Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Nemačka berza dala konačnu ponudu za Varšavsku berzu

Dojče berza je predala konačnu ponudu za kupovinu kontrolnog udela u Varšavskoj berzi hartija od vrednosti, saopštili su danas predstavnici nemačke berze

Potencijalnim kupcima danas je bio poslednji rok za predaju ponuda za većinski paket akcija Varšavske berze, podseća agencija TASR.

"U našoj ponudi ističemo da Dojče berza u potpunosti podržava nameru poljskog ministarstva finansija da ojača poziciju Varšavske berze hartija od vrednosti, kao vodeće na finansijskom tržištu u srednjoj Evropi", izjavio je podpredsednik Nemačke berze Johen Biderman (Joćen Biedermann).

Osim nemačke berze, za kontrolni paket akcija Varšavske berze zainteresovani su i njujorške berze "Euronekst" (NYSE Euronext) i "Nasdak" (Nasdaq).

Prvobitno je, kako podsećaju agencije, u drugo kolo nadmetanja za poljsku berzu bila izabrana i Londonska berza, ali je prošlog meseca odustala od učešća na tenderu.

Varšavska berza je u poslednjih nekoliko godina izgradila snažnu poziciju u regionu i po kriterijumu vrednosti kotiranih firmi prestigla je i najvećeg rivala Bečku berzu.

Nakon što je danas kotirala svoje akcije na berzi u Varšavi i najveća poljska energetska firma PGE, kombinovana vrednost 376 firmi koje trguju akcijama na toj berzi dostigla je 245 milijardi dolara (164,79 milijardi evra).



Inflacija će, ipak, diktirati penzije

Kako je potpredsednik vlade Jovan Krkobabić drugačije od šefa misije MMF-a, guvernera NBS i ministarke finansija razumeo dogovor o usklađivanju penzija posle odmrzavanja. – Ako procene privrednog rasta ostanu na snazi, penzioneri će imati vajde tek 2013. godine

Jovan Krkobabić Kome da veruju srpski penzioneri dok MMF krajem decembra zvanično i napismeno ne saopšti i ne potvrdi detalje beogradskih dogovora i dok do februara vlada ne sačini izmene penzijskih zakona kojima će se definisati formula za usklađivanje penzija posle odmrzavanja? Usamljenom Jovanu Krkobabiću, predsedniku Partije ujedinjenih penzionera Srbije, koji sedeći u fotelji potpredsednika vlade i dalje tvrdi što je članstvu milo – da će se penzije od 2011. usklađivati sa zaradama ili ujedinjenim monetarnim i fiskalnim vlastima u liku guvernera Radovana Jelašića i ministarke Diane Dragutinović koji otvoreno tvrde da će penzije indeksirati sa rastom cena na malo i dodatno uvećati za eventualni ostvareni rast BDP-a iznad četiri odsto? Ko je bolje upamtio ono što je trećeg novembra konačno dogovoreno?

Po logici, trebalo bi verovati većini. Ne samo zato što četvore uši bolje čuju, nego i zato što je šef MMF-ove misije Albert Jeger jasno i glasno, pre nego što će krenuti u Vašington, na konferenciji za novinare usred vlade Srbije, i u prisustvu Krkobabića koji na to nije ni trepnuo, u kamere izgovorio: „Penzije će se indeksirati sa inflacijom”. Ta rečenica shvaćena je tačno kako je i izgovorena u svim vladinim kabinetima, osim u Krkobabićevom.

„Penzije će se posle odmrzavanja, od 2011. uvećavati za rast cena a ako BDP bude porastao više nego što bude projektovano i dodatno – za razliku između procenjenog i bržeg rasta BDP-a”, objašnjeno nam je u vladi. Navedenu formulu predložio je, kako saznajemo, MMF i ona se bazira na onome što je predlagala i Svetska banka u studiji „Srbija – kako sa manje uraditi više”, uz sitnu korekciju koju bi doneo eventualno veći rast BDP-a.

Istina, jedino je premijer Mirko Cvetković (razumljivo, radi mira u kući) u prekjučerašnjem intervjuu „Politici” sve relativizovao u stilu ništa nije gotovo dok se zakon ne napravi: „Imamo dosta opcija i verujemo da ćemo naći prihvatljivu i za državu i za penzionere”.

Ipak, kada se sve ogoli, postojeći penzioneri (ako su MMF, guverner, i ministarka dobro shvatili dogovor) u 2011. moći će da računaju na penzije veće samo za onoliko koliko bude inflacije. Kako saznajemo, procenjuje se da će inflacija u 2011. biti 4,5 a u 2012. četiri odsto. Prema revidiranim projekcijama, BDP bi posle 1,5 odsto u 2010, u 2011. trebalo da poraste za tri, a u 2012. za pet procenata. Ako ove procene privrednog rasta ostanu na snazi i ne dođe do privrednog buma, penzioneri će od pomenute korekcije imati vajde, ali tek 2013. godine. Kako će se tada procenti preko projektovanog rasta pretočiti u procente povećanja penzija, stvar je matematike koju će definisati zakonom.

Svi pomenuti tumači dogovora sa MMF-om (uključujući i potpredsednika Krkobabića) juče su ostali pri svojim tvrdnjama. Ne poričući da je šef misije MMF-a rekao suprotno, u Krkobabićevom kabinetu i juče su tvrdili da će zarade biti reper za penzije. Istina, Krkobabića od etikete nepouzdanog izvora informacija (koju je sam sebi, iz partijskih, marketinših ili drugih razloga ovih dana prikačio) može da spasi samo jedno – da se u februaru osim odredbe o usklađivanju zarada kompletno promeni i formula za obračun osnovne penzije budućim penzionerima, odnosno da se kako je Svetska banka predlagala, kao rešenje na duže staze, pređe na mešoviti sistem usklađivanja i sa inflacijom i sa zaradama. Da se vrednost opšteg boda prilikom određivanja startne penzije indeksira prema zaradama (obezbeđujući novim penzionerima da se penzionišu sa penzijom koja bi bila jednaka pretežnoj plati u vreme odlaska u penziju), a da se penzije nakon penzionisanja usklađuju prema inflaciji. Tu mogućnost ovih dana čak ni Krkobabić nije pominjao. Ali, to je već drugi par rukava, koji bi izazvao mnogo veće rasprave nego samo usklađivanje zbog razlike koju bi napravilo između novih i starih penzionera.



Čekajući dogovor MMF-a i Srpskih vlasti (Foto D. Jevremović)Umesto da gubi energiju na tvrdnjama koje će stvarnost vrlo brzo demantovati, potpredsednik Krkobabić bi energiju trebalo da usmeri ka traženju rešenja koji će smanjiti troškove penzionog sistema i učiniti ga održivim. I zbog svog članstva, ali i zbog ostalih građana Srbije, u kojoj je ne samo predsednik penzionerske stranke već i potpredsednik vlade. Kao prioritet je hitno donošenje zakona koji će uvesti više reda i kontrole prilikom penzionisanja, onemogućiti neodrživi rast penzija i doprineti da se učešće troškova za penzije u BDP-u do 2015. godine svede sa sadašnjih 13–14 odsto na 10 procenata, da popravi administriranje u penzionom sistemu koje ni posle objedinjavanja tri fonda nije donelo poboljšanja u praksi, da smanji poresku administraciju... I da pri tome ima na umu da u Srbiji žive i oni koji dobro pamte: da je toj neodrživosti, sa različitih funkcija i on lično doprinosio proteklih decenija. Poslednji put prošle godine, uslovljavajući postizanje koalicionog dogovora vanrednim povećanjem penzija u 2008. godini.

Jer, podsetimo, u originalnom budžetu za 2008. planirano je 127,2 milijarde dinara transfera Fondu PIO, da bi rebalansom budžeta za 2008, koji je usledio nakon pomenutog koalicionog dogovora, ta stavka bila uvećana na 137,9 milijardi dinara. To znači da su i Krkobabić i njegovi koalicioni partneri prilikom sklapanja sporazuma znali da će on srpski budžet (odnosno poreske obveznike) u startu koštati deset milijardi dinara. Cena tog dogovora se u međuvremenu uvećala za dodatnih 50, odnosno 70 milijardi dinara u 2009. Ta stavka je, naime, u originalnom budžetu za 2009. godinu povećana na 189,3 milijarde dinara, a aprilskim rebalansom na 213,2 milijarde dinara. To je dalo rekordno učešće troškova za penzije u ukupnim budžetskim izdacima – čak 29,6 odsto, četiri i po procenta veće od prve sledeće najkrupnije stavke – rashoda za zaposlene, koji čine četvrtinu svih budžetskih izdataka.

Kao što je kriza sjajna prilika za reforme, tako bi i zahtevi MMF-a za smanjenje troškova penzionog sistema mogli biti i dobar alibi potpredsedniku Krkobabiću za ono što će morati da uradi. Umesto da je bio realan i to iskoristio, što bi ekonomisti rekli sa neutralnim efektom, obmanuo je ne samo novinare, nego i svoje glasače koji će to na svoj način ceniti kad stanu pred glasačke kutije. Jer, od loših interpretacija dogovora sa MMF-om penzije ne rastu.



Deficit budžeta Srbije 77,6 milijardi dinara za 10 meseci

Deficit budžeta Srbije u prvih 10 meseci ove godine iznosio je 77,6 milijardi dinara (820 miliona evra), što je za 3,4 milijarde dinara više nego na kraju septembra, objavilo je Ministarstvo finansija Srbije

Prema podacima sa sajta Ministarstva, ukupni prihodi republičkog budžeta od januara do oktobra iznosili su 500,5 milijardi dinara (5,3 milijarde evra), dok su izdaci bili 578,2 milijarde dinara (6,1 milijarda evra).

Oko polovine budžetskih prihoda, odnosno 246 milijardi dinara prikupljeno je od poreza na dodatu vrednost (PDV), priliv od akciza iznosio je 91 milijardu dinara, a prihod od carina 39,3 milijarde dinara.

Ministarstvo finansija je navelo da je od poreza na dohodak građana u prvih 10 meseci prikupljeno 58,3 milijarde dinara, a od poreza na dobit preduzeća 25 milijardi dinara.

Finansiranje organizacija obaveznog socijalnog osiguranja koštalo je budžet Srbije 214,2 milijarde dinara od januara do oktobra, što je 37 odsto ukupnih izdataka, a za zarade zaposlenih u javnom sektoru izdvojeno je 147,2 milijarde dinara, što je četvrtina rashoda.

Primanja budžeta u oktobru iznosila su 57,4 milijarde dinara i bila su za 4,8 milijardi dinara veća nego mesec dana ranije, dok su oktobarski rashodi budžeta bili 60,8 milijardi dinara, odnosno jednu milijardu dinara veći nego u septembru, objavilo je Ministarstvo.

Od PDV-a u oktobru prikupljeno je 32,8 milijardi dinara, što je najveći mesečni prihod od početka 2009. godine.

Prema podacima o budžetskim prihodima i rashodima usklađenim sa metodologijom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), deficit budžeta Srbije u prvih 10 meseci bio je 75,1 milijarda dinara, na osnovu 525,5 milijardi dinara prihoda i 600,6 milijardi dinara rashoda.

Programom sa MMF predviđen je deficit budžeta od 74,5 milijardi dinara u 2009. godini.



Verujemo da vlada neće praviti „omaške“

Vidimo ohrabrujuće znake ekonomskog oporavka Srbije. Čini se da je poljoprivreda dala podsticaj procenjenom ishodu trećeg kvartala iako je nešto od ovog efekta privremeno. Uz to, septembarski podaci o industrijskoj proizvodnji pokazuju značajan napredak u odnosu na stope rasta viđene ranije ove godine


Međutim, septembar je samo jedan mesec, tako da je oporavak možda još „lomljiv“. Što se tiče 2010. godine, mogu da kažem da smo i dalje oprezni i zato se držimo projekcije relativno skromnog rasta od 1,5 odsto, koju smo izneli pre dva meseca - kaže u razgovoru za Danas Bogdan Lisovolik, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji.

Ukoliko vlada ne uspe da sprovede reforme tokom sledeće godine, kada bi deficit budžeta mogao da postane neodrživ. Da li bi se to dogodilo već 2011?

- Ne bih da diskutujem hipotetički. Ubeđeni smo da će vlasti izvršiti dogovorene reforme i da će bilo kakve „omaške“ biti ograničene i rešene korektivnim merama. Međutim, smatramo da su deficiti od 5-6 odsto BDP neodrživi ukoliko odmah ne počne njihovo rešavanje. U 2011. godini, dalje smanjenje deficita bi trebalo da bude usmereno tako da fiskalna pozicija bude na čvršćim osnovama. Što se tiče održivosti duga, smatramo da odnos javnog duga prema BDP još uvek nije visok, ali je tempo rasta zaduživanja u dosadašnjem delu godine bio prilično brz. Nadalje, bilo bi važno da se obuzdaju troškovi predstojeće restitucije i dodatno poboljša upravljanje dugom i gotovinom.

Ministarka finansija pomenula je da će biti povlačeni brojni krediti kako bi bio zatvoren deficit. Može li Srbija nakon toga sebi da dozvoli dodatne zajmove?

- Prema našem mišljenju, dogovoreni deficit od četiri odsto BDP biće finansiran pod razumnim uslovima. Međutim, viši fiskalni deficit mogao bi da uključi okretanje prema skupljim zajmovima koji predstavljaju rizik za fiskalnu održivost.

Čelnici pojedinih lokalnih samouprava već najavljuju da neće biti otpuštanja u njihovim administracijama ukoliko budu sami morali da finansiraju isplatu otpremnina. Imajući to u vidu, zašto je MMF prihvatio racionalizaciju kao kredibilnu meru?

- Ne želimo da „mikro upravljamo“ reformama. Analizirali smo početne nacrte zakona i ustanovili da su potencijalno obećavajući, ali smatramo da je implementacija ključna. Nadamo se da će racionalna i prihvatljiva rešenja za implementaciju biti pronađena u okviru dijaloga između različitih nivoa vlasti.

Zašto nije bilo pomena privatizacije javnih preduzeća tokom završne konferencije? Da li je to bila tema razgovora?

- Razgovarali smo o mogućnostima za privatizaciju i smatramo da bi očekivana stabilizacija privrede i oporavak mogli da budu dobra prilika da se načini određeni napredak u obnovi ovog procesa. Šanse za približavanje Srbije Evropskoj uniji bi takođe ubrzale interesovanje investitora tako da ćemo se pozabaviti privatizacijom u dokumentima našeg aranžmana, s tim što su potrebne dodatne analize.

Zašto je MMF toliko insistirao na donošenju zakona o fiskalnoj odgovornosti. Šta je to što Srbiji nedostaje, a zbog čega je neophodno da imamo takav zakon?

- Verujemo da bi dalje jačanje fiskalnih pravila moglo da bude korisno za Srbiju, kao što je bilo korisno u nekoliko drugih zemalja. Zapravo, mnoge zemlje, uključujući i one u EU, nedavno su usvojile sveobuhvatne fiskalne okvire zasnovane na pravilima. Vaš sused Mađarska je jedan takav slučaj. U isto vreme, koristi od takvih pravila i zakona nisu automatske i ne želimo da prejudiciramo šta bi sve takvo jačanje u Srbiji trebalo konkretno da obuhvati. Zapravo, naše mišljenje je da lista ključnih prioriteta za reformu treba da dođe kako od vlade tako i od nezavisnih stručnjaka za budžet u Srbiji. U sledećih nekoliko nedelja i meseci, trebalo bi da dođe do jednog takvog procesa konsultacija što će, nadamo se, doneti dobre ideje i rezultate.



Fleksibilnost je opravdan odgovor na krizu

Mogle su se čuti brojne izjave srpskih analitičara da je ovo „novi, fleksibilniji MMF“, koji neće insistirati na tako strogim zahtevima kao što je to bio slučaj ranijih godina. Da li je MMF sada popustljiviji?

- To nije nešto o čemu bi mi trebalo previše da govorimo, budući da su spoljni posmatrači bolje pozicionirani da donesu sud o tome. Verujemo da je fleksibilni odgovor na trenutnu krizu bio opravdan i dobri rezultati su postignuti u priličnom broju nedavnih programa MMF-a. Ali, mi ćemo podržati samo one okvire ekonomske politike koje smatramo izvodljivim i održivim i taj princip nećemo promeniti.

Usklađivanje penzija sa inflacijom i rastom

Usklađivanje penzija prema privrednom rastu deluje kao veoma nejasan kriterijum. Zašto je MMF pristao na tako netransparentan metod indeksacije?

- Zapravo, metod oko kojeg smo se dogovorili je veoma transparentan. Bio bi baziran na garantovanom usklađivanju sa inflacijom, kao što je predviđeno aktuelnim zakonom, sa određenim pomeranjem naviše u slučaju da ekonomski rast bude iznad određene granice, posmatrano u realnom iznosu. Ova druga promena omogućila bi penzionerima da imaju neku korist od većeg privrednog rasta ukoliko do njega dođe.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta