Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Sačekati s prodajom akcija
Građani Srbije koji su ostvarili pravo na besplatne akcije i žele da njima trguju na berzi, moći će to da obave u „Pošti Srbije“, bez dodatnih troškova. Trgovina akcijama na berzi trebalo bi da počne sredinom naredne godine, a stručnjaci kažu da se s prodajom sačeka, iako zarada neće biti velika.

Trgovanje akcijama na berzi biće moguće verovatno od polovine godine kada Naftna industrija Srbije postane otvoreno akcionarsko društvo, a do tada građani mogu da prodaju akcije mimo berze zaključivanjem ugovora o kupoprodaji.
Ipak, kada se deonice ove kompanije konačno nađu na berzi, građanima će biti potrebne brokerske usluge, a to će, kako stoje stvari, besplatno za njih obavljati zaposleni u „Pošti“.
Potvrdu Centralnog registra da su postali vlasnici pet akcija NIS-a građani će moći da podignu na šalterima pošta.
Branko Pavlović, savetnik malih akcionara NIS-a, kaže da će najpre biti potrebno otvoriti poseban nalog, na koji se umesto novca uplaćuju akcije i za to je potrebna samo lična karta.
- Ako će ovaj posao za građane obavljati radnici „Pošte“, onda će nalog biti moguće otvoriti i u pošti. Zatim sa dokazom da ste otvorili nalog, brokeru, odnosno u ovom slučaju radniku „Pošte“, dajete pravo da on na berzi nudi akcije umesto vas. Takođe, brokeru će biti moguće da se naloži kako da postupa, odnosno ispod koje cene akcije ne treba da prodaje - objašnjava Pavlović.
Građani će tako doći na šalter i reći koliko akcija žele da prodaju i ispod koje cene ne žele idu. U slučaju da se predomisle u vezi sa cenom, ponovo će otići u poštu i opet besplatno promeniti nalog. S druge strane, zaposleni i bivši radnici NIS će morati da angažuju brokere, jer zakon tako nalaže. Pavlović dodaje da je besmisleno sada prodavati akcije jer je njihova vrednost niska.
- Iako vrednost NIS-a skoči 50 odsto, ne može se mnogo zaraditi - ističe Pavlović.
I ekonomisti smatraju da je dobro sačekati s prodajom, ali dodaju da će tržište pokazati kolika je vrednost akcija.
Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da ne treba ni preterano dugo čekati.
- Za pet godina vrednost deonica može da bude i niža nego sada. Zato je teško savetovati nekoga šta da radi. U svakom slučaju, to nije veliki novac - objašnjava Stevanović.
Inače, svaki građanin će dobiti po pet akcija NIS-a nominalne vrednosti 2.500 dinara.


Privreda ugrožena zbog kursa
Privrednici su, blago rečeno, uspaničeni zbog naglog pada vrednosti domaće valute, koji je zaustavljen početkom ove nedelje. Poučeni iskustvom s kraja prošle godine, kada se dinar srozao za 20 odsto, ovaj put reagovali su s prvim naznakama njegovog slabljenja, ukazujući da je simptomatično da se ista stvar dešava krajem godine.

Podsećajući da je krajem prošle godine kada je kurs pao za dvadesetak odsto, to upravo značilo smanjenje profita za taj procenat, a za mnoga preduzeća i gubitak zbog negativnih kursnih razlika, Dragoljub Vukadinović, predsednik „Metalca” iz Gornjeg Milanovca, upozorava:
- Sada, pred kraj godine, ponovo nam se dešava pomeranje evra, doduše ne tako veliko, sa oko 93 na oko 96 dinara. Normalno je da su u panici i proizvođači i trgovci. Kreatori ekonomske politike moraju da znaju da je to neodrživo, zato i očekujem da ovu godinu završimo sa kursom od 93-94 dinara, kako nam se ne bi ponovile gubici zbog negativnih kursnih razlika - kaže Vukadinović.
Uz opasku da je „malo simptomatično” to što svakog decembra dolazi do slabljenja dinara, Vaso Lekić, direktor „Fudlenda” iz Beograda, ipak veruje da neće doći do drastičnijeg slabljenja domaće valute.
- Za privredu pad vrednosti dinara od jedan i po do dva odsto jednokratno, i to na kraju godine, nije dobro, ali bi tek katastrofa bila da se ponovi kraj prošle i početak ove godine, kada je dinar oslabio dvadesetak odsto. Želim da verujem da na međubankarskom tržištu nije bilo spekulacija, već da je tražnja izazvana potrebama za plaćanjem obaveza prema inostranstvu. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, zatim aranžman sa MMF, Svetskom bankom, daje garanciju da na duži rok kurs ne bi trebalo da se menja od oko 95 dinara za evro - naglašava Lekić.
Njegovo preduzeće, koje se inače bavi preradom voća i povrća daje robu trgovinama na odloženo i u cenu nisu ukalkulisali drastičnije pomeranje kursa. Svaki pad vrednosti dinara bio bi veoma opasan za njihov opstanak. Ali i drugih, naglašava.
- Za privredu je najvažnije stabilno tržište, ali i kurs. Očekujemo da će do kraja meseca dinar da se stabilizuje i iskreno mislim da do sledeće revizije aranžmana MMF u februaru, neće biti većih pomeranja - kaže Vaso Lekić.
I Rade Pribićević iz „Denjub fud grupe” upozorava da oscilacije kursa ne utiču dobro na krajnji poslovni rezultat kompanija. Svake godine, paralelno sa budžetom u dinarima prave i evro budžet, kada pokušavaju da predvide kretanje domaće valute. Za 2009. kalkulisali su sa 95 dinara po evru.
- Ovo što se sada desilo sa kursom neće imati veliki uticaj na završni račun, ali ako bi se nastavilo jačanje evra - ne bi bilo dobro. Postoje elementi spekulacije, zašto se to dešava baš u ovo vreme kada se očekuje priliv doznaka iz inostranstva. Jako je teško predvideti dalje kretanje kursa, ali mi osećaj kaže da će ostati na 95 dinara - kaže Pribićević.
Da kurs u narednom periodu neće rasti smatra i Milan Knežević, vlasnik preduzeća „Modus” iz Pančeva i potpredsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća. Međutim, jačanje evra bi moglo da dovede do pogubnih bilansnih stanja cele privrede, jer bi sada iskazujući bilanse u završnim računima, svi imali oko tri odsto manjka, koliko je kurs evra ojačao.
- Banke su te koje su uzrokovale pomeranja na deviznom tržištu. NBS je donela odluku da se smanji obavezna dinarska rezerva banaka, tako da su one oslobodile jedan deo sredstava za koje kupuju devize i povlače ih iz Srbije. Mislim da je to realno objašnjenje. To povećanje kursa za tri odsto nas, međutim, dovodi u nedoumicu da li da podižemo cene svojih proizvoda ili ne - upozorava Knežević.

NBS: Jačanje evra bilo privremeno
U Narodnoj banci Srbije juče su naglasili da kretanja na međubankarskom deviznom tržištu potvrđuju ispravnost njihovih očekivanja da je rast kursa u poslednjim danima prošle nedelje bio privremenog karaktera.
- Stabilnost deviznog tržišta i kursa ne znači da on ne oscilira u oba smera, kako u smeru jačanja, tako i slabljenja, a centralna banka interveniše na deviznom tržištu samo kada oceni da je to potrebno da bi obezbedila nesmetano funkcionisanje deviznog tržišta i da bi sprečila preveliku dnevnu oscilaciju kursa - rekli su u centralnoj banci.
Dinar je u odnosu na prethodni dan ojačao. Evro će, prema zvaničnom kursu NBS, danas vredeti 95,3235 što je za 20 para manje nego juče.


Kordon privrednika brani dinar od NBS
Na listu onih koji su ljuti na guvernera Jelašića, osim članova kluba „Privrednik”, upisale se i komore, ali i strani investitori i druge poslovne organizacije. – Svi upozoravaju da privredi preti katastrofa zbog rada NBS

U odbranu dinara juče su stala gotovo sva udruženja i organizacije privrednika. Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije, na tri adrese juče je poslao pismo identičnog sadržaja. Zbog straha da dinar ponovo ne doživi prošlogodišnju sudbinu, prvi čovek te asocijacije zatražio je hitan sastanak premijera Mirka Cvetkovića, guvernera Radovana Jelašića i ministra Mlađana Dinkića u narednih sedam dana sa biznismenima.Samo dan nakon što su članovi kluba „Privrednik” javno saopštili da su ljuti na Radovana Jelašića, na listu nezadovoljnih privrednika upisali su se i članovi privrednih komora, ali i strani investitori i druge poslovne organizacije.

– Svi su godinu dana radili da prevaziđu prošlogodišnje gubitke uzrokovane rastom evra. Privrednici su uplašeni da se ne ponovi prošlogodišnji scenario. Samo u poslednje tri nedelje dinar je oslabio za 2,3 odsto. Ovako nestabilna valuta izazvala je veliki strah da bi do kraja godine dinar mogao da oslabi za 10 odsto. To bi bio potpuni fijasko, jer niko nema rezerve da pokrije još jedno onakvo klizanje dinara. Podsećam da je polovina srpskih kompanija prošle godine zbog slabljenja dinara u završnim računima imala minus. To smanjuje njihov kreditni rejting pred bankama i poskupljuje zajmove – objašnjava Bugarin i dodaje da vlada ne treba da dozvoli da se potezima monetarne politike obezvrede sve mere kojima je u toku godine podignuta likvidnost privrede.

On ističe da NBS mora da reaguje preventivno a ne posledično. Privrednici imaju pravo da znaju šta se dešava sa dinarom, neko mora da im garantuje da neće i ove godine ceo profit potrošiti na peglanje kursnih razlika, dodaje.

Bugarin kaže da je prethodni dopis na ove tri adrese poslat 3. decembra (broj 01-6/248) i da će ukoliko premijer, ministar ekonomije i guverner ne pristanu da dođu na zajednički sastanak, on morati da sazove vanrednu sednicu Upravnog odbora i Poslovnog saveta PKS. Cilj sastanka, navodi se u pismu, jeste da se „predupredi katastrofa i spreči makroekonomska nestabilnost”.

I Milan Knežević, predsednik Asocijacije malih i srednjih preduzeća, inače protivnik svega što radi Privredna komora Srbije, ovoga puta stao je u odbranu dinara. On insistira da se hitno prekine sa obezvređivanjem nacionalne valute i čak sumnja da NBS ima dogovor sa bankama, pa se svake godine ponavlja identična situacija.

– Ne možemo mi da „popijemo” opravdanje da je kurs plivajući i da ga formira samo ponuda i tražnja. Kako to da dinar dobro pliva cele godine, pa se onda uoči Nove godine udavi. Što odjednom potone, ako tako dobro pliva? – pita se Knežević i dodaje da on i njegove kolege nemaju više sredstava da peglaju završne račune.

Predstavnici Unije poslodavaca ističu da će se u ovom sporu držati neutralno, jer pojedinim njihovim članovima koji su veliki izvoznici odgovara to što evro jača, dok građanima i onima koji su veliki uvoznici to ne odgovara.

U Narodnoj banci Srbije objašnjavaju da zvanični poziv za sastanak nisu dobili, ali da je najbolji odgovor privrednicima to što je dinar juče ojačao i da je rast evra bio privremenog karaktera. Iz kluba „Privrednik”, s druge strane, ističu da su u jučerašnjoj komunikaciji dva kabineta, predstavnici NBS bili predusretljivi i da očekuju da će sastanak brzo biti zakazan.

Inače, naše istraživanje je pokazalo da je u poslednjih pet godina Deda Mraz privrednicima i građanima, po običaju, donosio skuplji evro. Izuzetak je jedino 2006. godina kada je nacionalna valuta u poslednjih šest meseci ojačala, umesto da, po ustaljenoj praksi – oslabi,dok je 2007. kursna lista polovinom i krajem godine bila gotovo preslikana.

Ekonomista Goran Nikolić iz Instituta za evropska istraživanja, koristeći podatke Evropske centralne banke, izračunao je šta se sa nacionalnim valutama u pojedinim zemljama dešavalo od početka krize.

– Ovaj rast evra u poslednjih nekoliko nedelja je kratkotrajan. Iz grafikona koji sam napravio vidi se da Srbija ni po čemu nije izuzetak. U istraživanju sam aktuelnu krizu podelio u dve faze. U prvoj fazi sve valute su drastično pale, dok je od februara ove godine usledio period stabilizacije – smiren je Nikolić.

On napominje da u regionu jedino Bugarska i BiH imaju valutne odbore, odnosno da su njihove valute vezane za evro, dok Litvanija, Estonija i Letonija imaju fiksni kurs.

Guverner pod dvostrukim pritiskom

Goran Pitić, predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke, smatra da je guverner u poslednje vreme pod dvostrukim pritiskom.

– Ne mogu istovremeno da se brane dva cilja: stabilan kurs i niske kamate. I dok s jedne strane vlada insistira na smanjenju referentne kamatne stope, po kojoj se inače određuju bankarske kamate, privrednici i građani zahtevaju stabilan kurs. Jasno je da smanjenje referentne kamatne stope, koja sada iznosi 10 odsto, može da bude udarac na dinar. Smatram da bez obzira na insistiranje vlade da ta kamata bude jednocifrena, NBS nikako ne sme dalje da je smanjuje jer to vodi slabljenju dinara – smatra Pitić.

Kako kaže, izvršen je dodatni pritisak na devizno tržište ovih dana jer su kompanije kupovale devize zbog vraćanja dugova. I banke su kupovale evre jer je oslobađanjem dela dinarske rezerve za to bilo para. Pitić podseća da većina zemalja ima stabilan kurs, dok naša preduzeća krajem godine kubure sa završnim računima zbog kursnih razlika.


Niska cena struje „pojela” termoblok
U avgustu 2008. godine cena kilovat-sata bila 5,9 evrocenti, a danas je – 4,5. Da je zadržana ekonomska cena kilovata, prihod EPS-a bio bi veći 43 milijarde dinara ili 450 miliona evra

Struja definitivno mora da poskupi od Nove godine. Javno preduzeće Elektroprivreda Srbije potvrdilo je da je podnelo zahtev za poskupljenje struje za 10 odsto od 1. januara 2010. godine. Agencija za energetiku Srbije (AERS) ubrzano će obraditi zahtev Elektroprivrede Srbije za poskupljenje struje, izjavili su agenciji Beta u AERS-u.

Ukoliko republička vlada ne podigne cenu, za koju godinu ponovo će biti atraktivni delovi gradova koji su priključeni za bolnicu ili neku drugu javnu ustanovu, gde neće biti isključena struja. Većina onih koji se sada protive poskupljenju, tada će oberučke prihvatiti neuporedivo veću cenu kilovat-sata nego mračne stanove i višesatne restrikcije.

Poslednjih dvadeset godina, birajući između socijalnog mira i ekonomske cene struje, izvršna vlast je uvek gledala kako da se dodvori biračima. Izgovori poput onih „ekonomska kriza” ili „narod nema para” najčešće su korišćeni i ukoliko bi se posmatrali samo ovi parametri, cena električne energije će uvek biti deprecirana, zbog hronične sistemske krize u kojoj se Srbija oduvek nalazi. Druge države su svojim nacionalnim elektroenergetskim kompanijama dale odrešene ruke, pa je recimo danas Češka energetska kompanija (ČEZ) postala sinonim za uspešnost u energetici. Uspeh tog giganta dobija na snazi ukoliko se zna da je kompanija u državnom vlasništvu, ali češkoj vladi ne pada na pamet da interveniše i da se zahvaljujući niskoj ceni struje održava na vlasti.

Najavljena korekcija nije „pravo” poskupljenje struje, već samo pokušaj da se EPS vrati tamo gde je bio u avgustu 2008. godine, kada se dogodilo poslednje povećanje i kada je vrednost kilovat-sata bila 5,9 evrocenti, a danas je 4,5. Da je u poslednjih 16 meseci zadržana ekonomska cena kilovata, prihod EPS-a bio bi veći za 43 milijarde dinara ili 450 miliona evra. To je cena jednog termobloka i to bez uzimanja nepovoljnih kredita ili strateškog partnera. Da je za poslednje dve decenije plaćana realna cena, danas bi najverovatnije bili izgrađeni energetski potencijali i kompletno obnovljena mreža.

U skladu sa metodologijom opravdanih prihoda koju je utvrdila Agencija za energetiku i na osnovu koje se proveravaju troškovi, EPS ima pravo na povećanje od oko 37 odsto iz više razloga. Nacionalna elektroenergetska kompanija može da obezbedi prihod isključivo od naplate, koja je proteklog meseca pala na 90 odsto. Od tog novca finansira se funkcionisanje celokupnog elektroenergetskog sistema u Srbiji, koji je protekle zime, kada je gasna kriza tresla Evropu, položila ispit sa desetkom.

Niska cena struje jedan je od glavnih razloga (ne računajući oko 11.000 viška zaposlenih o čemu se spekuliše u javnosti) što će i sledeće godine EPS zabeležiti gubitak od 20 milijardi dinara. Ukoliko ne budu niske temperature i leto obeleže padavine, moguće je da kao i ove godine minus u kasi Elektroprivrede bude „samo” dve milijarde dinara.

Značaj EPS-a za srpsku privredu je veliki. Za remonte ili veće projekte angažuje se građevinska efektiva koja je zbog ekonomske krize odavno na kolenima. Nekoliko godina zagarantovan posao ima najmanje 100.000 radnika, što je gotovo trećina industrije.

Da bi Srbija i u narednim godinama imala dovoljno električne energije, potrebne su investicije koje se mere milijardama evra. Odlaganje investicija, zato što je neko odlučio da struja ne sme da poskupi, ugrožava ostvarenje elektroenergetskog bilansa u narednih nekoliko godina. To znači znatan pad proizvodnje struje u Srbiji i veliki rast uvoza električne energije.

Bez investicija u proizvodnji uglja u 2010. godini, kada EPS mora da otkupljuje zemljište ispod koga se nalazi to gorivo, Srbija će već od 2011. godine imati manjak za proizvodnju struje. Bez novca za rudarski sektor, neće biti moguća ni eksproprijacija zemljišta, ni otvaranje novih rudnika, niti nabavka moderne rudarske opreme.

U Elektroprivredi očekuju da će do 2015. godine cena električne energije biti 10,3 evrocenti za kilovat-čas, kolika je i ekonomska cena. Pre nego što dostigne realnu cenu, nadležni u EPS-u očekuju da će ubuduće dva puta godišnje biti korigovana cena struje.Za šest godina građani će na tržištu odlučivati od koga će je kupovati i po kojoj ceni. To znači da, kao sada, neće biti prinuđeni da ih snabdeva Elektroprivreda Srbije. Tu mogućnost su do sada imali samo veliki potrošači, ali je nisu koristili zato što EPS-ova struja među najjevtinijim u Evropi.


Zorka Keramika ulaže 750.000 evra u ekološke sisteme
Šabačka fabrika zidnih i podnih pločica Zorka Keramika objavila je danas da je počela uvođenje sistema za uštedu energije, u koji će biti investirano 750.000 evra

Člana Upravnog odbora kompanije Petar Stejkal kazao je novinarima da će novim sistemom potrošnja energije biti smanjena za 15 procenata, i istovremeno smanjeno zagađenje vazduha u blizini fabrike.

"Zaustavljena je proizvodnja pločica na osam dana zbog prve faze uvođenja sistema, a na proleće će biti nastavljeni radovi. Ceo proces će biti završen do 2013. godine i biće investirano 750.000 evra", kazao je on.

Stejkal je naveo da se u proizvodnji keramičkih pločica troše velike količine energije zbog pečenja keramike tako da su uštede neophodne.

Šabačku fabriku Zorka Keramika kupio je 2002. godine Alas holding, deo austrijskog sistema Asamer i od tada je u fabriku uloženo više od 14,5 miliona evra.

Dnevno se u toj fabrici proizvede 15.000 kvadratnih metara podnih i zidnih pločica.

Fabrika Zorka Keramika polovinu proizvodnje izvozi na tržišta Bosne i Hercegovine (BiH), Makedonije, Crne Gore, Hrvatske, Austrije.


Češka privreda izašla iz recesije
Bruto domaći proizvod (BDP) Češke je u trećem tromesečju zabeležio rast od 0,8 odsto u odnosu na prethodni kvartal, čime je zemlja izašla iz recesije, objavila je Češka agencija za statistiku

Međutim, u poređenju sa periodom od jula do septembra prošle godine, privreda je zabeležila pad od 4,1 odsto.

Prema ekonomistima, privreda se budi iz duboke recesija, u koju je upala na početku godine, ali će na stvarno oživljavanje morati još da se sačeka, preneo je sajt ihned.cz.

Na privredu je najveći uticaj imao godišnji pad industrijske proizvodnje. Od ostalih značajnih oblasti, ispod prošlogodišnjeg nivoa su ostale trgovina i energetika.

U poređenju sa prethodnim tromesečjem, rast je zabeležen pre svega u oblasti finansija i osiguranja, građevinarstvu, saobraćaju i uslugama.

Zaslugu za oživljavanje češke ekonomije ima i potražnja iz inostranstva, smatraju neki analitičari i ukazuju da će od njenog daljeg razvoja zavisiti i kada će privreda pokazati značajniji rast i prema godišnjim podacima.

Opšte očekivanje je da će ova godina biti završena izrazitim padom češke ekonomije, pri čemu je najveći optimista Češka narodna banka, koja očekuje pad od 4,4 procenta.

Banka je optimista kada je u pitanju sledeća godina, u kojoj očekuje rast BDP od 1,4 odsto.

Ministarstvo finansija nije tako optimistično i sledeće godine očekuje privredni rast od samo 0,3 odsto, dok za ovu predviđa pad od pet procenata.

Prognoza Evropske komisije je u "zlatnoj sredini" - prema njoj će naredne godine Češka ekonomija porasti 0,8, a ove pasti 4,8 odsto.


€46.1 million and 2,252 new employees in the Ninth Round of the Investment Incentives Program
BELGRADE (Serbia), Dec 10, 2009 -- (InPR) -- The Minister of Economy and Regional Development, Mr. Mladjan Dinkic awarded contracts for the non-refundable investment funds to 18 investment companies that will employ 2,252 people in Serbia. In the ninth round of the Investment Incentives Program, conducted by the Serbia Investment and Export Promotion Agency (SIEPA), based on the Decree of the State Investment, 26 applications were submitted, 18 approved, out of which 5 represent foreign investors. Realization of these contracts will enable total investments valued at €46,083,386 in 13 Serbian municipalities, along with opening of 2,252 new employment posts. For this specific activity, €6,219,500 of non- refundable funds from the state budget have been devoted.

Contracts were signed with the following companies: Danny Style (Serbia), Proleter (Serbia), Grupo Fiorentino (Italia), Alfa Properties (Serbia), K&M (Serbia), Lucic Prigrevica (Serbia), Grah Automotive (Slovenia), Insert (Serbia), Wizard (Serbia), Ivkovic (Serbia), LTS (Serbia), Primar Tehno (Serbia), Almag (Serbia), Gruner Serbian (Germany), HintTech (Netherlands), RTRK (Serbia), List Solutions (Serbia), Sprinktek (Switzerland), and the investments will be made in the following municipalities: Vranje, Ivanjica, Vlasotince, Beograd, Apatin, Novi Sad, Batocina, Ruma, Vrsac, Mali Idjos, Backi Petrovac, Kladovo, and Sabac.

Ivanjica, Apatin, Batocina and Mali Idjos municipalities have a substantial unemployment rate, therefore the effects of the fore mentioned investments will contribute to the equal regional development.

In the previous eight application rounds a committee of experts awarded non-refundable state grants to 88 companies. The total amount provided from the state budget amounted to €32,816,500 for investments totaling €558,031,025 and 12,877 employment openings.


Serbia's Opportunity Bank Increases Market Share of SMEs, Farmers to 4.5% in 2009
BELGRADE (Serbia), December 10 (SeeNews) – Serbia’s Opportunity Bank has increased its market share of loans to small and medium-sized enterprises (SMEs) and farmers to about 4.5% in 2009 from 3.0% last year, the bank`s executive board member Vladimir Vukotic said on Thursday.

“Our plan is to continue increasing this market share next year,” Vukotic told a news conference.

According to Opportunity Bank`s executive board president Rodger Voorhies, the overall asset size of the loans has not grown as fast as the number of clients due to the economic slowdown.

“Because of the crisis we chose to lower the average loan size because we don’t want to give people too much debt,” Voorhies told the same news conference, adding that the bank’s client base grew by 32% in 2009, while savings rose 11% during the same period. He gave no figures.

The bank turned to 105 million dinars ($1.6 million/1.0 million euro) in pre-tax loss through September from a pre-tax profit of 13 million dinars a year ago.

Opportunity Bank, based in Novi Sad, has lent close to 85 million euro ($125 million) to micro and small companies since it started operations in Serbia in 2002, Voorhies said.

It ranked 32nd among 34 banks that operated in Serbia at the end of September with total assets of 4.3 billion dinars, according to central bank data.

Opportunity Transformation investments Inc., which holds equity in Opportunity Banks around the world, owns 63.51% of Serbia’s Opportunity Bank, followed by the EBRD with a 19.11% stake. The Netherlands Development Finance company owns 12.74%, while the remaining 4.64% is owned by privately held Oikocredit Financing Cooperative that lends money to SMEs involved in agriculture, trade, services and manufacturing.

(1 euro=95.9201 Serbian dinars)


INTERVIEW - Holcim Serbia Sees 2010 Turnover Flat, River Shipping Unit To Turn to Profit in 2011
BELGRADE (Serbia), December 10 (SeeNews) – The Serbian unit of Swiss cement producer Holcim expects its turnover to remain unchanged next year after falling by a quarter this year due to the economic crisis, a senior company official sad

The company also hopes that its latest acquisition, loss-making river transport company Kamenko Gagrcin, will break even next year before turning to profit in 2011, Holcim Serbia manager Gustavo Navarro told SeeNews in an interview.

Holcim Serbia's cement sales dropped by 25% in terms of volume in 2009 as a result of the crisis, Navarro said but gave no figure.

The company, which employs about 700 people, doubled its consolidated net profit to 1.28 billion dinars ($19.6 million/13.3 million euro) last year. It boosted its consolidated operational revenue to 6.34 billion dinars last year from 5.39 billion dinars in 2007.

Holcim bought the Novi Popovac cement factory, in central Serbia, for some $60 million in 2001. In 2006, Holcim opened a 2.0 million euro concrete factory with annual capacity of 100,000 cubic metres a year in Belgrade. The company controls one-third of the cement market in Serbia.

“Everyone says we’ve hit the bottom, so it can’t get any worse. But I don’t expect a big recovery next year. Maybe towards the end of the year we can see some recovery,” said Navarro.

“We’ve had good years – 2007 and 2008 – which gave hope that things would continue this way. But now all this investment influx has been disrupted. The banks stopped lending, everything ground to a halt. And so there really is no money for development,” Navarro said.

“Construction-wise, Serbia lags behind its neighbours by about five years. So it has some major catching-up to do. And this has started to happen: hefty investments were made here between 2001 and 2006 and when the money started pouring in, construction took off. But this is not a process than can start immediately, it takes planning.”

“The impact from the crisis has been severe for both ourselves and our partners in the industry. The only investments we continue to make are in environmental protection and health and safety at work,” Navarro said. He added that between two and three million euro will be set aside for investments next year. No Information was immediately available on the company's investment plans for 2009.

Holcim bought 69% of Kamenko Gagrcin for 1.5 million euro in June, pledging to invest a further 1.0 million euro in the struggling river shipping company.

“I am saying this is because 2009 is a crisis year and we need to invest in it in order to rebuild the Business, so I don’t think we can turn it around immediately,” Navarro said. He also said that Kamenko Gagrcin has very good management but has suffered underinvestment over the past five years.

“So, basically, we are going to focus this investment of 1.0 million [euro] on renewing the fleet as well as on environmental protection and [occupational] health and safety.

Kamenko Gagrcin's vessels are 20 to 25 years old which is a normal age for a fleet if the ships are kept in good repair, Navarro said. The company owns 20 cargo ships with a combined capacity of 12,600 deadweight tonnes and employs about 170 people.

The river shipping company, based in the town of Sombor, in the northern province of Vojvodina, posted a net loss of 71.4 million dinars on 352 million dinars in operational revenue last year. It operates a port located on a canal linking the rivers Danube and Tisa.

(1 euro = 95.9317 Serbian dinars)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta