Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ekonomisti: Poželjno je blago slabljenje dinara

Saradnici beogradskog Fonda za razvoj ekonomske nauke (FREN) ocenili su danas da je za privredni oporavak u Srbiji poželjno da dinar blado slabi u odnosu na evro

Profesor Ekonomskog fakulteta Pavle Petrović je na promociji FREN-ovog časopisa "Kvartalni monitor", čiji je urednik, rekao da nisu opravdane pritužbe privrednika da je početkom decembra veštački izazvan pad deviznog kursa i da NBS treba da sa više deviza interveniše na deviznom trzištu da bi ojačala domaću valutu.

"Od janura do novembra ove godine realni pad kursa dinara bio je dva odsto, što je očekivano za prilike u kojima posluju domaća privreda", rekao je Petrović i preporučio centralnoj banci da i dalje nastavi sa smanjenjem referentne kamatne stope.

On je dodao da su privrednici uplašeni prošlogodišnjim dešavanjima kad je usled finansijske krize domaća valuta za četiri meseca oslabila 20 odsto u odnosu na evro.

"Sada ne postoji bojazan da se desi tako veliki pad deviznog kursa, ali je poželjna blaga depresijacija domaće valute koja bi podstakla domaći izvoz, a time i veći priliv deviza u zemlju", ukazao je Petrović.

Promene kursa, kako je dodao, ne utiču na isti način na sva preduzeća, jer uvoznicima više odgovara kad jača domaća valuta, a izvoznicima kad jača evro.



Hipo spašena, zebnja zbog Folksbanke

Posle preuzimanja od strane austrijske države kalapsne "Hipo Alpe Adria" banke, sada na bankarskom sektoru te zemlje vlada velika zebnja zbog lošeg finansijskog stanja u "Folksbanken AG" banci, tvrdi bečki dnevnik "Prese"


Ustanova za nadgledanje finansijskog tržišta (FMA) i Nacionalna banka Austrije stavili su, naime, "Folksbanku" na listu za "praćenje".

"Prese" navodi da FMA zahteva od vlasnika koncept za budućnost "Folksbanke", koja je sa bilansom od 53 milijarde evra, posle "Bank Austrija", "Erste bank" i "Rajfajzen" četvrta najveća kreditna organizacija u Austriji, pa time ima značaj za ceo bankarski sistem zemlje, zbog čega se ne može dozvoliti njen slom.

Slično kao i "Hipo" i "Folksbanka" je usled finansijske krize dospela u kriznu situaciju, a samo u tri ovogodišnja kvartala je uknjižila gubitak od 607 miliona evra.

Ministar finansija i vicekencelar Jozef Prel već je informisan o stanju "Folksbanke", pošto su šefovi firme "Fimbag", koja je nadležna za državni paket pomoći banakama, ukazali da je stanje, pored "Hipo" zabrinjavajuće i u "Folksbanci".

"Fimbag" preporučuje "Folksbanci", u svom pismu, da razmisli o jednom strateškom partneru, koji bi bio i finansijski investitor te banke.

Ugrožena "Folksbanka" je, inače, proletos od austrijske države već primila finansijsku pomoć vrednu milijardu evra.



Najveći rizici otplate kredita u idućoj godini
Kako i u narednoj godini ne bi imali glavobolje sa otplatom zajmova, građani bi trebalo već sada da znaju koje rizike sa sobom nose krediti. Portal Kamatica.com istražio je na šta treba obratiti pažnju prilikom podizanja zajma i šta su zapravo najveći rizici otplate pozajmica u narednoj godini.

Pad vrednosti dinara za oko 25 odsto krajem prošle i početkom ove godine uticao je na povećanje mesečnih rata u dinarima. Ukoliko sledeće godine ne dođe do drastičnih problema u ekonomiji, ne očekuju se značajnije promene kursa. Prognoze istraživačkih centara pojedinih banaka govore da će se kurs najverovatnije kretati između 92 i 98 dinara za jedan evro u narednoj godini.
Ne manje bitan rizik za otplatu odobrenih kredita je i promena evropske međubankarske kamatne stope - euribora.
S obzirom na to da se u 2010. godini očekuje izlazak iz recesije, trebalo bi očekivati i blago povećanje euribora, što neće značajnije uticati na otplatu zajmova u sledećoj godini. U narednim godinama, međutim, to će svakako povećati rate na kredite posebno za one koji su se početkom 2009. godine zaduživali u evro zajmovima sa visokim bankarskim maržama.
Sličan uticaj kao i euribor ima i rast indeksa cena na malo, koji se koristi kao indikator za promenu kamatnih stopa na dinarske kredite. Imajući u vidu da se u narednoj godini očekuje ekspanzivna politika Narodne banke Srbije u pravcu povećanja dinarskih kredita građanima, preporučujemo da se do detalja raspitate o tome od čega zavisi kretanje kamate na dinarske kredite kod službenika poslovne banke.
Promena marži poslovnih banaka je faktor koji zavisi isključivo od poslovne banke koja odobrava kredit. Zbog toga je jako važno pri uzimanju kredita saznati pod kojim uslovima se ona može menjati. Jedan od najčešće pominjanih razloga je „povećanje rizika zemlje“.

Kako se zaštititi od rizika
Detaljno se raspitajte o uslovima kredita
Izbegavajte maksimalna zaduženja po osnovu svoje
kreditne sposobnosti
Zadužujte se u valuti u kojoj imate i mesečna primanja
Preferirajte kredite sa fiksnom kamatnom stopom
Refinansirajte kredit


Za „Galeniku“ zainteresovan „Hemofarm“
Raspisivanje pretkvalifikacionog tendera za „Galeniku“ predstavlja nameru države da opipa puls tržišta i sazna kako on vidi privatizaciju domaćeg farmaceutskog giganta. Za sada su se kao zainteresovani za privatizaciju pominjali „Hemofarm Štada“ i grčki „Alapis“. I dok prvi najavljuju da će otkupiti dokumentaciju i razmotriti uslove, drugi navode da će odluku o učešću u pretkvalifikaciji doneti za nedelju dana.

Rok za dostavljanje ponuda je 19. februar. U Agenciji za privatizaciju kažu da su pretkvalifikacioni uslovi vezani za ponuđača, te da je moguće da oni budu isti i na tenderu, ali i da budu pooštreni.
- Najvažnije je reći da „Galeniku“ nećemo podavati ako ne bude bilo adekvatnog kupca. Kada bude raspisan tender, imaćemo i minimalnu cenu, a sada samo želimo da dobijemo relevantnog strateškog partnera. Ovaj pretkvalifikacioni tender služi da ponuđači daju svoje viđenje kako bi privatizovali „Galeniku“, koji procenat kapitala, za koliko novca, kako bi sproveli socijalni program. Onda ćemo tek odrediti krajnje uslove pod kojima će tender biti raspisan - kažu u Agenciji za privatizaciju.
I dok u „Hemofarmu“, koji je i ranije pokazivao zainteresovanost da kupi „Galeniku“, potvrđuju da će otkupiti dokumentaciju i razmotriti je, druga kompanija, grčki „Alapis“, čiji su predstavnici takođe najavljivali učešće na tenderu, još nije izašla sa zvaničnim stavom.
- Tek treba da donesemo odluku da li ćemo učestvovati na pretkvalifikacionom tenderu, a to ćemo znati za otprilike nedelju dana ili nešto više - rekli su u „Alapisu“.
U ovoj kompaniji takođe nisu želeli ni da komentarišu uslove dok konačna odluka ne bude doneta.
Inače, nemačka kompanija „Štada“ je 2006. godine otkupila 97,9 odsto akcija „Hemofarma“ i tako zvanično postala većinski vlasnik. „Štada“ je među deset najvećih svetskih proizvođača lekova. “Alapis“ je vodeća farmaceutska kompanija u Grčkoj, a u Srbiji je vlasnik „Šumadijaleka“. U vlasništvu „Alapisa“ su četiri fabrike za proizvodnju lekova, jedna za fabriku za proizvodnju kozmetike i jedna za proizvodnju veterinarskih lekova, kao i grčka kompanija za veleprodaju lekova „Marinopulos“. „Šumadijalek“ je među prvih osam veleprodaja lekova u Srbiji.
Pravo na podnošenje indikativne ponude imaju kompanije koje imaju najmanje petogodišnje relevantno iskustvo u farmaceutskoj industriji. Prihod od prodaje farmaceutskih proizvoda u prošloj godini ne sme im biti manji od 100 miliona evra. Alternativa ovom uslovu je da je zainteresovani kupac imao na kraju prošle godine ukupnu aktivu pod upravljanjem ne manju od 250 miliona evra.


Zaloga umesto hipoteke
Početnici u biznisu, kada uzimaju kredit za pokretanje sopstvenog biznisa, nabavku opreme ili mašina za proizvodnju, ne moraju više da stavljaju hipoteku na kuću i stanove. Kao sredstvo obezbeđenja kredita može da se stavi zaloga na mašinu i opremu koja se kupuje na kredit.

Prvi moderan registar zaloge na pokretnim stvarima u Srbiji posluje već petu godinu. Od 2005. godine do danas Agencija za privredne registre vodi evidenciju ugovornih, sudskih i zakonskih zaloga u našoj zemlji. Do osnivanja registra zaloge u našoj zemlji postojala je samo ručna zaloga na pokretnim stvarima kao dostupan oblik obezbeđenja potraživanja. Taj sistem, u kome predmet zaloge - vozilo, mašina ili oprema - ugovorom o zalozi prelazi u privremeni posed (‘’u ruke’’) poverioca, pravio je mnoge poteškoće, a posebno su trpeli oni koji nisu mogli da koriste te predmete za rad i proizvodnju zato što im jednostavno nisu bili na raspolaganju. To se promenilo uvođenjem registra zaloga na pokretnim stvarima, gde se javno beleži da postoji zaloga, te su smanjene mogućnosti zloupotrebe, odnosno otuđenja stvari.
Strukturu založnih poverilaca u najvećem procentu čine banke, a zatim Poreska uprava, Fond za razvoj i institucije koje daju podsticaje za otvaranje novog biznisa i nude takozvane start-ap kredite za mašine i opremu. U registar se upisuju i tzv. sudske zaloge, koje nastaju u postupku izvršenja.
Građani se još retko odlučuju na ovaj vid obezbeđenja međusobnih potraživanja, a razlog tome je nedovoljna upućenost građana u prednosti ovog načina obezbeđenja. U Makedoniji, na primer, registar zaloge postoji još od 1989. godine. U susednim zemljama, u kojima pripremu dokumenata rade notari i čije su usluge dostupne svim građanima, upravo su oni ti ‘’savetnici’’ koji fizičkim licima preporučuju zalogu kao način za obezbeđenje međusobnih potraživanja.
U registru zaloge među založenim stvarima ima vozila, opreme, mašina, ali su tu upisane i domaće životinje, zalihe prehrambenih proizvoda, buduće stvari i prava (prihod od rente, dividende ili distribucije filma), kao i prava na žig, koja se upisuju u APR do uspostavljanja posebnog registra intelektualne svojine. Zatim ima i pokućstva: šporeta, plinskih boca, lampi, sofa, kao i vrednih umetničkih dela i nakita.
Prednosti našeg sistema su u tome što je on jednostavan i jeftin. Za registraciju je dovoljan zahtev, ugovor o zalogi koji ne mora da bude overen u sudu i uplata naknade.
Brisanje iz registra je takođe pojednostavljeno, dok je izvršni postupak pred sudom kratkotrajan. Ovaj sistem se već pokazao kao dobar za poverioce koliko i za zalogodavce. Poverioci, naime, mogu da namire svoje potraživanje iako je predmet zaloge otuđen u međuvremenu, zato što, po zakonu, zaloga ‘’prati’’ stvar, a podaci o ustanovljenoj zalogi su javni i nalaze se na raspolaganju zainteresovanima u elektronskom registru dostupnom i na sajtu APR.
Dovoljno je uneti, recimo, broj šasije vozila i saznati da li je ono pod zalogom, što unosi jedan dodatni stepen pravne sigurnosti za, opet, potencijalne kupce tog vozila. Momentom uspostavljanja zaloge, sa druge strane, poverioci ostvaruju pravo prvenstva kada dođe do namirenja potraživanja. Sa druge strane, zalogodavci registracijom u APR dobijaju mogućnost da upisivanjem zaloge na neku stvar dobiju kredit, dok istovremeno ne gube mogućnost da koriste opremu ili druge predmete i tako zarađuju za otplatu rate.

NAJBOLJEM 30.000 EVRA
Stručni žiri se pri izboru najboljeg preduzetnika rukovodi sledećim kriterijumima:
-profitabilnost
-produktivnost
-likvidnost
-izvozni potencijal
-broj novozaposlenih tokom 2009. godine
-asortiman novoplasiranih proizvoda
-uvođenje tehnoloških inovacija
-orijentacija ka zaštiti okoline
-doprinos lokalnoj zajednici

ČLANOVI ŽIRIJA:
Vesna Perić ,direktorka Agencije za strana ulaganja i
promociju izvoza (SIEPA), predsednica žirija
-Đankarlo Miranda, zamenik predsednika IO „Banke Inteze”
-Miodrag Đidić, Ministarstvo finansija
-Milan Lalović, Privredna komora Srbije
-Dejan Jovanović, Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja
-Vladimir Ilić, Nacionalna služba za zapošljavanje
-Vojislav Tufegdžić, urednik u „Blicu”


U Srbiji nezaposleno 700.000 ljudi
Beograd -- Broj nezaposlenih u novembru 2009. manji je nego proslog meseca, ali se broj lica u odnosu na oktobar 2008. povećao za 5.491 osobu.

Na listi Nacionalne službe za zapošljavanje (NZS) krajem novembra 2009. godine evidentirano je 723.350 lica, od čega je 53,18 odsto ili 384.693 žena. Nezaposlenost je u odnosu na prethodni mesec smanjena za 0,53 odsto ili za 3.792 lica, a u odnosu na oktobar 2008.broj lica na evidenciji se povećao za 5.941 lice, navodi se u saopštenju NSZ.

Trend povećanja broja lica na evidenciji NSZ registrovan je do maja 2009. godine, od kada se broj lica na evidenciji konstantno smanjuje. U odnosu na maj 2009. godine, broj lica na evidenciji, u novembru manji je za više od 44.000.

Prema anketi Republičkog zavoda za statistiku stopa nezaposlenosti je 15,6 odsto, a broj nezaposlenih lica je 488 hiljada. Na osnovu ove ankete posmatrano prema godinama starosti najviše je nezaposlenih starosti između 25 do 29 godina, 12,77 odsto, a najmanje je bez posla onih između 35 i 39 godina godina.

Na drugom mestu po nezaposlenosti su osobe životne dobi od 30 do 34 godine, koji čine 12,51 odsto ukupnog broja nezaposlenih, a na trećem i četvrtom mestu su sredovečne osobe starosti od 45 do 49 godine i od 50 do 54 godina.

Gradovi u kojima je zabeležena najviša stopa nezaposlenosti, od 52,6 do 33,8 odsto, jesu Novi Pazar, Loznica, Leskovac, Jagodina i Kragujevac, a gradovi sa najnižom stopom nezaposlenosti, od 13,4 do 18,1 odsto, bili su Beograd, Valjevo, Požarevac, Užice i Novi Sad.

Opštine u kojima je zabeležena najviša registrovana stopa nezaposlenosti, jesu Lebane, Žitoradja, Bojnik, Opovo i Vladičin Han, od 53,6 do 49,6 procenata, dok je najniža stopa zabeležena u boegradskim opštinama Savski venac, Stari grad i Vračar, kao i u Žagubici i Ljigu, od 2,8 do 9,8 odsto.


Folksbanka: Banka u Srbiji sigurna
Beograd -- Folksbanka je u lošem finansijskom stanju i stavljena je na "listu za praćenje", pišu austrijski mediji. U toj banci kažu za B92 da nema razloga za zabrinutost.

Posle preuzimanja od strane austrijske države Hipo Alpe Adria banke, piše bečki list Prese, sada na austrijskom bankarskom sektoru vlada zebnja zbog lošeg finansijskog stanja u Folksbanci. U Folksbanci za B92, sa druge strane, kažu da je Austrijska narodna banka "jasno rekla da se u ovom momentu nacionalizacija Folksbanke ne dovodi u pitanje".

Bečki dnevnik Prese navodi da su ustanova za nadgledanje finansijskog tržišta (FMA) i Nacionalna banka Austrije stavili Folksbanku na listu za "praćenje", dok Klaus Miler, član Izvršnog odbora ove banke u Srbiji za B92 kaže da je "portparol Centralne banke Austrije Oliver Huber rekao da nema nikakvog specijalnog nadzora kada je reč o Folksbanci"

Miler navodi da “što se Folksbanke u Srbiji tiče, ne postoji ni jedan razlog za brigu“ i dodaje da situacija Folksbanke u Austriji "nikako ne može da utiče na poslovanje u Srbiji".

„Za nas u Srbiji situacija Folksbanka iz Austrije ništa ne znači. Mi poslujemo sa dobitkom i ovu godinu završićemo sa profitom od 10 miliona evra“, rekao je Miler za B92 i dodao sve ćerke filijale Folksbanke u regionu takođe rade sa profitom. Prema njegovim rečima očekivana dobit ove godine u sedam zemalja u regionu biće oko 50 miliona evra.

Podsetimo, Prese navodi da FMA zahteva od vlasnika koncept za budućnost Folksbanke, koja je sa bilansom od 53 milijarde evra, posle "Bank Austrija", Erste banke i Rajfajzen banke četvrta najveća kreditna organizacija u Austriji, pa time ima značaj za ceo bankarski sistem zemlje, zbog čega se ne može dozvoliti njen slom.

Slično kao i Hipo, i Folksbanka je usled finansijske krize dospela u kriznu situaciju, a samo u tri ovogodišnja kvartala je uknjižila gubitak od 607 miliona evra. Ministar finansija i vicekencelar Jozef Prel je, prema pisanju tog lista, već informisan o stanju Folksbanke, pošto su šefovi firme Fimbag, koja je nadležna za državni paket pomoći banakama, ukazali da je stanje, pored Hipo zabrinjavajuće i u Folksbanci.

Fimbag preporučuje Folksbanci da razmisli o jednom strateškom partneru, koji bi bio i finansijski investitor te banke. Ugrožena Folksbanka je, inače, proletos od austrijske države već primila finansijsku pomoć vrednu milijardu evra.


I Skupština NIS-a potvrdila gubitak
Beograd -- Skupština akcionara Naftne industrije Srbije (NIS) je usvojila revidirani finansijski izveštaj za 2008. godinu, prema kojem je gubitak bio osam milijardi dinara

U saopštenju NIS-a se precizira da je na vanrednoj sednici usvojen i finasijski izveraštaj i izveštaj nezavisnog revizora KPMG o reviziji, koji 23. novembra usvojio Upravni odbor NIS-a.

Revizorska kuća KPMG bila je angažovana na reviziji finansijskog izveštaja kompanije za 2008. godinu, koji je pokazao da je NIS umesto dobiti od dve milijarde dinara, u godini pre prodaje 51 odsto kompanije ruskom Gaspromu, izračunala da je NIS poslovao sa gubitkom od osam milijardi dinara.

Skupština akcionara NIS-a usvojila je i Izveštaj o poslovanju u prvih devet meseci 2009. godine, prema kojem je ta naftna kompanija u trećem kvartalu imala čist prihod u iznosu od 3,2 milijarde dinara (bez obračuna jednokratnih isplata za dobrovoljni odlazak zaposlenih).

Ministar energetike Petar Škundrić ranije je izjavio da potvrđeni gubitak NIS-a neće uticati na realizaciju ugovora kojim je Gasprom postao većinski vlasnik te kompanije. "Država nema obaveze jer kada je predavala 51 odsto akcija NIS-a stavila je na uvid sve relevantne činjenice i Gasprom je kompaniju kupio u stanju u kom je ona bila u tom renutku", rekao je tada Škundrić.

Većinski akcionar NIS je ruski Gaspromnjeft koji ima 51 odsto akcija, a Vlada Srbije poseduje 49 odsto kapitala. Udeo Vlade u NIS-u biće smanjen nakon podele 15 odsto akcija građanima i 4,34 odsto akcija zaposlenima.


Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (21.7 Mln Euro) in 3-mo T-bills, Yields Edge up
BELGRADE (Serbia), December 16 (SeeNews) – Serbia's Finance Ministry said it sold out its offer of 2.0 billion dinars ($30.2 million/21.7 million euro) in three-month Treasury bills at an average interest rate of 10.08%, slightly up from 10% in last week’s auction.

The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each, the ministry said in a statement late on Tuesday. The government securities will mature on March 16, 2010.

The Information concerning the average accepted price in the auction was not provided in the statement.

In the previous auction of three-month T-bills held on December 1, the ministry also sold out its entire 2.0 billion dinar offer.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

An auction of 12-month T-bills was held on Wednesday. The next auctions of six-month and three-month T-bills will be held on December 17 and December 22, respectively.

(1 euro=96.4444 Serbian dinars)


Serbia's Nov FX Reserves Rise 4.7% M/M to 11.3 Bln Euro
BELGRADE (Serbia), December 16 (SeeNews) – Serbia’s foreign exchange reserves rose by 4.7% month-on-month to 11.329 billion euro ($17.056 billion) in November, the central bank, NBS, said on Wednesday.

The foreign exchange reserves held by NBS rose 3.0% month-on-month to 10.031 billion euro in November helped by commercial banks’ allocation of 143.8 million euro to their mandatory foreign exchange reserves, NBS said in a statement. Foreign exchange reserves held by the 34 commercial banks operating in Serbia grew 17.3% to 1.298 billion euro, the statement added.

Last month the bank cut to 20% from 25% the share of mandatory reserves on euro deposits that commercial banks have to maintain in Serbian dinars, aiming to improve the dinar liquidity of the banking system.

The central bank said it paid 5.5 million euro from its reserves to foreign creditors in November.

Serbia’s foreign exchange reserves totalled 9.794 billion euro at the end of November 2008.

Serbia’s foreign exchange reserves (in billions of euro):

End-November End-October
TOTAL 11.329 10.799
Central bank 10.031 9.726
Commercial banks 1.298 1.073

($=0.6878 euro)


Serbia's Alas Holding Invests 14.5 Mln Euro in Strategic Partnership Deal with Spain's Keraben
BELGRADE (Serbia), December 16 (SeeNews) – Serbian construction materials group Alas Holding said on Wednesday it has invested 14.5 million euro so far this year in strategic partnership between its ceramic tiles manufacturer Zorka Keramika and Spanish peer Keraben.

"The year behind us was marked by an investment of 14.5 million euro ($21.1 million) in Zorka Keramika and in strategic partnership with leading Spanish manufacturer of ceramic tiles Keraben," Alas Holding Director Markus Bogdanovic said in a statement.

Alas Holding plans to invest a further two to three million euro in Zorka Keramika in the coming period, Bogdanovic said without elaborating. Zorka Keramika is located in Sabac, in the northern Serbian province of Vojvodina.

The 50/50 joint venture company plans to export most of its output of two million sq m of tiles to neighbouring Macedonia, Montenegro, Albania and Bosnia and Herzegovina, Bogdanovic said earlier. Keraben also said earlier that it planned to invest three million euro in Serbia.

Alas Holding has invested 75 million euro in production in Serbia since 2001 and will launch exports to the European Union next year. The company, which employs close to 600 in Serbia, extended its consolidated net loss to 526 million dinars ($7.9 million/5.5 million euro last year from 192 million dinars in 2007, data from the country’s Business registry showed. It raised its consolidated operating revenue to 2.26 billion dinars last year from 1.66 billion in 2007.

Alas Holding, based in Vojvodina’s administrative centre of Novi Sad, is 84.9%-owned by Alas International, a subsidiary of Austrian building materials producer Asamer Holding AG.

(1 euro=96.4444 Serbian dinars)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta