Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
„Leoni” počinje proizvodnju

Poznata nemačka kompanija proizvodiće u Prokuplju komplete kablova za automobilsku industriju i zaposliti 2.000 radnika. –Kako se očekuje, fabriku će otvoriti predsednik Republike Boris Tadić

Sve je spremno za svečano otvaranje (Foto D. Borisavljević) Prokuplje – Posle obuke radnika i uhodavanja proizvodnje, fabrika kompleta kablova za automobilsku industriju nemačke kompanije „Leoni” u Prokuplju biće svečano puštena u rad u sredu, 2. decembra. Očekuje se, kako saopštava opštinska služba za informisanje, da svečanosti prisustvuje i predsednik Republike Srbije Boris Tadić, koji će i otvoriti novu fabriku.

Ovde je, za početak, posao našlo oko 200 radnika, a u planu je da u naredne tri godine ova fabrika udesetostruči broj zaposlenih.

Kompanija „Leoni”, koja ima svoje fabrike širom sveta, u aprilu ove godine kupila je u Prokuplju za 58 miliona dinara nekad poznatu fabriku obloga kočnica FIAZ, koja se našla u stečaju. Tom prilikom, ta nemačka firma se obavezala da će u novu fabriku uložiti 15 miliona evra i zaposliti do 2.000 radnika. Pri tome, Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj je ugovorilo podsticaj investitoru od 5.000 evra po svakom zaposlenom radniku. Opština Prokuplje je preuzela obavezu da sanira hale i zemljište bivšeg FIAZ-a od ostataka azbesta, koji je korišćen u proizvodnji, što je koštalo oko 30 miliona dinara. Pomoć su pružili i Ministarstvo za ekologiju i prostorno planiranje, kao i Agencija za strana ulaganja, a opština je investitoru obezbedila građevinske i druge dozvole i oslobodila ga svih opštinskih taksa i dažbina.

Dok se sve to pripremalo, dve grupe odpo 100 radnika, među kojima je najveći broj žena, preko Nacionalne službe za zapošljavanje su prošle obuku u „Leonijevoj” fabrici u Slovačkoj. Tako je fabrika nedavno počela sa proizvodnjom. Do proleća ovde planiraju da utrostruče proizvodnju, a do kraja 2011. godine da uposle i svih 2.000 radnika. Biće to najveća nova fabrika na jugu Srbije, za koju je ministar Mlađan Dinkić, prilikom potpisivanja ugovora, rekao da se može upoređivati sa poslom koji su sklopili kragujevačka „Zastava” i italijanski „Fijat”.

– Kad se zna da je nova fabrika „Leoni” najveća investicija u Srbiji u ovoj godini, mi smo ponosni što je ona otvorena baš u Prokuplju – kaže za naš list Milan Arsović, predsednik opštine. – Utoliko više što će 2.000 ljudi dobiti posao. Uz ovu fabriku i druge projekte koje ćemo ostvariti u narednoj godini, Prokuplje će postati jedan od najvažnijih privrednih centara na jugu Srbije. Vratićemo ugled privrede Toplice koji je ona imala sedamdesetih i osamdesetih godina i uklopiti se u svetske privredne tokove 21. veka.

Srđan Jordačijević, načelnik Topličkog okruga, rekao je za „Politiku” da se stvaraju uslovi da i drugi domaći i strani investitori, po ugledu na „Leoni”, dođu i ulažu u nova ili postojeća preduzeća. Uskoro će početi gradnja magistralnog puta Niš–Prokuplje–Priština, otvoriće se i carinska ispostava, a postoji i niz fabričkih hala u kojima se odavno ne radi, napominje Jordačijević.



Emirat ne garantuje dugove Dubai vorlda

Vlada Dubaija neće garantovati dugove Dubai vorlda (Dubai World), prezaduženog državnog holdinga koji je nedavno tražio moratorijum na 59 milijardi dolara dugovanja, objavio je danas emirat

Kreditori Dubai vorlda moraće da pomognu restrukturisanje, poručili su visoki finansijski funkcioneri Dubaija.

"Kompanija je dobijala sredstva od investitora ali ne uz naše državne garancije", rekao je prvi čovek ministarstva finansija Abdularahman al Saleh u intervjuu za TV Dubai, dodajući da će "kreditori morati da preuzmu deo odgovornosti".

On je rekao da emirat Dubai jeste formalni vlasnik Dubai vorlda ali da je poznato da je konglomerat osnovan kao nezavisan i da "vlada ne garantuje za njega".

Dubai vorld zatražio je inače moratorijum na otplatu duga, barem na šest meseci, do kraja maja iduće godine.

Loše vesti iz Dubaija za posledicu su imale veliki poremečaj cena na svetskim tržištima, pogotovo u Evropi, gde se veruje da je najveći broj banaka koje bi mogle da pretrpe gubitke zbog investiranja u Dubai.

Danas su indeksi akcija na bezama u Dubaiju i Abu Dabiju imali najveći dnevni pad za osam godina.

Nahil, deo Dubai vorlda za nekretnine, čije obveznice u vrednosti od 3,52 milijarde dolara dospevaju sredinom decembra, zatražio je danas od berze Nasdak Dubai da suspenduje trgovinu tim hartijama zbog eventualne nemogućnosti da isplati dospele obaveze.



Podrška preduzećima u nastupu na tržištima bivše SFRJ
Vlada Srbije pružiće domaćim kompanijama političku i odgovarajuću finansijsku podršku u nastupu na tržištima zemalja bivše Jugoslavije, sa kojima je prošle godine Srbija ostvarila robnu razmenu od oko 4,4 milijarde evra, izjavio je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić
 
Dinkić je na skupu "Ekonomska saradnja na prostoru bivše Jugoslavije" istakao da je Srbija u 2008. godini imala suficit u trgovinskoj razmeni sa tim zemljama, pri čemu je izvoz bio 2,8 milijardi evra, a uvoz 1,6 milijardi. On je podsetio da 37 odsto izvoza Srbije ide u bivše jugoslovenske republike, dok uvoz iz tih zemalja čini 11 odsto ukupnog srpskog uvoza.

- Najveći obim trgovinske razmene Srbija ostvaruje sa Bosnom i Hercegovinom, koja je u prošloj godini iznosila 1,35 milijardi evra, zatim sa Crnom Gorom - milijardu evra, a slede Makedonija, Slovenija i Hrvatska. Najviše robe Srbija izvozi u BiH, iz koje i najviše uvozi, dok je najveći suficit u trgovini sa Crnom Gorom, zatim BiH i Makedonijom, a deficit u trgovini imamo sa Slovenijom i Hrvatskom - naveo je ministar.
Prema Dinkićevim rečima, osim trgovine, važan aspekt saradnje među zemljama bivše Jugoslavije su investicije, kojih u Srbiji ima najviše iz Slovenije, među kojima su "Merkator", "Cimos", "Merkur", "Droga Kolinska", "Gorenje", kao i iz Hrvatske, iz koje su u Srbiju najviše investirali "Agrokor" i "Nekse grupa". On je ukazao da je Srbija u zemlje bivše Jugoslavije investirala 1,2 milijarde evra, a najveća je investicija Telekoma Srbija u Telekom Srpske, zatim investicije "Hemofarma", "Delte" i Komercijalne banke u BiH, "Delte" i Telekoma u Crnu Goru, dok su investicije u Sloveniju i Hrvatsku znatno manje. Dinkić je najavio da će vlada iz budžeta podržati stratešku investiciju Srbije u Luku Bar, pošto će biti manjinski vlasnik u zajedničkom preduzeću koji će formirati sa zainteresovanim srpskim kompanijama.

Ministar je podsetio da Srbija sledeće godine preuzima predsedavanje CEFTA, pri čemu će joj glavni ciljevi biti liberalizacija tržišta usluga i tržišta javnih nabavki, pošto će od 1. maja sledeće godine kompanije iz zemalja CEFTA moći da konkurišu za javne nabavke pod istim uslovima kao domaće kompanije. Dinkić je istakao i da postoji šansa za zajednički nastup zemalja bivše Jugoslavije na trećim tržištima u oblastima kao što je namenska industrija.

Vodeći ekonomista Svetske banke u Srbiji Marina Ves ocenila je da je na prostoru jugoistočne Evrope najgori deo recesije već prošao, ali će u narednim godinama stope rasta biti niže, kao i protok kapitala, dok će investicije biti oslabljene. Prema njenim rečima, usporavanje privrednog rasta imaće trajan uticaj na stopu siromaštva u zemljama regiona, koja će u narednim godinama biti za 20 odsto veća nego što se to ranije predviđalo.
 
 
Rast budžetskih prihoda


Ministar Mlađan Dinkić izjavio je da su budžetski prihodi Srbije od početka godine veći za 0,7 odsto u odnosu na isti period 2008, ističući da to pokazuje da je vlada povukla dobar potez time što u ovoj godini nije povećavala poreze već se odlučila na smanjenje javne potrošnje. On je ukazao da će Srbija u ovoj godini imati budžetski deficit od 4,3 odsto BDP-a, što je nešto niže od planiranog, dok će se u sledećoj godini ići na konsolidovani deficit od oko četiri odsto BDP-a.

Prema Dinkićevim rečima, u Srbiji je zabeležen trend oporavka BDP-a, pošto je u oktobru industrijska proizvodnja prvi put veća od prošlogodišnjeg proseka za 1,5 odsto, dok je za 5,8 odsto niža nego u istom mesecu 2008, što je manji pad nego prethodnih meseci.

Ministar je podsetio da je u ovoj godini odobreno oko milijardu evra subvencionisanih kredita, pri čemu je iz budžeta odobreno samo 50 miliona evra za subvencionisanje kamatnih stopa.


Jelašić: Inflacija neće preći osam odsto

Guverner Narodne banke Srbije (NBS) Radovan Jelašić izjavio je da će, posle četiri meseca deflacije, u novembru doći do povećanja inflacije za jedan odsto, ocenjujući da inflacija do kraja godine neće preći stopu od osam odsto

Inflacija od jedan odsto u novembru posledica je sezonskog povećanja cena poljoprivrednih proizvoda, kao i kretanaja svetskih cena naftnih derivata, rekao je Jelašić u obraćanju privrednicima užičkog kraja, izražavajući optimizam da će inflacija u narednoj godini biti svedena na šest odsto.

Konstataciju da će sledeća godina za našu ekonomiju biti bolja od ove, ali ne i dobra, guverner je objasnio rečima da "dobro" dolazi tek narednih godina, kada se, na primer, u narednoj godini očekuje privredni rast od 1,5 odsto, za razliku od ove kada očekujemo smanjenje privredne aktivnosti od najmanje dva odsto.

- Stanje spoljnog duga Srbije nije problem, ali je problem u brzini novog zaduživanja, jer smo se za devet meseci ove godine zadužili za dodatnih oko sedam odsto BDP-a, što znači da ćemo do kraja godine najverovatnije dostići 10 odsto novog zaduživanja i ako bismo išli tim tempom onda bi postojala opasnost dužničke krize - rekao je Jelašić.

Međutim, on je naglasio da Srbija neće ući u dužničku krizu, zahvaljujući i programu sa MMF-om, jer je država obećala smanjenje javne potrošnje, zamrzavanje zarada, penzija, što daje dobru osnovu da se trend zaduživanja ne nastavi, pogotovo ako se usvoji budžet za narednu godinu, dogovoren s Fondom.

Napominjući da nije imao priliku da se upozna sa izveštajem Državne revizorske komisije o trošenju budžetskih sredstava za 2008. godinu, Jelašić je potvrdio potrebu za većom transparentnošću za ceo budžetski proces, posebno kada je reč o njegovom sprovođenju, jer i MMF insistira na većoj fiskalnoj odgovornosti.

Govoreći o kursu dinara, guverner je podsetio da je referentna kamatna stopa smanjena za oko sedam odsto u ovoj godini i ukazao na činjenicu da je bankama raznim merama monetarne politike vraćeno dodatnih 60 milijardi dinara u poslednjih nekoliko meseci, čime je povećana dinarska likvidnost.

- Činjenica da za te dinare niko nije kupovao devize ukazuje na stabilnost kursa dinara - istakao je Jelašić.

Uz obećanje da će se NBS domaćinski odnositi prema vlastitim deviznim rezervama, koje trenutno iznose oko 9,97 milijardi evra, Jelašić je najavio da će ih koristiti samo za eventualne intervencije na deviznom tržištu, kako ne bi dolazilo do prevelikih dnevnih oscilacija kursa nacionalne valute.

- Nadam se da će se posle usvajanja budžeta za narednu godinu i uz primenu sporazuma s MMF-om, kad sve to zaživi i kada najavljene privatizacije dodatno povećaju devizni priliv, doći do eventualnog jačanja vrednosti dinara - rekao je Jelašić.



U decembru kvalifikacioni tender za "Galeniku"

Direktorka Centra za tendere Albina Kecman izjavila je da bi pretkvalifikacioni tender za farmaceutsku kompaniju "Galenika" trebalo da bude raspisan u prvoj polovini decembra, ali da bi pre toga Vlada Srbija trebalo da usvoji zaključak o objavljivanju javnog poziva


Ona je na okruglom stolu u Savezu samostalnih sindikata Srbije navela da je Agencija do sada, u saradnji s privatizacionim savetnikom, sprovela sve neophodne procedure, a urađena je i analiza poslovanja preduzeća. Kecmanova je, međutim, podsetila da strategija privatizacije "Galenike" nije usvojena i da to nije u domenu Agencije, već u nadležnosti Vlade.

Iz Agencije za privatizaciju napomenuli su i da je pre mesec dana održan sastanak predstavnika sindikata i menadžmenta preduzeća sa predstavnicima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja i da su tom prilikom usaglašeni stavovi kako treba da se odvija proces privatizacije tog preduzeća. Predviđeno je raspisivanje pretkvalifikacionog tendera, gde bi se videlo da li ima zainteresovanih kupaca za kupovinu 100 odsto kapitala "Galenike", a potom bi usledila druga faza - raspisivanje tendera i pregovori s kupcima. Utvrđena je i minimalna cena na iznos od 200 miliona evra, ispod koje to preduzeće neće biti prodato.

Predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Ljubiša Nestorović izjavio je da je taj sindikat protiv većinske privatizacije imajući u vidu strateški značaj farmaceutske industrije Srbije. On je podsetio i da je firma započela investicioni ciklus i uložila 46,37 miliona evra u izgradnju novog pogona, čije se otvaranje očekuje početkom januara 2010, kao i da će u proizvodni program biti uloženo oko 25 miliona evra.

Predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin, koji je prisustvovao ovom sastanku, istakao je da privatizaciji "Galenike" treba pristupiti obazrivo, ali i sa vidljivom strategijom. On je naveo da je potrebno razjasniti i šta znači raspisivanje pretkvalifikacionog tendera, koji su kriterijumi za izbor kompanija, i upitao se da li je potrebno jasno proceniti vrednosti kapitala kompanije pre početka tog postupka.

Bugarin je podsetio i da ne treba izgubiti iz vida i objektivne okolnosti u kojima farmaceutska industrija u Srbiji posluje - nepostojanje jasne strategije razvoja u toj industriji, mali kreditni potencijali, administrativno kontrolisane cene, a postoji i diskriminacija u poreskoj politici. Prema njegovim rečima, porez na dodatu vrednost (PDV) na korišćeni repromaterijal iznosi 18 odsto, a na gotov lek osam odsto. Slično je i sa plaćanjem carine, koja se na uvoz repromaterijala koji se koriste za pravljenje lekova plaća od jedan do pet odsto.

Ministar zdravlja Tomica Milosavljević i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić nisu došli na skup o privatizaciji "Galenike", iako su bili pozvani, što je izazvalo kritike predstavnika stručne javnosti i sindikata.



NIKI flies to Vienna from February 1
BELGRADE -- Austrian low cost air carrier NIKI, owned by former Formula 1 driver Niki Lauda, is starting a direct Belgrade-Vienna service on February 1.

Simultaneously with the lifting of the visa regime, the news came that Serbians will be able to travel to some European destinations much cheaper than before.

The first plane of the one of the top European low cost airlines will take off from Belgrade on February 1 next year.

The ticket will be priced EUR 29, all taxes included.

NIKI Luftfahrt – Austria's second-largest airline by revenue – is expecting that 80,000 passengers will fly from Belgrade to Vienna during the first year.

“I wanted to come to Belgrade a year and a half ago, but it was not possible then. Now we have the Open Skies Agreement and visas are no longer a problem, “ said owner Niki Lauda.

“It is a big advantage to be the first in a market. Coming in first is my life philosophy,” the former Formula 1 ace commented.

“The advantage is also the initial price of EUR 29 which is rising the later you reserve your ticket, but even with the highest price we will still be 45 percent cheaper than the competition,” Lauda said.

With this, the number of return Belgrade-Vienna flights will increase to 33 each week, averaging five flights a day.

“Concerning Nikola Tesla Airport and its business, this is commercially very important for us. Our aviation authorities have started implementing the Open Skies Agreement, the market has been liberalized and Nikola Tesla Airport is for its part doing everything possible to make Belgrade an attractive destination for the airlines,” said the airport's Deputy General Manager Velimir Radosavljević.

NIKI is not a typical low cost airline because its passengers will have free snacks and drinks aboard the plane, and they do not pay extra for luggage weighing over 20kg.

The airline's offer is expected to expand considering the fact that NIKI flies to all big European cities such as Rome, Paris, Frankfurt, Zurich, Munich, Moscow and others.

Meanwhile, Serbia's national carrier Jat Airways also announced on Monday that they would be "selling tickets starting from EUR 19 for flights from Belgrade to the Schengen destinations“.


Usvojene izmene propisa o privatizaciji
Vlada Srbije usvojila je na jučerašnjoj (30. novembar 2009. godine) sednici predlog izmena Zakona o preuzimanju akcionarskih društava, kao i nekoliko izmena propisa o privatizaciji, saopštila je Kancelarija Vlade za saradnju sa medijima.

Izmenjene su uredbe o restrukturiranju preduzeća koja se privatizuju, zatim o prodaji kapitala i imovine javnom aukcijom i tenderom.

Vlada je izmenila i uredbu o usklađivanju carinskih tarifa u 2010. godini.

Usvojeno je i više predloga zakona kojima se potvrđuju sporazumi i memorandumi zaključeni između Srbije i drugih zemalja o ekonomskoj, finansijskoj i vojnoj saradnji, navodi se saopštenju.


Suficit Srbije sa CEFTA regionom 1,17 mlrd USD
Srbija je u prvih 10 meseci ove godine imala suficit od 1,17 mlrd USD u razmeni sa zemljama-članicama Sporazuma CEFTA, saopštio je Republički zavod za statistiku.

Takav bilans je ostvaren uglavnom zahvaljujući izvozu poljoprivrednih proizvoda: žitarica, proizvoda od žitarica i pića.

Ukupan izvoz Srbije u zemlje CEFTA od januara do oktobra ove godine imao je vrednost 2,16 mlrd USD, a uvoz 989 miliona.

Srbija je iz regiona CEFTA najviše uvozila gvožđe i čelik, električnu energiju i proizvode od nemetalnih minerala, objavio je Zavod za statistiku.


"Victoria Group" povećala udeo na 94% u bečejskoj "Laboratoriji"
Novosadska "Victoria Group" povećala je vlasnički udeo u bečejskoj SP "Laboratoriji" na bezmalo 94%, pokazuju podaci iz Centralnog registra hartija od vrednosti.

"Victoria Group" je početkom novembra objavila ponudu za preuzimanje 4.696 akcija odnosno 10,2% "Laboratorije" po ceni od 6.000 dinara za akciju.

Po zatvaranju ponude, "Victoria Group" je postala vlasnik još 1.930 akcija, odnosno 4,19%, i sada u vlasništvu ima 43.311 akcija ili 93,99% "Laboratorije".

Bečejska kompanija radi fizičko-hemijska ispitivanja, senzorska mikrobiološka, biološka, biohemijska, radiloška i izotopska ispitivanja.

Akcije "Laboratorije" na Beogradskoj berzi su od avgusta prošle godine. Do sada najskuplje bile su u novembru, 6.000 dinara, a najjeftinije su bile u oktobru, 4.910 dinara.


Serbia Hands Out 46 Mln Euro in Subsidies to 18 Companies To Boost Employment
BELGRADE (Serbia), December 1 (SeeNews) – Serbia on Tuesday handed out a combined 46 million euro ($69.4) in subsidies to 18 local and foreign companies pledging to employ a total of 2,252 people, local broadcaster b92 reported on Tuesday.

In Belgrade, Economy Minister Mladjan Dinkic signed the contracts with the companies that will receive the subsidies designed to stimulate investment, b92 (www.b92.net) reported.

Serbia distributed 127.3 million euro in subsidies to 17 local companies in a bid to spur investment amidst the economic slump in July.

Serbia’s economy will grow by 1.5% next year, after an expected contraction by 2.8% this year, the country’s central bank said in its latest forecast.

($=0.6629 euro)


Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.2 Mln Euro) in 3-mo T-bills, Yields Flat
BELGRADE (Serbia), December 1 (SeeNews) – Serbia's Finance Ministry said on Tuesday it sold out its offer of 2.0 billion dinars ($32 million/21.2 million euro) in three-month Treasury bills at an average interest rate of 10%, flat from last week’s auction.

The average accepted price in the auction was equal to 98% of par, the ministry said in a statement posted on its website.

The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each, it added. The government securities will mature on March 2, 2010.

In the previous auction of three-month T-bills held on November 24, the ministry also sold out its entire 2.0 billion dinar offer.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of 12-month, six-month and three-month T-bills will be held on December 2, December 3, and December 8, respectively.

(1 euro=94.2175 Serbian dinars)


Serbia's Power Grid Operator To Invest 100 Mln Euro in 2010
BELGRADE (Serbia), December 1 (SeeNews) – Serbia’s power grid operator, Elektromreze Srbije (EMS), said it plans to invest 100 million euro ($150 million) next year, local broadcaster b92 reported on Tuesday.

“The most important projects next year will be completing the construction of a powerline and a transformer substation between NIS [in the south] and the border with Macedonia,” b92 (www.b92.net) quoted EMS CEO Milos Milankovic as saying.

Funds have also been earmarked for the construction of a transformer substation in capital Belgrade, Milankovic said, adding that the project is slated to start next week.

EMS also plans upgrades at three more transformer substations in Belgrade as well as at the Djerdap hydro power plants, in east Serbia.

EMS will also upgrade the existing powerline between Serbia and neighbouring Romania as the facility will allow to connect to the grid wind power plants slated for construction in the northern part of the country, Milankovic said.

The European Investment Bank signed in June a 24.5 million euro credit contract with EMS aimed at the construction or rehabilitation of six power substation schemes.

($=0.663 euro)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta