Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar danas neznatno jači - srednji kurs 95,93 dinara
Dinar će danas zadržati skoro identičan kurs, jer će minimalno ojačati prema evru za 0,002 odsto, tako da će zvanični srednji kurs iznositi 95,9315 dinara, objavila je Narodna banka Srbije.

NBS ni u petak, 11. decembra, nije intervenisala na Međubankarskom deviznom tržištu. Tokom vikenda se koristila kursna lista NBS od petka, 11. decembra, prema kojoj je zvanični srednji kurs 95,9317 dinara za evro, a od ponedeljka, 14. decembra, od osam sati nova kursna lista.
Prvi put od 25. februara ove godine, NBS je u petak, 4. decembra, intervenisala na tržištu prodajom 42 miliona evra, da bi sprečila prevelike dnevne oscilacije dinara prema evru.
Centralna banka je od početka godine, zajedno s prošlonedeljnom intervencijom, na međubankarskom deviznom tržištu prodala 593,4 miliona evra, a od te sume samo je u januaru intervenisala sa 376,3 miliona evra, dok je u februaru prodala 175,1 milion evra.
Dinar je ove godine bio najjači 5. januara, kada je srednji kurs bio 89,5436 dinara za evro, a najslabiji je bio 7. decembra, kada je zvanični srednji kurs iznosio 96,5657 dinara.


Zorka Mineralna đubriva - Prvo stare plate, pa fabrika
Štrajkači glađu u šabačkim „Mineralnim đubrivima“ ne pristaju na prolongiranje roka za primopredaju i traže novi ugovor sa Viktorija grupom

Šabac – Zahtevajući isplatu zaostalih zarada, bivši radnici fabrike „Mineralnih đubriva“ Holding kompanije „Zorka“ u Šapcu, nastavili su štrajk glađu koji su počeli još prošlog ponedeljka. Od desetorice štrajkača, zbog narušenog zdravlja u bolnici je zadržan Dušan Jovanović, koji je odranije srčani bolesnik. Radnici insistiraju da se poništi ugovor sa novosadskom Viktorija grupom, koja je kupila imovinu fabrike bez obaveza prema njima, i umesto njega sačini novi u kojem bi oni bili poverioci prvog reda. – Fabrika je prodata letos za 3,4 miliona evra Viktorija grupi, koja je odmah počela građevinske radove iako je samo položila depozit. Ponedeljak je poslednji dan do kada moraju da uplate sav novac i obave primopredaju fabrike, ili se ugovor smatra ništavim. Obavešteni smo da su od Agencije za privatizaciju tražili produženje roka za još 30 dana, dok država ne razreši naš problem. Ne pristajemo ni na kakva prolongiranja – kaže predsednik odbora za naplatu radničkih potraživanja Radoslav Jakovljević.

Za 13 neisplaćenih plata, uglavnom iz 1998. i 1999. godine, oko 850 bivših radnika „Mineralnih đubriva“ potražuju sa kamatama preko 580 miliona dinara. Sa protestima su počeli odmah posle prodaje fabričke imovine, kada su shvatili da će ih novi model Agencije ostaviti praznih šaka. Poslednjih mesec dana blokiraju kapije, industrijske koloseke i put kroz krug „Zorke“, onemogućavajući normalno funkcionisanje ranije privatizovanih fabrika i Slobodne zone „Šabac“.

Ovih dana štrajkači su odbili i ponudu Ministarstva za ekonomiju i regionalni razvoj da se problem njihovih zarada rešava u paketu sa svih 3.172 bivših i sadašnjih radnika „Zorke“, smatrajući da će na taj način dobiti svega oko petnaestak odsto svojih potraživanja.– Antimonopolska komisija dala je saglasnost Viktorija grupi za kupovinu fabrike i rok za primopredaju zaista ističe u ponedeljak. Čitave protekle sedmice pokušavao sam da ugovorim sastanak u Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj, ali su se termini iz dana u dan odlagali. Kada su protesti kulminirali, Viktorija grupa je obustavila radove na rekonstrukciji fabrike, a ukoliko odustane i od kupovine o daljim potezima odlučivaće Agencija za privatizaciju i resorno ministarstvo – kaže direktor „Mineralnih đubriva“ Ilija Nenadović.

Gradonačelnik Šapca Miloš Milošević, koji se uoči vikenda sastao sa predstavnicima bivših radnika „Mineralnih đubriva“, saopštio je da su obe strane postigle saglasnost da se problem zaostalih zarada ne može rešiti na nivou lokalne samouprave. On je istakao da je izuzetno zabrinut za ugroženo zdravstveno stanje štrajkača glađu, ali i privrednu stabilnost grada. – Radnici, takođe, zahtevaju otpis svih dugova prema državnim poveriocima, koji obezvređuju fabriku „Mineralnih đubriva“, a adresa na koju zajednički kucamo jeste Ministarstvo za ekonomiju i regionalni razvoj. Učiniću sve da se što pre zakaže razgovor sa ministrom Dinkićem. Dešavanja u „Zorki“ ne samo da mogu doprineti da Viktorija grupa odustane od kupovine fabrike, što ne bi bilo dobro, već se šalje i izuzetno loša poruka drugim potencijalnim investitorima – ističe Milošević.


Privredni rast stiže samo iz Evrope
Šta nas čeka posle ekonomske krize i kakve su reforme neophodne da bi Srbija ponovo ostvarila visok rast, ali ovog puta na zdravim osnovama? Odgovor je pokušao da ponudi profesor Pavle Petrović u novom broju časopisa „Kvartalni monitor”, a „Politika” prenosi najzanimljivije detalje

Rast privrede u tranzicionoj Evropi, na srednji rok, biće sporiji nakon krize nego pre nje. Procene MMF-a su još grube, ali ipak indikativne: za Srbiju i Bugarsku se očekuje smanjenje stope rasta za preko dva procentna poena. To znači da bi Srbija posle krize mogla da ostvari srednjoročni rast tek od oko 3,5 odsto, što je, iz ugla visoke nezaposlenosti i niskih dohodaka, neprihvatljivo.

Koji su glavni uzroci smanjenja budućeg tempa rasta, te šta se može učiniti da predviđeno usporavanje rasta bude manje?

Prvi uzrok je, kako pokazuju analize, očekivani niži priliv kapitala u tranzicione zemlje Evrope u odnosu na period pre krize. Drugi se odnosi na veliki državni deficit koji se sada, tokom krize, gomila i može da dovede do znatnog javnog duga.

Značajan, pozitivan rezultat evropskih integracija – jeste i čvrsto finansijsko povezivanje ne samo među članicama Evropske unije, već i sa potencijalnim članicama i susedima. Posledica toga je ekonomski racionalan tok kapitala od razvijene „stare” ka tranzicionoj Evropi. I Srbija je u punoj meri učestvovala u ovom procesu tokom dvehiljaditih godina. Pozitivan rezultat toga procesa bio je da je tranziciona Evropa, koristeći štednju razvijenog dela kontinenta počela da ga sustiže ostvarujući znatno brži rast nego razvijena Evropa. Orijentacija Srbije na Evropu je stoga presudna i za njen budući privredni rast.

Komparativna analiza priliva kapitala u Srbiju pokazuje, međutim, da je taj priliv bio znatno iznad proseka tranzicione Evrope. Poruka je jasna, taj natprosečni priliv kapitala neće se ponoviti nakon krize.

Svaka zemlja će se boriti da zauzme što bolji položaj, stoga je za Srbiju ključno da ubrza svoje integrisanje u Evropu i da na taj način obezbedi dodatni, neophodan dotok strane štednje: kredita i investicija, sa kojima bi mogla da ostvari prihvatljivi privredni rast. Isto toliko su važne i domaće reforme koje treba da obezbede stimulativno privredno okruženje za rast proizvodnje – ovoga puta razmenjivih dobara (za izvoz i za konkurenciju uvozu).

Srbija je u svom približavanju EU iskoristila jednu šansu – finansijsko integrisanje i rezultirajući priliv kapitala. Snažno je, međutim, promašila drugu mogućnost – da se proizvodno integriše u Evropsku uniju. To je cilj kome Srbija treba da teži. Budući rast, da bi bio održiv, mora biti generisan iz proizvodnje za izvoz i one koja će konkurisati uvozu kod kuće. Za to treba stvoriti povoljan ambijent, tj. sprovesti reforme – a to su uglavnom one koje treba da privuku strani kapital.

Kurs dinara je takođe značajan činilac okretanja proizvodnje ka razmenjivim dobrima i uslugama. Precenjena valuta, uz ograničen priliv kapitala kakav se očekuje posle krize, može da dovede do dugog perioda veoma niske stope rasta proizvodnje ili čak stagnacije. Kontrolisano realno smanjenje vrednosti dinara je najmanje bolno rešenje – to ne znači nestabilnost valute, već samo njeno spuštanje na održivi, pa prema tome i stabilan nivo.

Znatan fiskalni deficit tokom i neposredno posle krize, kao i rezultirajući veliki javni dug predstavljaju drugu ozbiljnu kočnicu budućem potencijalnom privrednom rastu u tranzicionoj Evropi. Tokom sledećih godina, dodatno smanjivanje javne potrošnje treba ostvariti rastom učešća javnih investicija i izdataka na kamate i znatnim smanjenjem učešća plata i penzija. S druge strane, 2011. je predizborna godina, ali i godina u kojoj ističe ugovor sa MMF-om, te je moguć i obrnuti scenario – povećanje plata i penzija i uopšte potrošnje.

Takva neodrživa fiskalna pozicija označila bi Srbiju kao zemlju velikog rizika. Makroekonomska nestabilnost je poguban ambijent za investicije, te utiče na osetno smanjenje potencijalne srednjoročne stope rasta privrede.

Da bi se sprečio takav razvoj događaja i obezbedila održivost javnih finansija, neophodan je čvrst politički dogovor o nužnim reformama javne potrošnje na srednji rok i, posledično, dogovor o kretanju javnih rashoda i prihoda – ukupno i po osnovnim elementima za period od nekoliko godina. Kako se ovo već do sada bezuspešno pokušavalo budžetskim memorandumom, treba razmotriti uvođenje čvršćih, zakonskih ograničenja koja bi obezbedila da se dogovoreni srednjoročni okvir fiskalne politike poštuje. U osnovi, to bi značilo da se zakonom uvedu fiskalna pravila kod nas, što se pokazalo uspešnim u nekim zemljama koje su bile suočene sa neophodnošću znatnog smanjivanja javne potrošnje i deficita, zaključuje profesor Petrović.


Jat na pragu dogovora sa Turcima?
Beograd -- Razgovori o strateškom partnerstvu Jata sa "Turkiš erlajnsom" se "odvijaju u dobrom pravcu", kaže direktor "Jat ervejza" Srđan Radovanović.

"Stvar sa strateškim partnerstvom sa ’Turkiš erlajnsom’ se zahuktava, i vrlo je blizu trenutak kada ćemo mi iz Jata potpunu komunikaciju sa "Turkiš erlajnsom“ prepustiti vlasniku kapitala, odnosno državi, jer smo mi već postali objekat transakcije, a ne onaj ko to treba da vodi", precizirao je Radovanović.

On je istakao da bi dobar model strateškog partnerstva mogao da bude po ugledu na Fijat i Zastavu, odnosno da "Turkiš erlajns" i vlada budu vlasnici nacionalnog avioprevoznika, napominjući da će to biti utvrđeno tokom pregovora.

Radovanović je naveo da je bilo još zainteresovanih za strateško partnerstvo sa Jatom, kao što su Marfin grupa sa Kipra i Etihad ervejz iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, ali se najdalje i najkonkretnije u razgovorima otišlo sa "Turkiš erlajnsom" i "99 odsto daljih koraka u tom pravcu je na vladi".

On je rekao da će Jat ovu godinu završiti sa gubitkom od oko 15 miliona evra, što je niže od prvobitno prognoziranih 20 do 25 miliona evra i duplo manje od gubitka u prethodnoj godini.

"To, naravno, nije sjajno, ali je bolje nego što smo se nadali. 'Jat ervejz', kao i većina avioprevoznika u svetu, ove godine ima gubitke. 'Turkiš elajns' jedan je od retkih koji je zabeležio profit u 2008. i 2009. godini", naglasio je Radovanović.

Direktor Jata je naveo da ta kompanija u ovoj godini očekuje oko 1,1 miliona putnika, ukoliko se ostvare planirani rezultati od promotivnih letova u evropske gradove, napominjući da je već 1. decembra dostignuta cifra od milion prevezenih putnika u ovoj godini.

Radovanović je istakao da, kako stvari stoje u ovom trenutku, planove za narednu godinu od 1,5 miliona putnika neće biti lako ostvariti, a "jedan od razloga je što je Jat, kao javno preduzeće, istovremeno i na tržištu i uz to mora da vodi konzervativnu poslovnu politiku".

"Mi smo jedno od retkih javnih preduzeća koje je na tržištu, tako da nam ta dvostrukost otežava položaj, mi ne možemo kao neka druga javna preduzeća da tražimo od države da nam se podignu cene i onda na taj način da pokrivamo gubitke", ukazao je on.

"Mi moramo da krešemo troškove, da dižemo promet i istovremeno da spuštamo cene, a u celoj toj situaciji nas, kao javno preduzeće opterećuju i postojeće procedure. Zakoni i procedure se apsolutno moraju poštovati, ali je činjenica da nas usporavaju", naveo je Radovanović, podsetivši da je projekat za taksi usluge putnicima Jata odložen zbog žalbi u postupku javne nabavke.

"Avioni koji lete su super bezbedni, i mi u Jatu se ponosimo činjenicom da smo, kada je reč o pitanjima sigurnosti i bezbednosti, u samom svetskom vrhu, o čemu svedoče svi potrebni međunarodni sertifikati, i rigorozne međunarodne kontrole koje uvek prolazimo bez ijedne neusaglašenosti sa strogim propisanim međunarodnim standardima", kaže direktor Jata.

"Međutim, ako nešto na avionu nedostaje, onda on mora da bude prizemljen. Da bi se otklonili nedostaci potreban je radni materijal, a za to je potreban novac", objasnio je on. Radovanović je najavio da će u narednoj godini Jat uvesti sopstveno linijsko održavanje aviona, čime će u 2010. godini biti ostvarena ušteda od tri miliona evra.
 
Povodom očekivanog dolaska većeg broja "lou kost" kompanija u Srbiju, posle ukidanja viza, Radovanović je rekao da one ne mogu ugroziti poslovanje Jata, pošto pravu konkurenciju predstavljaju velike aviokompanije.


Galenka od sutra na prodaju
Beograd -- Pretkvalifikacioni tender za izražavanje interesa za privatizaciju farmaceutske fabrike "Galenika" biće objavljen u stura, 15. Decembra.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mladjan Dinkić, objasnio je da je planiran je dvo-etapni tender koji podrazumeva da se u prvoj fazi vidi da li ima zainteresovanih kupaca koji će biti spremni da za 100 odsto kapitala "Galenike" ponude cenu koja nije manja od 200 miliona evra.

Na taj način će se ispitati tržište da bi se nakon što se utvrdi da li ima zainteresovanih potencijalnih kupaca raspisati obavezujući tender.

Najavljeno je da obavezujući tender neće biti pre januara 2010. godine za kada je planirano da se završi fabrika farmaceutskih proizvoda u čiju izgradnju je uloženo 60 miliona evra.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja je naveo i da će se odustati od tendera ako se ne dobiju povoljne ponude.

Kompanija "Galenika" predstavlja srpski brend sa 65 godina dugom tradicijom i zajedno sa vršačkim "Hemofarmom" čini okosnicu farmaceutske industrije.

Direktor "Galenike" Nenad Ognjenović nedavno je izjavio je da ako dođe do privatizaciju firme, on očekuje da se 'zadrži isti broj zaposlenih i još više poveća produktivnost i izvoz preduzeća' Prema njegovim rečima, "Galenika" je započela velike investicije, od kojih je najveće ulaganje u fabriku čvrstih farmaceutskih preparata.

Kapacitet ove fabrike biće dve milijarde tableta i 100 miliona kapsula godišnje, i njenom izgradnjom će se udvostručiti kapaciteti. Započeta su i ulaganja u Centar kontrole kvaliteta i u Institutut za istraživanje i razvoj kao i novog magacina za skladištenje sirovina i pakovanja, a ukupna vrednost ovih investicija procenjena je na oko 15,5 miliona evra.

"Galenika" poseduje zavidnu imovinu - upravnu zgradu i pogone, Institut za razvoj i kontrolu kvaliteta, nekoliko lokala u zemlji , pogon u Dusanovoj ulici u Beogradu za proizvodnju dentala, oko 40 hektara zemlje u svom vlasništvu kao i nekoliko predstavništava u inostranstvu.

Malo je poznato da je i "Galenika" u Crnoj Gori osnovala preduzeće sa mešovitim kapitalom gde je vlasnik 75 odsto republika Srbija, a 25 odsto kapitala vlada Crne Gore. Reč je o fabrici cefalosporina koja se nalazi u Podgorici i koja je puštena u radu u maju ove godine.

"Galenika" za sada, bez obzira na krizu 'drži korak' pa tako njeni lekovi nisu deficitarni, a prema rečima Ognjenovića neosetan je i pad prodaje.

Ova firma nalazi se i u grupi preduzeća čijih će 15 odsto akcija biti podeljeno besplatno građanima. Ako se usvoje izmene Zakona o podeli besplatnih akcija, te akcije će građani dobiti i pre završetka privatizacije.


Srbiju čeka teška kriza?
Beograd -- Srpska vlada najavljivala je mnoge mere protiv ekonomske krize, ali njih nije sprovodila, mišljenje je ekonomista.

Postavlja se pitanje da li je Srbija "pregurala" krizu uz pozajmice koje je potrošila na plate i mirovine? Srpska vlada dugo je ignorirala svetsku ekonomsku krizu. Na temelju upravo ovog arogantnog stava je i napravljen nerealan budžet koji je tokom godine više puta prerađivan, kaže Saša Đogović, saradnik Instituta za tržišna istraživanja.

U takvoj situaciji je aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) predstavljao iznuđeni potez u cilju makroekonomske stabilnosti. Neke dalje mere odnosile su se na subvencioniranje potrošačkih kredite, što prema Đogoviću predstavlja samo kratkoročnu meru.

"Srednjoročno, država ne može stalno da finansira i subvencioniše takva poduzeća na teret poreskih obveznika. Nego mora da ih reorganizacijom podigne na ’zelenu granu’ i na neke 'zdrave' temelje, kako bi mogla da nađe strateškog partnera“, napominje Đogović.

Vlasti u Srbiji najavile su veći broj mera nego što su ih i uopće i preduzeli, ističe Ana Jolović, saradnica Centra za slobodno tržište. U tom najavljivanju i povlačenju mera, privreda je ostala prilično zbunjena i pokušala je da se snađe u toj konfuziji mera za prevladavanje krize:

"Učinak tih mjera nije značajan. U Srbiji se ne vidi ozbiljno poboljšanje u privredi nakon svih tih mera, ali se ne vidi niti neko ozbiljno pogoršanje u odnosu na neke prethodne godine. Možda je osnovni razlog to što smo mi ipak finansijska provincija, a ovoga puta je možda i dobro bilo biti provincija.", smatra Jolovićeva.

Ovakva situacija je očigledno bila povod da srpski političari izjave da je Srbija bolje od ostalih u regionu prevladala krizu. Situacija je ipak zabrinjavajuća, jer je zaduživanjem države u inostranstvu stvorena virtuelna makroekonomska stabilnost. Najgore od svega je to što je pozajmljeni novac uglavnom potrošen na plate, penzije i subvencije, upozorava Saša Đogović.

"To može da traje sve dok imamo novac, dok još imamo što da prodamop, neku državnu srebrninu, kao npr. Galeniku, Aerodrom, možda Telekom, EPS. Znači, sve dok to imamo mi ćemo i dalje živjeti u nekoj virtuelnoj stvarnosti u kojoj je situacija još stabilna", ocenjuje Đogović.

Osnovni problem srpske ekonomije i dalje je ostao, a to je hronična nelikvidnost, smatra Ana Jolović. U održavanju likvidnosti ona se previše oslanja na kredite koje praktično reciklira u nedogled nadajući se boljim vremenima.

"Srbiju očekuje jedno prilično teško razdoblje. Zato što srednja poduzeća, da ne spominjem ova mala, počinju polako da se guše. Nisam sigurna da država za to ima sluha. Svaki puta kada vidite povećanje i najavu povećanja nekih poreza, shvatite koliko oni za to nemaju sluha. Privreda se još uvijek drži, ali mislim da iduće godine mora doći ili do nekih ozbiljnijih promena ili do otpuštanja broja ljudi", kaže Jolović.

Ukoliko se ovaj standby aranžman s MMF-om ne iskoristi za reformu i ekonomskog i svih drugih sektora, odnosno smanjenje administracije i birokratije, Srbiju očekuje još teža kriza, prognoziraju ekonomisti.


Serbia's C-bank Keeps Repo Rate Flat at 10%, Sees 2010 Inflation Within Target Band
BELGRADE (Serbia), December 14 (SeeNews) – Serbia’s central bank on Monday kept its key repo rate unchanged at 10% and said that 2010 inflation will meet its target of 6.0% with a variation band of two percentage points on either side.

“Taking into account current monetary developments, the bank’s monetary board estimated that the bank’s monetary policy is bringing about results aimed at achieving the inflation target,” the central bank, NBS, said in a statement.

Inflation will meet the central bank's target provided government-controlled prices will grow by 11% plus/minus two percentage points, it said in its latest estimate. NBS expects the country's consumer price index (CPI) to rise by 7.5% this year compared to a 8.6% rise in 2008.

The NBS last changed the repo rate on November 5, lowering it to 10% from 11%.

Earlier this month the bank cut to 20% from 25% the share of mandatory reserves on euro deposits that commercial banks have to maintain in Serbian dinars, aiming to improve the dinar liquidity of the banking system.

($=0.6826 euro)


Austria Nationalises Hypo Group to Avert Threat to Austrian, East Europe Economies
BELGRADE (Serbia), December 14 (SeeNews) - Austria nationalised Hypo Group Alpe Adria on Monday to avert the collapse of the sixth largest bank in the country, which is also a major player in eastern Europe, Reuters reported.

Austria is taking over 100% of Hypo from Germany's Bayerische Landesbank (BayernLB), Austrian insurer Grawe and the Austrian state of Carinthia, after shareholders agreed to inject around 1.0 billion euro ($1.5 billion) in capital, Reuters quoted Austrian Finance Minister Josef Proell as saying.

"The risk situation of this bank has created an enormous threat to Austria in the past days," Proell was quoted as saying on Monday. The bailout decision follows a weekend of crisis talks with his counterpart from the German state of Bavaria, Georg Fahrenschon, and the other shareholders.

The owners will give away their stakes in Hypo to Austria and provide an additional round of capital, Reuters said. BayernLB, which is owned by Bavaria, will give an additional 825 million euro in capital, and leave three billion euro of liquidity in the bank.

"With (this rescue) the risk of an insolvency, with all the negative consequences for the bank's customers, has been averted," Austrian central bank chief Ewald Nowotny said in a statement, as quoted by Reuters.

He said the rescue had also avoided "a massive risk to the entire Austrian economy at a critical point," adding the bank must urgently restructure because of its important role in Austria and Southern Europe.

Bayern LB, said it would sell its 67% stake in the bank for one euro. Hypo has up to 1.7 billion euros of writedowns and loan losses which threatened to wipe out a large part of its capital, Reuters said.

In southeastern Europe, Hypo Group has operations in Bulgaria, Serbia, Montenegro, Bosnia, Croatia, Macedonia and Slovenia.

($=0.6833 euro)


Serbia's Largest Alcohol Producer Rubin to Invest 3.0 Mln Euro in New Vineyard Next Year
BELGRADE (Serbia), December 14 (SeeNews) – Serbia’s largest alcohol producer Rubin, owned by local Invej holding company, said it plans to invest 3.0 million euro ($4.4 million) next year in a new 209-hectare vineyard plantation, local media reported on Monday.

“More than 50 hectares have been ploughed up so far,” Belgrade-based news provider EMportal (www.emportal.rs) quoted Miroslav Jovanovic, a consultant to the company's director general, as saying. The planting of the vineyard, in Paracin in central Serbia, will begin next spring and will be completed in 2011.

Rubin, which employs close to 400, posted 626.7 million dinars ($9.6 million/6.5 million euro) in net profit last year, up from 489 million dinars in 2007, data from the country's Business registry showed. The company’s 2008 operating revenue rose to 2.7 billion dinars from 2.1 billion dinars in 2007. Rubin is based in Krusevac, in south-central Serbia.

Invej is one of the biggest holding companies in Serbia. Besides Rubin, it also comprises Serbia's leading cooking oil producer Vital, detergents maker Albus, tools manufacturer Impa and cigarette maker Monus. Invej posted the third highest net profit of 3.47 billion dinars in Serbia lasy year, according to the Republic Development Bureau.

(1 euro=95.9459 Serbian dinars)


Only Bidders with Over 100 Mln Euro in 2008 Sales Will Be Able To Vie for Serbia's Galenika
BELGRADE (Serbia), December 14 (SeeNews) – More than 100 million euro ($146 million) in sales revenue and assets exceeding 250 million euro in 2008 are two of the requirements that the potential buyers of Serbia's largest drug maker Galenika must meet, the government's Privatisation Agency said on Monday.

Interested candidates also must have a five-year uninterrupted experience in the pharmaceutical industry, the asset-selling agency said in a statement prior to the official launch of the tender scheduled for Tuesday. Potential bidders can buy tender documents by February 19, 2010.

The deadline for submitting indicative bids for the purchase of Galenika will expire on March 19, 2010.

Two weeks ago Economy Minister Mladjan Dinkic said the government would not consider bids lower than 200 million euro for 100% of Galenika.

Serbian drug maker Hemofarm, owned by Germany’s STADA, will take part in the prequalification tender for the sale of Galenika, b92 (www.b92.net) quoted Hemofarm vice president Dragomir Curcic as saying last week.

The privatisation of Galenika will be completed in two stages. The first stage is the prequalification tender, which will enable the government to see who is interested in strategic partnership with the drug maker. The second stage will be a tender with binding bids based on which Serbia will decide whether to sell Galenika. Dinkic also said that the government will postpone sale if it does not receive appropriate bids.

Galenika expects its net profit to rise by around 10% to 7.0 million euro this year, its CEO Nenad Ognjenovic told SeeNews earlier. The company's main domestic competitors include Sumadijalek, owned by Greek pharmaceutical company Alapis, and Hemofarm.

($=0.6828 euro)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta