovina pančevačke fabrike.

U periodu od 1. januara 2010. godine do 31. decembra 2010. iznos mesečne rate otplate "Petrohemije" NIS-u trebalo bi da iznosi 50.000 EUR, preostali iznos isplaćivaće se u jednakim ratama od 1. januara 2011. do 31. avgusta 2014.

Sporazumi o reprogramiranju duga potpisani su na osnovu sporazuma o strateškoj saradnjii NIS-a i "Petrohemije" kojim je predviđena isplata duga i nastavak isporuke sirovog benzina za pančevačku fabriku.

"Petrohemija" je polovinom setpembra obnovila proizvodnju nakon tri meseca obustave rada izazavnog obustavom isporuke sirovina zbog dugova od oko 200 mil EUR.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta