Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kurs dinara se ne može ugovarati na sastancima
Do kraja godine očekuje se stabilizacija kursa, ali teško da će se evro vratiti na nivo pre nego što je počeo da jača. Revolt zbog slabljenja domaće valute, u ime preduzeća, juče je pokazao i Miloš Bugarin, predsednik Privredne komore Srbije, koji je uputio pismo predsedniku Vlade, Ministarstvu regionalnog razvoja i guverneru NBS, zahtevajući da se zaustavi pad dinara, kao i hitan sastanak. U centralnoj banci odgovaraju da su sastanci sa privrednicima dobrodošli, ali da se na njima ne može ugovarati neki nivo kursa koji bi trebalo da se brani.

- Nedopustivo je to što NBS nije reagovala na vreme i sprečila pad vrednosti domaće valute u odnosu na evro. Dinar je za nekoliko dana prošle nedelje oslabio za 2,2 odsto, a da je NBS odmah reagovala, kurs bi se zadržao na 93 ili 94 dinara za evro. To što se desilo ne bi mogla da izdrži ni neka jaka privreda, a kamoli ovako krhka kao što je naša. Oko 50 odsto privrede ionako ima negativne rezultate, a zbog gubitaka na kursnoj razlici negativno poslovanje imaće sve kompanije. Tako će sve mere koje je Vlada preduzela u borbi protiv krize, na kraju biti poništene - upozorio je Bugarin.
Priliku da pismeno i usmeno saopšti, i to Mlađanu Dinkiću, ministru ekonomije, Bugarin je juče imao na dodeli priznanja najboljim izvoznicima u Skupštini grada. Tom prilikom, kako „Blic“ saznaje, ministar je rekao da će učiniti sve što je u njegovoj moći da pomogne srpskoj privredi, ukazujući da je za razvoj privrede važno da kurs bude stabilan. Zato, kako je rekao Dinkić, za postizanje stabilnosti domaće valute, moraju da se upotrebe svi institucionalni mehanizmi.
- Sastanci predstavnika Vlade, Narodne banke i privrednika su dobrodošli, ali se na njima ne može ugovarati neki nivo kursa koji bi Narodna banka trebalo po svaku cenu da brani - odgovor je u NBS povodom izjave Miloša Bugarina, predsednika PKS.
NBS, kažu, nije ni do sada, a neće ni ubuduće nikome obećavati fiksni kurs, pošto to zahteva jednu kompletno drugačiju makroekonomsku politiku. Kurs će biti stabilan. To podrazumeva da može da pliva i naviše i naniže. NBS će uvek, da bi obezbedila nesmetano funkcionisanje tržišta, izaći sa devizama kao što je to uradila 4. decembra, kada je doprinela smirivanju deviznog tržišta - kažu u centralnoj banci.
Da ne postoji nijedan ekonomski razlog da kurs do kraja godine ne bude stabilan, smatra Vladimir Čupić, predsednik Izvršnog odbora „Hipo Alpe-Adrija banke“.
- NBS ima dovoljno deviza da odbrani kurs - kaže za „Blic“ Čupić.

Evro opet jača
Evro će danas, po srednjem kursu NBS, vredeti 95,9317 dinara. To je za 60 para više u odnosu na prethodni dan.


„Falk Ist“ najbolji izvoznik
Najbolji izvoznik u 2009. godini je kompanija „Falk Ist“ iz Knjaževca. Nagradu za najbolji izvozni proizvod dobila je firma „Aero Ist Jurop“ iz Kraljeva, dok je za osvajanje novog tržišta nagradu dobila kompanija „Hemofarm“ iz Vršca. Nagradu u kategoriji malih i srednjih preduzeća dobila je firma „PS tek“ iz Beograda, dok su specijalno priznanje u ovoj kategoriji dobile i kompanije „DMV industrijski kontrolni sistemi“ iz Niša i „Govi“ iz Pančeva.

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije SIEPA dodeljuje ovu nagradu od 2004. godine, a priznanje donosi i ekskluzivno pravo da nagrađene kompanije u svom materijalu mogu da koriste logo „Izvoznik godine“.
- Kompanija „Falk Ist“, koja se bavi proizvodnjom dečje obuće, dobila je nagradu zbog ostvarenog izvoza u ukupnoj prodaji od 95,65 odsto, zbog povećanja broja zaposlenih, osvajanja novih izvoznih tržišta i novih investicija u proizvodnju - rekao je prilikom uručenja nagrade na svečanosti u Skupštini grada Beograda premijer Srbije Mirko Cvetković. On je istakao da je ta kompanija dobar primer strane investicije koja ima odličnu izvoznu perspektivu, kao i da je povećanje izvoza jedan od prioriteta Vlade Srbije, čemu će znatno doprineti i početak primene Trgovinskog sporazuma sa Evropskom unijom.
Nagradu za najbolji izvozni proizvod dobila je firma „Aero Ist Jurop“ iz Kraljeva koja se bavi proizvodnjom lakih aviona „embera“, dok je za osvajanje novih tržišta nagradu dobila kompanija „Hemofarm“ iz Vršca.
U kategoriji malih i srednjih preduzeća nagradu su dobile „PS tek“ za odlični izvozni nastup na tržištima EU i SAD, kao i zbog saradnje iz oblasti sa kompanijama ICT industrije. Specijalno priznanje u ovoj kategoriji dobile su kompanije „DMV industrijski kontrolni sistemi“ iz Niša zbog povećanja izvoza od čak 63 odsto u 2009. godini i „Govi“ iz Pančeva zbog povećanja izvoza od 94,74 odsto u ovoj godini i za izuzetno velike poslovne uspehe na tržište Velike Britanije. Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić je nakon dodele nagrade kompaniji „Aero Ist Jurop“ rekao da će obim izvoza Srbije u ovoj godini dostići šest milijardi evra, kao i da je zbog ekonomske krize on za 1,5 milijardi manji od ostvarenog izvoza u 2008.
Dodeli nagrada prisustvovala je i ministarka telekomunikacija Jasna Matić, koja je dodeljujući nagradu IT kompaniji „PS tek“ istakla da je ovaj sektor značajno doprineo razvoju celokupne privrede u Srbiji.
O dobitnicima ovogodišnje nagrade odlučivala je komisija u sastavu: Nenad Ilić, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, Mihailo Vesović, potpredsednik Privredne komore Srbije, Voja Stevanović, urednik časopisa „Ekonomist“, Saša Veljković, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, i Vesna Perić, direktorka SIEPA, koja je ujedno bila i predsednica komisije. Sponzori ovogodišnje dodele nagrade za izvoznika godine bile su kompanije „DHL internešnel Beograd“, koja je „Hemofarmu“ dodelila nagradu u visini od 15.000 evra u uslugama izvoza, „Folksbanka Srbija“, koja je firmi „PS tek“ uručila ček u visini od 15.000 evra i „Oranž studio“, koja je firmi „Aero Ist Jurop“ dodelila nagradu u visini od 15.000 evra u vidu izrade promotivne marketinške kampanje. Kompanija „Mikroelektronika“ je ove godine bila zvanični partner događaja.

NAJBOLJEM 30.000 EVRA
Stručni žiri se pri izboru najboljeg preduzetnika rukovodi sledećim kriterijumima:
-profitabilnost
-produktivnost
-likvidnost
-izvozni potencijal
-broj novozaposlenih tokom 2009. godine
-asortiman novoplasiranih proizvoda
-uvođenje tehnoloških inovacija
-orijentacija ka zaštiti okoline
-doprinos lokalnoj zajednici

ČLANOVI ŽIRIJA:
Vesna Perić ,direktorka Agencije za strana ulaganja i
promociju izvoza (SIEPA), predsednica žirija
-Đankarlo Miranda, zamenik predsednika IO „Banke Inteze”
-Miodrag Đidić, Ministarstvo finansija
-Milan Lalović, Privredna komora Srbije
-Dejan Jovanović, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja
-Vladimir Ilić, Nacionalna služba za zapošljavanje
-Vojislav Tufegdžić, urednik u „Blicu”


Hemofarm želi da kupi Galeniku?
Beograd -- Hemofarm će preuzeti tendersku dokumentaciju za prodaju kapitala Galenike, kaže za Danas potpredsednik i član Upravnog odbora Hemofarma Dragomir Ćurčić.

Kako je najavljeno iz vlade Srbije, Agencija za privatizaciju trebalo bi da 15. decembra raspiše neobavezujući tender za izražavanje interesovanja za privatizaciju Galenike. Na osnovu tog neobavezujućeg tendera biće jasno koje firme su zainteresovane za kupovinu.

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić je nedavno rekao da u toj prvoj fazi postupka vlada želi da vidi da li se neko interesuje za strateško partnerstvo sa Galenikom pri čemu je osnovni uslov da za 100 odsto kapitala neće biti prihvaćene ponude niže od 200 miliona evra.

„Ukoliko ponude u prvoj etapi budu odgovarajuće išli bismo na obavezujući tender“, rekao je Dinkić i precizirao da se u drugu fazu postupka neće ići pre januara sledeće godine jer bi do tada Galenika trebalo da završi izgradnju nove fabrike što bi kompaniji dodatno podiglo vrednost.

Nameru države da proda Galeniku potvrdio je krajem novembra i direktor Agencije za privatizaciju Vladislav Cvetković koji je rekao da već postoji lista potencijalnih ozbiljnih investitora u Galeniku.

Prema njegovim rečima, to je jedino veliko preduzeće čija se privatizacija može očekivati sledeće godine. "Iako dinamiku i model privatizacije tih kompanija određuje Vlada, mislim da u sledećoj godini ne treba očekivati početak privatizacije ni Telekoma, ali ni Jata, Aerodroma Nikola Tesla, EPS-a", kazao je on tom prilikom.

Galenika je prošle godine ostvarila neto dobit od 580 miliona dinara, dok je njena neto dobit u 2007. bila 60 odsto veća i iznosila je 950 miliona dinara. Inače, to preduzeće je već bilo privatizovano 1991. godine kada je prodata Milanu Paniću.

Ipak, ta prodaja je poništena s obrazloženjem da novi vlasnik nije ispunio ugovorne obaveze. Paniću je na temelju presude međunarodne arbitraže kao nadoknada isplaćeno 40 miliona dolara, a Galenika se ponovo našla u državnom vlasništvu.

Hemofarm i Alapis odranije zainteresovani

Inače, Hemofarm je i ranije pokazivao zainteresovanost da kupi Galeniku, a u javnosti se spekuliše da bi glavni konkurent na tenderu vršačkoj kompaniji mogao da bude grčki Alapis, koji je u Srbiji vlasnik Šumadijaleka. Još u maju je Miodrag Babić, predsednik UO Hemofarma i potpredsednik nemačke Štada grupe, vlasnika Hemofarma, kazao da je Štada zainteresovana za kupovinu Galenike.

„S obzirom na to da se već razgovaralo o novim ulaganjima, svakako da ćemo otkupiti dokumentaciju, pa ćemo analizirati celu situaciju. Štada već ima potvrdu opravdanosti opredeljenja da investira u srpsku privredu. Videćemo šta će stručnjaci koji će raditi analizu, sugerisati u vezi Galenike“, kazao je tada Babić.

Interes je Galeniku tada je potvrdio i Džon Georgakopulos, generalni direktor grčke kompanije Alapis koja je u Srbiju ušla pre dve godine, kupovinom Šumadijaleka. Georgakopulos je naveo da Alapis želi da bude jedan od glavnih konkurenata na tenderu i dodao da u kupovini Galenike vidi šansu da postave dobru bazu za proizvodnju u Srbiji i širenje na zapadnom Balkanu, ali i za izvoz u Rusiju.

Sindikat: Preniska cena

Sindikat zaposlenih u Galenici ima svoju procenu vrednosti i tvrdi da kompanija vredi bar duplo više od onoga što govore predstavnici države. Zoran Pantelić iz sindikata Nezavisnost Galenike kazao je u septembru da oni traže da Ministarstvo ekonomije obrazloži svoju računicu. “Cena od 200 miliona apsolutno je nerealna. Ona je preniska”, tvrdi Pantelić.

“Smatramo da još uvek nije vreme da se privatizacija sprovede, upravo iz razloga što se izgradnja nove fabrike privodi kraju i početkom sledeće godine biće puštena u pogon i ubeđeni smo da će time ‘Galenika’ mnogostruko više vredeti”, dodao je on.


U Srbiji prodato 39.000 vozila
Beograd -- Do kraja novembra ove godine na tržištu Srbije, zajedno sa "Fijatom", prodato je oko 39 hiljada vozila, kaže član Udruženja uvoznika vozila Milan Belin.

On je je rekao da se pravi efekti ukidanja carina na uvoz automobila iz EU mogu očekivati 2014. godine, za kada je planirano da se carine na uvoz automobila u potpunosti ukinu.

Belin je podsetio da će smanjenje carina na uvoz automobila iz EU u sledećoj godini sa 10 na 8,5 odsto umanjiti cenu automobila iz uvoza vrednog oko deset hiljada evra za oko stotinu evra.

"Carina za uvoz vozila iz EU je trenutno 10 odsto, a 12,5 odsto za uvoz vozila van nje", precizarao je Belin i dodao da ne očekuje da uvoznici ostvare veliku uštedu kao i povećanje prodaje i prometa automobila u 2010. godini. Naša su očekivanja da ta prodaja ostane na nivou ovogodišnje, dodao je Belin.

Prema njegovim rečima, situacija na automobilskom tržištu u Srbiji je takva da je u odnosu na prošlu godinu umanjena prodaja za oko 30 odsto, što je dovelo do toga da uvoznici automobila kasne sa otplatama kredita jer su ušli u značajne investicije.

"Uvoznici su ove godine morali značajno da smanje cenu vozila kako bi išta prodali. To je uzrok smanjene likvidnosti uvoznika koje su uradile velike investicije i uložile dosta novca u objekte i čije su mesečne obaveze za kredite velike", rekao je Belin.

On je dodao da je teško očekivati da ove firme budu likvidne kada se prodaje automobil po nabavnoj ceni. "Ne vidimo nijedan razlog da u narednoj godini bude nešto bolje u tom sektoru kada je reč o prodaji automobila. Niti će krediti pojeftiniti, niti će se poboljšati kreditna sposobnost građana da bi mogli da generišu veću prodaju", ukazao je Belin.

Na pitanje da li je subvencionisana prodaja automobila "fijat punto" "pokvarila" posao uvoznicima u ovoj godini, Belin je odgovorio potvrdno. "Ta subvencija od strane države i favorizovanje jednog proizvođača je neminovno uslovila pad prodaje svih ostalih brendova", kazao je on.


Mešetarenje besplatnim akcijama?
Beograd -- Građani će moći da svoje besplatne akcije NIS-a prodaju van berzanskog tržišta već od 6. januara, što, prema nekim mišljenjima, otvara mogućnost za mešetarenje.

Građani ne treba da nasedaju na oglase u kojima im se nudi da za 800 evra ustupe svoje pravo na besplatne akcije, jer su takve ponude mešetarske, rekao je pre samo tri meseca Nebojša Ćirić, državni sekretar Ministarstva ekonomije. Međutim, istima je sada omogućen šestomesečni prostor da legalno otkupljuju akcije NIS-a van Berze.

U Agenciji za privatizaciju objašnjavaju da su zakonski rokovi razlog što će građani dobiti akcije NIS-a pre nego što se one nađu na transparentnom, berzanskom tržištu.

Vlada najavljuje da će 4,8 miliona građana dobiti besplatne akcije u januaru i da će sve dok NIS ne izađe na Berzu njima moći da se trguje putem kupoprodajnog ugovora. Boris Majstorović iz Agencije za privatizaciju smatra da bi bilo bolje da su građani dobili akcije kada NIS izađe na Berzu, ali podseća da je već probijen rok za besplatnu podelu.

“Prosto, moralo se ljudima podeliti ono što im prema zakonu pripada. Od 6. januara svaki građanin će posedovati svoje akcije i ni država ni bilo ko ne može da utiče na to da li će neko fizičko lice zadržati te akcije i sačekati da se uključe na trgovanje na Berzi ili će ih prodati za pet dinara ili pet hiljada dinara nekom pravnom ili fizičkom licu”, kaže on.

Svako trgovanje mimo organizovanog berzanskog tržišta predstavlja prostor za mešetarenje, smatra glavni broker Sinteza invest grupe Nenad Gujaničić. Zbog toga je takva trgovina omogućena samo za zatvorena akcionarska društva koja imaju manje od 100 akcionara, što od januara svakako ne važi za NIS.

“Zatvorena akcionarska društva kod nas u praksi, a to je po zakonu, imaju manje od 100 akcionara i zato tim akcijama može da se trguje mimo nekog organizovanog tržišta iz prostog razloga što je to mali broj članova. Svim drugim društvima, koja treba da budu otvorena odnosno da imaju više od 100 akcionara, naročito ako su u pitanju hiljade ili milioni njih, je predviđena trgovina javnim putem, putem organizovanog tržišta odnosno berze kako bi se izbegle manipulacije koje mogu nastati kada ad ima tako veliki broj članova”, objašnjava on.

Branko Pavlović, nekadašnji predsednik Agencije za privatizaciju, ne očekuje da će se neko okoristiti u periodu koji je vlast ostavila za privatne transakcije. “Nije tehnički moguće overiti 4,8 miliona ugovora u šest ili sedam meseci. Drugo i najvažnije, predmet transakcije je beznačajan – 2,5 hiljade dinara. Ta cifra nominalne vrednosti akcije ne može da izdrži transakcione troškove. Praktično, dok NIS bude zatvoreno akcionarsko društvo trgovanja neće ni biti iako formalno pravno gledano ono nije nemoguće”, smatra Pavlović.

Nedovoljno organizovana besplatna podela akcija je u nekim zemljama istočne Evrope dovela do toga da se vlasništvo koncentrisalo u rukama malobrojnih. U Hrvatskoj na primer akcije nisu besplatno deljene već je građanima dato pravo preče kupovine. Tako je nastala afera “torbara” koji su po sistemu “od vrata do vrata” za novčanu naknadu preuzimali deonioce od neinformisanih građana, podseća hrvatski ekonomski analitičar Dražen Kalodera.

„I to ne mora biti loše ako je on hteo od tog preduzeća napraviti dobru firmu, ali je tragično ako umesto investitora dođu grupe špekulanata i probisveta. Ove deonice gde je državno vlasništvo pretvoreno u privatno za zaposlene i građane, one su specifične i mogu biti pod određenim restrikcijama. To znači da se ne mogu prodati, da ne može ovo, da ne može ono, dok ljudi ne shvate šta imaju u rukama”, objašnjava on.

Akcije NIS-a naći će se na Beogradskoj berzi najranije u junu kada bi njihovu realnu vrednost trebalo da odredi tržište. Međutim, oni koji bi od građana u međuvremenu mogli da otkupe značajan broj akcija imali bi moć da berzanskim špekulacijama utiču na podizanje odnosno spuštanje vrednosti akcija.


Austrija gradi mini HE u Srbiji
Beograd -- Kompanije iz Austrije zainteresovane su da grade minihidroelektrane u Srbiji, rečeno na skupu u Privrednoj komori Srbije.

Austrijske kompanije ponudile su domaćim privrednicima saradnju u oblasti mašinogradnje, revitalizacije i izgradnje mini-hidroelektrana, ekologije u poljoprivredi i korišćenja obnovljivih izvora energije.

Prilikom susreta političko-privredne delegacije austrijske pokrajine Štajerske sa domaćim privrednicima rečeno je da Srbija sa Austrijom ima najveći bilateralni regionalni razvojni program vrednosti pet miliona evra. Cilj ovog programa je da se propisi usklade sa EU, da se primeni ekologija u poljoprivredi, smanji siromaštvo i unapredi obrazovanje.

Klaus Kaper, direktor Koordinacionog biroa za tehničku saradnju Srbije i Austrije je na skupu u PKS rekao da Austrijska agencija za razvoj odobrava preduzetnicima do 200.000 evra pomoći za projekte koji mogu trajati do tri godine s ciljem da se unapredi priveda i menadžment.

On je kazao da na jugu Srbije postoji veliki potencijal za iskorišćenje biomase, i da će se tek videti koje su to oblasti u koje se najviše isplati investirati.

Inače, u Srbiji se od biomase može dobiti 2,6 miliona tona ekvivalenta nafte, a značajni izvori su i geotermalna i energija vetra.

Prema podacima Privredne komore Srbije Austrija je na prvom mestu među stranim investitorima u srpsku privredu. Od 2000. godine do danas ukupno je investirala više od 2,9 milijardi evra, a u Srbiji radi 280 predstavništava austrijskih firmi i banaka.

Vrednost međusobne robne razmene dve zemlje u 2008. godini je iznosila ukupno milijardu dolara, od čega je srpski izvoz bio 459 miliona dolara.

U šest meseci ove godine iz Austrije je uvezeno robe za oko 200 miliona dolara, a izvezeno za 131,6 miliona dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u prvom polugodju 2009. bila je 66 odsto.

Najviše su se izvozili mašine i transportni uređaji (42,2 odsto) dok hrana i izvoz živih životinja čine 14,2 odsto.

Najveći uvoznici iz Austrije u prvom polugođu ove godine bili su Drimsko-limska hidroelektrana, CT Kompjuters, Linzer Agro Trejd, Henkel-Merima, Farma-Svis, Radiodifuzna ustanova RTV Srbija, Politika novine i magazini.


Kineska razvojna banka želi da kupi 30,6% Nove ljubljanske banke
Kineska razvojna banka zainteresovana je za kupovinu 30,6% udela u slovenačkoj Novoj ljubljanskoj banci (NLB), navode 11. decembra slovenački mediji. Kako tvrdi jedan anonimni izvor, predstavnici kineske državne banke su se zbog te akvizicije sastali s menadžmentom vodeće slovenačke finansijske kompanije kao i sa predstavnicima ministarstva finansija.

Trenutno, pomenuti vlasnički udeo u NLB-u drži belgijska finansijska grupacija KBC koja je objavila da želi prodati svoj udeo za koji je 2002. platila 435 mil EUR. Slovenačka vlada je najveći pojedinačni vlasnik NLB banke u kojojima 33% akcija.


Serbian Drug Maker Hemofarm Eyes Top Local Competitor Galenika
BELGRADE (Serbia), December 11 (SeeNews) – Serbian drug maker Hemofarm is interested in acquiring the country’s largest drug maker Galenika, slated for privatisation, local broadcaster b92 reported on Friday.

Hemofarm, owned by Germany’s STADA, will take part next week in a prequalification tender for the sale of Galenika, b92 (www.b92.net) quoted Hemofarm vice president Dragomir Curcic as saying.

The government in Belgrade will call the prequalification tender on December 15, Economy Minister Mladjan Dinkic said last week. He confirmed earlier reports carried by local media that the government would not consider bidders offering less than 200 million euro ($295.3 million) for 100% of Galenika.

The privatisation of Galenika will be completed in two stages. The first stage is the prequalification tender, which will enable Serbia to see who is interested in a strategic partnership with the drug maker. The second stage will be a binding tender based on which Serbia will decide whether to sell Galenika or not. Dinkic also said that the government will put off its sale if it doesn’t receive appropriate bids.

Galenika expects its net profit to rise by around 10% to 7.0 million euro ($10 million) this year, the company's director general, Nenad Ognjenovic, told SeeNews earlier.

Its main domestic competitors include Sumadijalek, owned by Greek pharmaceutical company Alapis and Hemofarm.

German generic drugs producer STADA completed the acquisition of Hemofarm for 494 million euro in September 2006. Hemofarm is also present in Serbia’s western neighbour Bosnia.

($=0.6772 euro)


Serbia's Delta Agrar To Invest 26 Mln Euro in Capacity Expansion by 2013
BELGRADE (Serbia), December 11 (SeeNews) – Serbian farming company Delta Agrar, part of diversified group Delta Holding, plans to invest 26 million euro ($38.4 million) in capacity expansion by 2013, local media reported on Friday.

The company will aim to add 500 hectares of land to its current cultivation area of 17,000 hectares by 2013, Belgrade-based broadcaster b92 (www.b92.net) quoted unnamed Delta Agrar officials as saying. The company also plans to build a cold storage for apples with a capacity of 6,000 tonnes next year and increase its apple production to 45,000 tonnes per year that will generate 20 million euro in revenue when sold. b92 gave no figure for the current apple output.

Among Delta Agrar’s biggest plans next year will be the increasing of exports to Russia, where apple demand is estimated at around 1.4 million tonnes a year.

Delta Agrar, which employs more than 1,800, comprises five agricultural units, two farms, a meat processing unit, a water bottling plant, a pasta factory and agricultural pharmacies.

Delta Holding is owned by Miroslav Miskovic, a Serbian tycoon who emerged in the early 1990s during the rule of ex-Yugoslav strongman Slobodan Milosevic.

($=0.6772 euro)


ComTrade Shop and University of Kragujevac joined forces to create E-University of Knowledge
BELGRADE (Serbia), Dec 11, 2009 -- (InPR) -- On Thursday, December 10th 2009, ComTrade Shop and University of Kragujevac signed a contract regulating realization of the project “E-University of Knowledge”. The contract was signed on behalf of University by Rector Slobodan Arsenijević and all Deacons, while ComTrade was represented by Časlav Grujički, Vice-President of ComTrade Group in charge of Retail sector. Agreement will become valid as of December 20th and will cover the entire academic year 2009/2010, while it could be subject to be renewed if both sides are satisfied with level of achieved cooperation.

The contract provides the basis for a special offer by ComTrade Shop for the students of the University of Kragujevac, which will include two models of HP notebooks at prices far bellow the market value. Within this e-learning package, each notebook will be delivered along with free Microsoft Office 2007 Home & Student software package, as well as with subscription for wireless internet services via Telecom Serbia GSM network. Computers are optimized to fit educational needs of the students and make learning easier through better availability of internet resources, increased mobility and opportunity to exchange multimedia contents. Students who decide to purchase HP notebooks will also receive free software for academic use – DreamSpark.

Besides the offer for students, the contract supplies benefits for the academic program of the University as well, in the form of Microsoft Live@Edu online collaboration platform. This platform serves as a communication bridge between the professors and the students, while it also stimulates cooperation and teamwork among students. Until now, this software innovation was implemented in 5 educational institutions in Serbia, with more than 10.000 individual accounts for access to the system. Microsoft Live@Edu can easily be integrated with existing services of the Faculties, thus becoming an essential part of Information system of the University.

Signing of this contract continues the cooperation between ComTrade and educational institutions in Serbia and opens up new possibilities for the modernization of the education system. ComTrade Group congratulates staff and students from University of Kragujevac and expresses optimism that technologic advances of this kind will bring significant advances to academic practice.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta