Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Češka kamatna stopa najniža ikada

Češka narodna banka je danas saopštila da je snizila osnovnu kamatnu stopu za četvrtinu procentnog boda, na jedan procenat, što je najniža vrednost u istoriji

Odluka o smanjenju referentne kamatne stope, iz koje se dalje projektuju kamate na kredite u komercijalnim bankama, bila je iznenađenje za analitičare, koji su očekivali da će centralna banka zadržati osnovnu kamatu na postojećem nivou.

Prethodno je Narodna banka smanjila osnovnu kamatnu stopu 6. avgusta, na takođe tada istorijski najniži nivo od 1,25 procenata, podsetila je agencija ČTK.

Referentna kamatna stopa se u Češkoj, današnjom odlukom centralne banke, izjednačila sa osnovnom kamatnom stopom zone evra. Evropska centralna banka je takođe, na poslednjem zasedanju, početkom decembra, zadržala osnovnu kamatnu stopu na istorijskom minimumu od jednog procenta.

Sledeće godine, prema mišljenju ekonomista, treba računati na postepeni rast kamatnih stopa. Prvo povećanje može se očekivati u trećem tromesečju 2010. godine. Krajem naredne godine bi osnovna kamatna stopa mogla da naraste na dva procenta, u zavisnosti od toga kako će Češka narodna banka, slično kao i centralne banke u zapadnoj Evropi i SAD, reagovati na nastavak oživljavanje privrede i na postepeni rast rizika od inflacije, ukazali su analitičari.



Dragutinovićeva: Krediti Svetske banke najpovoljniji

Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović izjavila je danas da su krediti koje država uzima od Svetske banke namenjeni za pokrivanje budžetskog deficita i najpovoljniji koji mogu da se dobiju na tržištu


"Krediti koje dobijamo od Svetske banke su uvek najpovoljniji. Svetska banka nikad ne poveća i ne menja uslove kako ona to hoće nego u skladu sa uslovima na finansijskom tražištu", kazala je Dragutinovićeva novinarima u skupštini.

Svetska banka je Srbiji odobrila kredit od 200 miliona dolara za pokrivanje deficita budžeta u 2009. godini.

"U uslovima krize kamatne su niže, ali i kada se uslovi na finansijskom tržištu budu promenili to će uvek biti najpovoljniji uslovi za kredit. To je najjeftiniji novac na svetskom tržištu", dodala je Dragutinović.

Osvrćući se na navode opozicije u skupštini da se ne zna gde će taj novac od kredita biti usmeren ona je kazala da je novac usmeren na pokrivanje deficita.

"Ne postoji zemlja koja kaže da se zadužuje za određenu nameru u budžetu. Kada imate deficit vi se zadužujete da bi taj deficit pokrili i to je potpuno legitimno u uslovima krize", navela je ministarka.

Na pitanje o izdvajanju novca iz budžeta za 5.000 novo zaposlenih u javnom sektoru iako je predviđeno samnjenje broja zaposlenih, Dragutinovićeva je navela da se to odnosi vojsku i policiju.



Devizne rezerve krajem novembra 10 milijardi evra

Devizne rezerve Narodne banke Srbije (NBS) u novembru su povećane za 304,8 miliona evra i na kraju meseca su iznosile 10 milijardi evra, odnosno 15,1 milijardu dolara, saopštila je danas NBS


Na kraju novembra banke su imale devizne rezerve u vrednosti 1,3 milijardi evra, tako da su ukupne devizne rezerve zemlje dostigle iznos od 11,3 milijarde evra.

Najveći uticaj na povećanje deviznih rezervi NBS prošlog meseca uimali su prilivi u iznosu od 143,8 miliona evra po osnovu izdvajanja banaka za obaveznu deviznu rezervu. Priliv po osnovu korišćenja kredita iznosio je 77,5 miliona evra.

NBS je iz svojih deviznih rezervi isplatila 5,5 miliona evra za imirenje obeveza prema inostranim kreditorima.

Trgovina na međubankarskom deviznom tržištu u novembru je u iznosila je 439,8 miliona evra i bila je za 37,2 miliona evra manja nego u prethodnom mesecu. Ukupna promet za 11 meseci ove godine u međubankarskoj trgovini bio je u vrednosti 6,1 milijardu evra.

U novembra dnevne oscilacije kursa dinara bile su, kako je navela NBS, umerene, pa centralna banka nije intervenisala i kurs se u potpunosti formirao u neposrednoj međubankarskoj trgovini.

Dinar je novembru u odnosu na evro nominalno oslabio za 1,4 odsto.

Na svop aukcijama, koje NBS organizovala prošlog meseca u okviru posebnih mera podrške finansijskoj stabilnosti banaka, nije bilo ponuda banaka za kupovinu, odnosno prodaju deviza, ističe se u saopštenju centralne banke.



Tigar uložio osam miliona evra u fabriku Tehnička guma

U novoj fabrici Tigar Tehnička guma u Pirotu, koja je pokrenuta u oktobru, do kraja prvog kvartala 2010. godine počeće da radi i pogon za proizvodnju reciklirane gume, najavila je danas ta korporacija


U fabriku Tigar Tehnička guma, u kojoj 200 zaposlenih izrađuje gumeno-tehničke proizvode za različite industrijske grane, investirano je oko osam miliona evra.

Kapacitet proizvodnje fabrike je 4.000 tona proizvoda godišnje u osnovnim programima, i 10.000 tona u programu proizvoda od reciklirane gume.

"Nova fabrika Tigar Tehnička guma, pokrenuta u sklopu modernizacije kompanije Tigar, nudiće tržištu visokokvalitetne i visokokonkurentne proizvode", istakao je danas na konferenciji za štampu direktor fabrike Goran Jovanović.

Proizvodi iz nove fabrike rade se za prvenstveno za potrebe autoindustrije, infrastrukturnih projekata, kako želežničkih, tako i putnih na Koridoru 10, kao i vojne industrije.

Kada je o novom pogonu fabrike Tigar Tehnička guma reč, Jovanović je rekao da je Tigar kupovinom danskog proizvođača gumenog reciklata, kompanije Bilguteks (Bilgutex), dobio i skandinavsko tržište. U Tigru, međutim, računaju i na druga tržišta.

U tom pogonu od gumenog granulata, koji se dobija reciklažom svih vrsta gume, praviće se podovi za sportske hale i terene, kao i za školska i dečija igrališta.

Predsednik korporacije Tigar Dragan Nikolić istakao je da Tigar Tehnička guma kupovinom Bilguteksa, kao i završetkom pogona za izradu proizvoda od reciklirane gume, stiče neophodne performanse za nastup na stranom tržištu.



Ruski kredit čeka dogovor
U nastavku pregovora treba da se postigne sporazum za koje infrastrukturne projekte bi ruska strana odobrila još 800 miliona dolara zajma

Rusija bi trebalo da odobri 200 miliona dolara za podršku srpskom budžetu u 2010. godini. O zajmu sa kamatnom stopom od 3,57 odsto godišnje dogovorili su se protekle nedelje predstavnici ministarstava dve zemlje. O rokovima otplate, grejs-periodu i ostalim detaljima tog kreditnog aranžmana šef naše delegacije i pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović nije hteo da se izjašnjava.

– Ne bih o tome govorio pre nego što potpišemo ugovor – bio je izričit šef srpske pregovaračke delegacije.

Osim budžetske pomoći, tom prilikom je, kaže, razgovarano i o preostalih 800 miliona dolara pozajmice, najavljene prilikom posete predsednika Dmitrija Medvedeva 20. oktobra Beogradu.

– Drugi deo kredita namenjen je za projekte na železničkoj infrastrukturi. Predstavnici Ministarstva za infrastrukturu i Saobraćajnog instituta CIP su sa kolegama iz Rusije razgovarali o tehničkim detaljima. Pregledali su projekte i specifikacije troškova. U tom delu nisam učestvovao, jer finansijski deo još nije došao na red – kaže Ćirović.

Upitan da li su ruski pregovarači tražili da njihove kompanije grade infrastrukturu, pomoćnik ministra finansija kaže da oni svakako gledaju komercijalni interes u ovom poslu.

Milutin Ignjatović, direktor Saobraćajnog instituta CIP, bio je konkretniji. Po njegovim rečima, ruski pregovarači traže učešće u izgradnji i projektovanju.

Na listi za finansiranje našao se, pre svega, beogradski železnički čvor. Taj projekat obuhvata završetak glavne železničke stanice „Prokop”, tehničko-putničke stanice u Kijevu i Zemunu, kao i robnoteretne stanice u Makišu. Drugi projekat koji bi trebalo da bude finansiran tim novcem jeste pruga Valjevo–Loznica. Postoji mogućnost i da deo novca iz ruskog kredita bude usmeren u modernizaciju i elektrifikaciju pruge Niš–Dimitrovgrad.

– Za beogradski železnički čvor imamo samo gotov projekat za stanicu Beograd – centar, odnosno„ Prokop”. Veći deo tek treba da se uradi. Budući da su projekti rađeni u vreme bivše Jugoslavije, oni moraju da pretrpe određene prepravke i da se prilagode sadašnjim potrebama naše zemlje – navodi Ignjatović.

Ova projektantska kuća je takođe uradila glavni projekat za deo pruge Valjevo–Loznica, a za preostalih tridesetak kilometara posao im tek predstoji.

Kredit od milijardu dolara je najavljen prilikom posete ruskog predsednika Dmitrija Medvedeva srpskoj prestonici, posle sastanka sa predsednikom Borisom Tadićem. Tada je rečeno da je na političkom nivou dogovorena međudržavna pozajmica. Ruska strana je bila zainteresovana da sagradi jednu liniju beogradskog metroa po sistemu ključ u ruke, ali se od toga odustalo, jer je njihov uslov bio završen projekat. Na prvu rundu pregovora, srpska delegacija je u Moskvu otputovala sa projektima završetka železničkog čvora, obilaznice oko Beograda, autoputa Beograd – Čačak, elektrifikacije pruge Niš – Dimitrovgrad i završetak pruge Valjevo – Loznica.

Nešto kasnije, delegacija Srbije bila je na dvodnevnim pregovorima u Moskvi. Javnosti je saopšteno da je bilo reči samo o kreditu za pokrivanje budžetskog deficita i da će pregovori biti nastavljeni.

Prošlonedeljni pregovori u Beogradu su rezultirali dogovorom o pozajmici za pokrivanje budžetskog deficita. U narednoj rundi ostaje da se vidi za koje infrastrukturne projekte bi ruska strana odobrila dodatnih 800 miliona dolara zajma, s obzirom na to da je prvobitni uslov bio da postoje završeni projekti. Kako kaže šef srpske delegacije, o terminu i mestu sledećeg sastanka nisu se dogovorili.


Banke profitiraju i od jakog i od slabog dinara
Zašto se privreda i građani plaše „fluktuacija” nacionalne valute u odnosu na evro. – Ko su dobitnici a ko gubitnici precenjenog ili potcenjenog dinara. – Kome odgovara nestabilnost kursa

Najnovije obaranje kursa dinara prema evru nešto manje od pet odsto izazvalo je paniku među građanima koji su svoje dinarske ušteđevine hitno počeli da pretvaraju u evre, ali i privrednika koji su „skočili” sa zahtevom o neophodnoj kontroli kretanja kursa. Ekonomisti, međutim, smatraju da je raspon „fluktuacije” do pet odsto u domenu prihvatljivog, naročito ako se može smatrati privremenim, kako je to formulisao ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

Burne reakcije na temu precenjenog ili potcenjenog dinara i izvesna panika na monetarnom tržištu, ipak, nisu nelogična pojava. Jer, ko se jednom „opekao” na lanjskom padu vrednosti dinara u odnosu na evro (od oko 25 odsto) i iskustvu hiperinflacije devedesetih godina prošlog veka – taj se „i dima plaši”. Polemici na tu temu pridružio se i portal Kamatica.com koji je istraživao kojim grupama odgovara visok kurs dinara prema evru, kojim grupama nizak kurs, a kome nestabilan kurs dinara prema evru.

Istraživači tog portala smatraju da se sve fluktuacije do pet odsto vrednosti jedne valute prema drugoj smatraju prihvatljivim i nemaju bitan uticaj na ekonomske pokazatelje. Ali samo ukoliko su privremenog karaktera. „Značajnija pomeranja kursa (na primer preko 100 dinara za jedan evro) pokazala bi znatan uticaj na pomeranje ostalih ekonomskih faktora i povećanja rizika u zemlji. Ovakva pomeranja većina ekonomista ne očekuje u narednoj godini, a posebno ne kao pojavu koja bi bila trajnijeg karaktera”, kažu analitičari portala.

Na pitanje kome bi išao naruku visok kurs i slabljenje dinara prema evru, odgovor na navedenom portalu je: prvo, izvoznicima koji koriste repromaterijal iz domaćih izvora, zatim menjačnicama koje bi ostvarivale veće provizije u svojim poslovima, pa bankama koje svoj kapital baziraju na parama koje stižu iz matica u inostranstvu (devizni prilivi za njih značili bi veći dinarski potencijal za plasiranje, a mesečne rate već odobrenih kredita indeksiranih u evrima omogućile bi veći dinarski profit u Srbiji). I, na kraju, svim ljudima koji primaju plate u stranim valutama (zaposleni u predstavništvima stranih kompanija, pojedinih banaka, osiguravajućih kuća), ili pak imaju znatnu štednju u tim valutama.

Prema istraživanju tog portala, niži kurs i jači dinar odgovara: uvoznicima, ali isključivo u trenutku kada plaćaju u inostranstvu (u suprotnom, kada prodaju uvezenu robu, njima više odgovara visok kurs i slabiji dinar), zatim svim firmama koje svoj proizvod izrađuju od uvoznih materijala a prodaju ga na domaćem tržištu (jer bi na taj način repromaterijal bio relativno jeftiniji, a cena proizvoda za kupce najverovatnije ostala ista), pa opet poslovnim bankama (uglavnom onim čiji su akcionari država i domaće firme), licima koja svoje depozite baziraju na štednji domaćih firmi i građana (plaćaju relativno manje kamate na prikupljena devizna sredstva, čime ostvaruju pozitivne kursne razlike). Ali, i svim firmama i građanima zaduženim u kreditima indeksiranim u stranim valutama. I, na kraju, najvećem delu stanovništva, koje prima zaradu u dinarima.

Dakle, pojedinim interesnim grupama odgovara ili jak ili slab dinar. Ali, nikome ne odgovara nestabilan kurs dinara, jer on znači pojačavanje rizika u privredi i za sobom povlači više negativnih ekonomskih efekata, nego što bi bilo kome doneo koristi. Podsećanja radi, prošlogodišnja nestabilnost dinara donela je: nagli rast referentne kamatne stope, topljenje deviznih rezervi, rast cena svih kredita, povećanje mesečnih rata kredita, pad životnog standarda, povlačenje devizne štednje iz banaka, poskupljene svih uvoznih proizvoda i energenata, povećanje poreza, a negativne kursne razlike su se pojavljivale u bilansu svih firmi.


Sindikat Galenike: Po godini 1.000€
Beograd -- Sindikati u Galenici traže da potencijalni kupac preduzeća zaposlenima koji žele dobrovoljno da napuste preduzeće isplati hiljadu evra po godini radnog staža.

Predsednica Samostalnog sindikata u tom preduzeću Tamara Lalić kaže da su oba sindikata, SSSS i Nezavisnost, u tom preduzeću postigli saglasnost i dostavili taj predlog socijalnog programa Agenciji za privatizaciju.

Prema njenim rečima, u toj fabrici radi oko 2.800 radnika, ali će taj broj biti smanjen krajem godine zbog odlaska jednog dela radnika u penziju. Lalić je naglasila, međutim, da je generalno Samostalni sindikat Galenike protiv privatizacije tog preduzeća i da je u više navrata taj sindikat u javnost iznosio taj stav.

"Smatramo da Galeniku ne treba privatizovati, iz razloga što ima svoju investiciju i isplaćuje redovne zarade zaposlenima. Nijednog trenutka fabrika nije stala sa proizvodnjom zato i mislimo da nema razloga za privatizaciju", istakla je ona.

Na pitanje šta je dogovoreno na sastanku u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja ako nije postignuta saglasnost oko prodaje, Lalić je dodala da je na tom sastanku dogovoreno samo da tender ne bude raspisan pre završetka nove fabrike koji je planiran u januaru naredne godine. Ona je navela i da će sa završetkom te investicije Galenika obezbediti sve neophodne standarde potrebne za poslovanje.

Podsetimo, Agencija za privatizaciju je objavila poziv za dostavljanje indikativnih ponuda za kupovinu većinskog učešća u toj farmaceutskoj kompaniji, a kao interesenti za učešće na tenderu do sada su se pominjali vršački Hemofarm i grčki Alapis, vlasnik čačanskog Šumadijaleka. Predstavnici Hemofarma su potvrdili da će otkupiti tendersku dokumentaciju, ali se nisu izjašnjavali da li će podneti indikativnu ponudu.

Kada je reč o otpremninama treba podsetiti da su u dosadašnjoj privatizaciji veće otpremnine dobili samo zaposleni u duvanskoj, cementnoj i pivarskoj industriji, ali se oni nikada ne uzimaju kao primer za poređenje jer je reč o specifičnim sektorima.

Podsećanja radi, i radnici NIS-a tražili su otpremnine od 750 evra po godini radnog staža a to su, između osatlog, pravdali činjenicom da je reč o strateškom značaju ovog preduzeća za Srbiju.


Strancima veći udeo u Komercijalnoj
Beograd -- U Vladi Srbije će biti potpisan ugovor o dokapitalizaciji Komercijalne banke u iznosu od oko 120 miliona evra, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Ugovor o dokapitalizaciji Komercijalne banke potpisaće direktor te banke Ivica Smolić, ministarka finansija Diana Dragutinović i predstavnici EBRD-a, Medjunarodne finansijske institucije (IFC), investicionog fonda nemačke vlade (DEG) i Švedskog fonda za investicije u zemlje u razvoju, navedeno je u saopštenju.

Dokapitalizaciju će izvršiti Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i nekoliko međunarodnih finansijskih institucija.

Svrha dokapitalizacije je da se u vreme krize ojača sistemski značajna banka u Srbiji, da se Komercijalnoj banci omogući povećanja kapitala u bankama-ćerkama u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i nastavi kreditiranje privrede, navela je EBRD.

Početkom decembra, ministar ekonomije Mlađan Dinkić najavio je da će tim ugovorom Vlada Srbije preuzeti obavezu da tri godine finansijski "prati" tu dokapitalizaciju kako bi zadržala sadašnje učešće u toj banci od 42,6 odsto.

Ugovorom, koji se sutra potpisuje, EBRD će sa drugim međunarodnim finansijskim institucijama, povećati svoje učešće sa sadašnjih 25 odsto na 34,6 odsto na uštrb malih akcionara, kojima će se učešće u banci smanjiti, rekao je ministar.

Srbija i dalje ima većinsko vlasništvo u Komercijalnoj banci, ali je kapital te banke značajno povećan, rekao je Dinkić ističući da se Srbija ugovorom osigurala da u naredne tri godine ima rok da uplatimo njen deo.

Komercijalna banka Beograd je druga po snazi banka na srpskom tržištu, ima više od 900 hiljada klijenata i preko 1,2 miliona otvorenih računa. Ukupni kapital te banke, prema podacima objavljenim na sajtu Narodne banke Srbije, na kraju septembra ove godine iznosio je 26,6 milijardi dinara.


Država prodala zapise za 187 mlrd.
Beograd -- Država Srbije prodala je od 5. februara do 26. novembra 2009. godine zapise Uprave za trezor u ukupnoj nominalnoj vrednosti od oko 187,6 milijardi dinara.

Nominalni prihod od aukcija tromesečnih zapisa Trezora, u 2009. godini, iznosio je 121,9 milijardi dinara, po prosečnoj ponderisanoj kamatnoj stopi od 13,8 odsto godišnje, od šestomesečnih zapisa oko 52,9 milijardi dinara i prosečnom kamatom od 12,25 odsto.

Najmanji prihodi su zabeleženi od aukcija dvanaestomesečnih zapisa Trezora, u ukupnom ominalnom iznosu 12,7 milijardi dinara i prošecnom kamatnom stopom od 12,25 odsto, a sa njihovom prodajom država je počela tek 26. avgusta ove godine, navedeno je u "Službenom glasniku".

Kako je objavljeno u najnovijem broju "Službenog glasnika", u 2008. godini nominalni prihodi su iznosili oko 8,34 milijardi dinara.

Zapise Trezora mogu da kupuju i pravna i fizička lica, a prihod od njihove prodaje namenjen je za pokrivanje budžetskog deficita Srbije. Najveći kupci tih hartija od vrednosti bile su domaće banke, a NBS je često bila nezadovoljna tom činjenicom i tražila od poslovnih banaka da svoja sredstva više usmeravaju u kreditiranje privrede.


Srbija potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa EFTA
BEOGRAD, 17. decembra 2009. (Beta) - Srbija je u četvrtak u Ženevi potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa državama Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), čije su članice Island, Lihtenštajn, Norveška i Švajcarska.

Sporazum, koji je na ministarskoj konferenciji EFTA u ime Vlade Srbije potpisao ministar ekonomije Mladjan Dinkić, stupiće na snagu od aprila 2010, nakon ratifikacije u Skupštini Srbije i omogućiće izvoz srpskih proizvoda na to tržište bez carine.

"Potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA, koje broje 13 miliona stanovnika, jeste još jedan korak ka boljem pozicioniranju Srbije u režimu slobodne trgovine", izjavio je Dinkić.

Dinkić je istakao da je to velika šansa, ne samo za srpske proizvodjače i izvoznike, već i šansa za privlačenje novih stranih investicija. "Trgovina sa EFTA regionom iznosi oko 260 miliona evra u ovom trenutku i mislim da će se nakon ovog potpisivanja značajno povećati", naveo je Dinkić.


Aegean Airlines To Launch Daily Flights on Athens-Belgrade Route
BELGRADE (Serbia), December 17 (SeeNews) – Greece's Aegean Airlines plans to launch daily flights between Athens and Serbia’s capital Belgrade on January 1, Belgrade's Nikola Tesla international airport said on Thursday.

At the request of Aegean Airlines, officials of the company and the airport will meet on Friday to discuss all commercial and technical aspects of servicing aircraft and passengers, Nikola Tesla said in a statement.

Serbia’s troubled flag carrier JAT Airways and Greece's Olympic Airways already fly between the two capital cities.

Serbia began blinking on the radar of many airlines, including a host of low-cost carriers, after the European Parliament last month approved a resolution that recommends lifting short-term visas for Serbian citizens travelling to European Union member states. The new visa rules are expected to take effect on December 19.

Italian low-cost airline Wind Jet will launch regular flights from Serbia’s southern town of Nis to Italy's Bologna later this month. Hungarian flag carrier Malev re-launched its Budapest-Belgrade route after a 17-year halt earlier this month.

Sweden's MCA Airlines is also expected to launch flights to Nis in December, while Hungarian low-cost carrier Wizz Air is interested in flying between Belgrade and other European cities.

($=0.6965 euro)


European Commission, EIB, EBRD, KfW Team up To Launch SEE Energy Efficiency Fund
TIRANA (Albania), December 17 (SeeNews) - The European Investment Bank (EIB), Germany’s KfW Entwicklungsbank, the European Bank for Reconstruction and Development and the European Commission have launched a new fund to promote energy efficiency and renewable energy projects in southeast Europe and Turkey, EIB said on Thursday.

The south east europe Energy Efficiency Fund will have an initial volume of 95 million euro ($136 million) with the aim to increase it to 400 million euro over the course of four to five years by attracting additional funds from public and private investors, EIB said in a statement.

As initiators and co-lead investors, EIB and KfW Entwicklungsbank are each contributing 25 million euro to the fund. The European Bank for Reconstruction and Development will also provide 25 million euro and the European Commission 20 million euro, EIB said.

The fund will invest in Albania, Bosnia and Herzegovina, Croatia, Macedonia, Kosovo, Montenegro, Serbia and Turkey. It aims to contribute to the economic and environmental development of the region by helping public and private enterprises and households make investments in the areas of energy efficiency and renewable energy. This in turn should help Europe as a whole meet its climate goals.

The fund's initial focus is expected to be on investments in energy efficiency projects in the residential housing and small and medium-sized enterprise sectors while a pipeline of renewable energy projects, such as small-scale hydro-electric power, is built up.

The fund has been established as a Public-Private Partnership which seeks to leverage commercial capital from private institutional investors with the help of public funding.

The fund, registered under Luxembourg law as a Variable Capital Investment company, will be accompanied by a grant aid facility of around five million. A first contribution towards the grant facility will be made by the Austrian Development Bank, EIB said.

($ = 0.6967 euro)


Serbia Signs Free Trade Agreement with EFTA
BELGRADE (Serbia), December 17 (SeeNews) – Serbia said on Thursday it signed a free trade agreement with the European Free Trade Association (EFTA).

“The signing of the free trade agreement with the EFTA members brings Serbia one step closer to a better free trade regime,” Economy Minister Mladjan Dinkic said in a statement after signing the agreement in Geneva.

EFTA members include Iceland, Norway, Switzerland and Liechtenstein that make a market of 13 million people.

The agreement will take effect in April, enabling Serbia to export products to EFTA member states duty-free, Dinkic said, adding Serbia’s trade with EFTA members totals about 260 million euro ($372.9 million) a year.

Serbia signed free trade agreements with Belarus and Turkey earlier this year. The government in Belgrade has free trade agreements with Russia and Ukraine, and is part of the Central European Free Trade Agreement (CEFTA).

($=0.6973 euro)


EBRD invests in Southeast Europe Energy
LONDON (United Kingdom), Dec 17, 2009 -- (InPR) -- The EBRD is increasing its commitment to energy efficiency projects with a €25 million investment in the newly established southeast Europe Energy Efficiency Fund (SE4F).

With total funding of €95 million, SE4F has been set up by the European Investment Bank (EIB), Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) and the European Commission (EC). The EIB, KfW and the EBRD are each investing €25 million and the EC is providing close to €20 million. The founding intuitions aim to increase the Fund’s size to €400 million, by attracting additional funds from public and private investors.

SE4F will invest in energy efficiency and renewable energy projects especially undertaken by small and medium-sized enterprises (SMEs) and households in Albania, Bosnia-Herzegovina, Croatia, FYR Macedonia, Montenegro, Serbia and Turkey, helping the region to reduce its energy intensity and boosting its energy security.

The Fund’s financing will be provided mainly through loans to financial institutions, which will on-lend to SMEs and residential customers. A part of the SE4F’s funds will be also available for direct investment in specialist energy service companies (ESCOs), energy efficiency service and supply companies, and renewable energy projects.

This initiative aims to expand the availability and access to sustainable energy finance in the Western balkans and Turkey, boosting the economic and environmental development in the region. This project will help businesses and households in south-eastern Europe to reduce energy wastage, cut costs, and lower their carbon footprint.

The Fund is registered under Luxembourg law as a Variable Capital Investment company (SICAV). It will be managed by Oppenheim Asset management Services (Luxembourg).

The EBRD, owned by 61 countries and two intergovernmental institutions, aims to foster the transition from centrally planned to market economies from Central Europe to Central Asia.


Srpski proizvodi u bugarskom lancu "Piccadilly"
Firme iz Srbije prezentovaće svoju izvoznu ponudu trgovinskom lancu "Piccadilly" u organizaciji Privredne komore Srbije, Ministarstva trgovine i usluga i te bugarske kompanije.

Strategijom razvoja trgovine Republike Srbije, predviđeno je podsticanje naših trgovinskih preduzeća da šire svoju mrežu u zemljama u okruženju i time otvore mogućnosti za veću prodaju domaćih proizvoda na tim tržištima, saopštila je PKS.

Jedan od primera naših kompanija koja je uspela da kapitalom uđe na tržište EU je srpska kompanija "Delta Maxi Grupa", koja je postala vlasnik maloprodajnog lanca "Piccadilly" u Bugarskoj, navedeno je u saopštenju.

Sastanak srpskih proizvođača i predstavnika lanca "Piccadilly" počeće sutra (18. decembar 2009. godine) u 11 časova u Privrednoj komori Srbije u Beogradu.

Na sastanku će prisustvovati predsatvnici firmi - "Bambi Banat", "Art Ival", "Hemodom", "Gazdinstvo Ranković", "Helga", "Polimark", "La Paste", "Cannaco", "Delikos", "Knjaz Miloš", "Janja", "Midera eko", "Premil", "Dijamant", "Agrogljive", "Skovin", "Nektar", "Bilje Borča" i mnogi drugi.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta