Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Aneks ugovora „Zastave” i „Fijata” pre kraja godine

Početna proizvodnja oko 200.000 automobila godišnje, a do kraja godine stiže i prvih sto miliona evra investicija, najavljeno posle susreta predsednika Srbije i predsednika Grupe „Fijat” Serđa Markionea juče u Torinu

Predsednik Srbije Boris Tadić doputovao je juče u iznenadnu posetu fabrici „Fijat” u Torinu, gde je razgovarao s predsednikom Grupe „Fijat” Serđom Markioneom, preneo je Fonet

Posle ovih razgovora, Markione je izjavio da će narednih dana, u svakom slučaju pre kraja ove godine, biti potpisan aneks ugovora kojim će biti finalizovan aranžman italijanske fabrike automobila sa „Zastavom” iz Kragujevca.

Predsednik Boris Tadić je rekao da je zadovoljan što je na kraju 2009. godine ostvaren još jedan značajan uspeh i što će konačno uslediti potpisivanje aneksa ugovora između kompanije „Fijat” i „Zastave Kragujevac”, što će značiti „veliku i suštinsku investiciju u ekonomiju Srbije”.

„Ovo je značajan korak napred, konačno ćemo biti u poziciji da potpišemo sporazum u nekoliko narednih dana, a do kraja 2009. godine, u ovom zajedničkom poduhvatu, da uložimo novac, da možemo da radimo u Kragujevcu”, rekao je Markione u izjavi Fonetu, izražavajući nadu da će proizvodnja u Kragujevcu početi što je pre moguće, verovatno naredne godine. On je pojasnio da je reč o tehnologiji prve generacije i naglasio da će planovi koje „Fijat” ima za Srbiju osnažiti poziciju ovog proizvođača automobila.

„’Fijat’ će proizvoditi, danas je to zaključeno, dva tipa automobila u Kragujevcu. Početna proizvodnja će biti oko 200.000 automobila godišnje, što je izuzetan i neverovatan uspeh”, naglasio je predsednik Tadić, podvukavši da do kraja godine stiže i prvih sto miliona evra investicija. On je objasnio da će u narednim kvartalima stizati i ostale investicije, a to će značiti ispunjenje obećanja datog građanima i ispunjanje poslovnog plana koji je „Fijat” izložio javnosti Srbije, pre finansijske krize.



Serđo Markione (Foto AFP)Predsednik Tadić je i ovom prilikom izrazio svoje ubeđenje da odmrzavanje Prelaznog trgovinskog sporazuma i pristup tržištu od petsto miliona ljudi, kao i prekjučerašnje podnošenje kandidature za članstvo u EU, višestruko uvećavaju šanse za investicije u Srbiji.

„Odluka kompanije ’Fijat’ da završimo ugovor o formiranju zajedničke kompanije i potpišemo aneks ugovora kojim i simbolički izlazimo iz finansijske krize, dokaz je da odmah imamo konkretne koristi iz ovih političkih odluka”, pojasnio je Tadić. „Pitanja investicija, tehnološkog razvoja su direktno povezana i s našom političkom budućnošću i ukupnom stabilnošću naših građana i njihovih porodica. Idemo dobro u poslednje vreme, ali to ne znači da je put koji je ispred nas posut ružama. Biće velikih problema i biće dubokih i teških reformi i u ovom trenutku velikih uspeha treba pokazivati suzdržanost, a ne slaviti pre vremana”, zaključio je Tadić.

Predsednik „Grupe Fijat” Markione najavio je i da će predsedniku Borisu Tadiću biti pokazan model automobila koji će „Fijat” proizvoditi u kragujevačkoj „Zastavi”, što se očekivalo u sinoćnim satima, kada je prvo izdanje „Politike” već bilo zaključeno.

Pošto je u realizaciji celog projekta došlo do kašnjenja u odnosu na planove, Markione je objasnio da je to uslovila ekonomska kriza, što je iskoristio da šaljivo ustvrdi kako će prototip koji će predsednik Tadić videti biti „otporan na recesiju”.

Fonet je preneo da će predsednik Boris Tadić danas posetiti Kragujevac, a s njim će biti i ministar Mlađan Dinkić, kako je za ,,Politiku” izjavio Nebojša Ćirić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja.

Tim Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja proteklih dana je vodio intenzivne pregovore s predstavnicima „Fijata”. Prema Ćirićevim rečima, u subotu po podne, usaglašene su sve tačke aneksa ugovora, tako da je pregovarački proces uspešno završen.



Proizvodnja u kragujevačkoj „Zastavi” (Foto Tanjug)Sagovornik „Politike” je podsetio da će „Fijat” uložiti sto miliona evra u kešu, a Srbija pedeset miliona evra u imovini u proizvodnju novog automobila, dok će investicije u narednoj godini biti po pedeset miliona evra.

Uz obezbeđenje moderne tehnologije i modernizaciju proizvodnih linija, sve to će, kaže Ćirić, omogućiti proizvodnju potpuno novog modela automobila u kragujevačkoj „Zastavi”.

Podsetimo da je pre desetak dana, baš za danas, 21. decembar, bio najavljen dolazak Serđa Markionea u Srbiju, gde je trebalo da najavi proizvodnju tog novog modela u kragujevačkoj „Zastavi”. Mediji su procenjivali da će to biti najverovatnije ,,fijat uno”.



Tadić razgovarao s Berluskonijem

Predsednik Srbije je tokom posete Torinu telefonom razgovarao i sa italijanskim premijerom Silviom Berluskonijem o bilateralnoj saradnji i italijanskim investicijama u srpsku privredu, preneo je Tanjug.

Tadić je iskoristio priliku da Berluskoniju poželi brz oporavak od posledica povreda zadobijenih pre nekoliko dana u napadu tokom jednog mitinga.



Biznis u minusu

Slično građanima ni preduzeća nisu imuna na korišćenje dozvoljenog minusa, koji najčešće koriste za potrebe tekuće likvidnosti

A ako se uzme u obzir činjenica da je tokom ove godine smanjena likvidnost kod većine preduzeća, onda interesovanje za dozvoljenim minusom ne čudi. S obzirom da je dozvoljen minus jedna od najskupljih bankarskih usluga, u većini banaka smatraju da je upravo to razlog zbog čega je interesovanje za korišćenjem ove usluge manje - više ostalo na prošlogodišnjem nivou.

- U odnosu na predhodnu godinu nije bilo drastičnog porasta interesovanja za ovakvom vrstom kreditiranja. Radi se uglavnom o produžavanju već odobrenih pozajmica postojećim klijentima kojima je ista istekla. Presudni uticaj na ovakav vid kreditiranja ima relativno visoka kamatna stopa kao i činjenica da dospeće glavnice po ovakvom plasmanu dospeva u celosti nakon isteka perioda korišćenja - objasnio je Veselin Miljković, viši savetnik za poslovanje sa stanovništvom i privredom Folksbanke.Na suprot njima u Erste banci kažu da je interesovanje za dozovljenim minusom ove godine povećano, a razlog tome vide u povećanom stepenu nelikvidnosti privrede.



Nemačka priprema program finansijske pomoći Grčkoj

Nemačka priprema program hitne finansijske pomoći Grčkoj ukoliko toj zemlji zapreti bankrot usled rastućeg spoljnog i unutrašnjeg duga, piše danas atinski dnevnik "Ta nea" pozivajući se na neimenovane izvore u Evropskoj uniji (EU)

"Nemačka kancelarka Angela Merkle je odlučila da pomogne Grčkoj, ukoliko ne bude u stanju da uređo servisira državni dug i privuče sveža sredstva sa međunarodnog tržišta (kapitala) i nađe se, jednostavno govoreći, na ivici bankrotstva", naglašava list.

Veličina i konkretan način finansijske pomoći koju bi Nemačka mogla da uputi Grčkoj za sada nisu poznati, navodi atinski dnevnik i podseća da će ta članica EU ovu godinu završiti sa budžetskim deficitom od 12,7 odsto vrednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je oko četiri puta više od dozvoljene granice koja važi za 16 članica EU koje koriste zajedničku valutu - evro.

Grčka, koju naseljeva oko 11 miliona ljudi, sada ima ukupan dug od 300 milijardi evra, što je tri puta više u odnosu na Nemačku, čija privreda je ubedljivo najjača u zoni evra.

Nemačka je, kako navode grčka glasila, još pre godinu dana stavila do znanja da neće dopustiti grčkoj ekonomiji, koja obuhvata oko tri odsto ukupne vrednosti BDP u zoni evra, da kolapsira pod teretom sve većih dugova.

Tokom proteklih godinu dana ukupan dug Grčke je, međutim, uvećan za oko 80 milijardi evra, a zvaničnici u Berlinu "nisu žurili da ponove ranije data obećanja o finansijskoj pomoći".

Atinska štampa piše, međutim, da je Berlin ipak ponovo obećao pomoć Grčkoj nakon što su dve međunarodne rejting agnecije snizile, ranije ovog meseca, grčki kreditni rejting, što je odmah izavalo, na vodećim svetskim devizunim berzama, osetno pojeftinjenje evra, za oko sedam centi, na 1,43 dolara.

Pomoć koju će od Nemačke dobiti Grčka biće, prema svemu sudeći, uslovljena sprovođenjem "žestokih mera" koji se odnose, između ostalog, na oštro kresanje budžetskih izdataka, što uključuje zamrzavanje plata i premanje nove radne snage u javnom sektoru na neodređeni rok i korenitu promenu sistema osiguranja.

Grčka će se suočiti sa činjenicom da već preduzete mere za kresanje budžetskog deficita koja sprovodi druga, ugorožena, članica zone evra - Irska - izgledaju prilične meke u odnosu na one koje treba da preduzme vlada u Atini, piše "Ta nea".

Vlada levog centra koja je preuzela vlast u Grčkoj u oktobru već je objavila stabilizacioni program kojim je predviđeno zamrzavanje plata većih od dve hiljade evra mesečno, umanjenje penzija za deset procenata i niz drugih mera za snižavanje budžetskih izdataka.

Taj program vlade premijera Jorgosa Papandreua nije, međutim, bio "ubedljiv" za devizna tržišta na kojime je pad evra sve očitiji, pa je međunarodna agencija Standard & purs pre desetak dana snizila kreditni rejting Grčke, kao i rejtinge više vodećih banaka u toj članici EU.



Srbiji od EU 250 miliona evra
Beograd -- Status kadidata za članstvo u Evropskoj uniji za Srbiju bi značilo još 250 miliona evra iz evropskih IPA pretpristupnih fondova.

Ekonomski analitičar Centra za naučno-istraživački rad Privredne komore Srbije Goran Nikolić je, povodom odluke naše vlade da podnese zahtev za kandidaturu u EU, rekao da Srbija sada koristi dva takva fonda, u vrednosti od 200 miliona evra, a kad postane kandidat za članstvo moći će da koristi pet, iz kojih će ukupno dobijati 450 miliona evra godišnje.

On je dodao da će to istovremeno značiti i mogućnost za dobijanje jevtinijih kredita, jer će porasti kreditni rejting zemlje, a smanjiće se i krizni rizik, što će povoljno uticati na investitore.

Prema njegovim rečima, krediti će pojevtiniti sigruno za jedan do dva procentna poena.

Nikolić je ukazao da je važno samo da proces počne, ukazujući da to ne mora da bude tako brzo, jer su neke zemlje čekale mesecima da im EU, posle podnošenja zahteva, pošalje upitnik koji treba popuniti.

On procenjuje, da bi Srbija, kad postane član EU, mogla da računa na istu sumu novca iz ervopskih fondova kao i Bugarska, koja je približno iste velicicne i razvoja, a to je oko 1,2 milijarde evra.


Ponuda za preuzimanje Savremene (SVRME)
Beograd -- Konzorcijum kiparskog Broudhrst investmentsa i beogradskog Srbijateksa želi da preuzimanjem 30,8 odsto Savremene administracije zaokruži vlasništvo u toj firmi.

Ponuda za preuzimanje biće otvorena danas, a zatvara se 11. januara, navodi se u tekstu ponude objavljenom na sajtu Beogradske berze.

Ponuđač želi da preuzme 45.914 akcija Savremene i spreman je da plati 4.750 dinara po hartiji ili dinarsku protivvrednost 52,65 evra po srednjem kursu NBS na dan zatvaranja ponude, ako to bude iznad 4.750 dinara.

Nominalna vrednost akcije Savremene administracije je 2.010 dinara, a knjigovodstvena 870,26 dinara, prosečna ponderisana cena u prethodna tri meseca bila je 4.151,74 dinara a poslednja tržišna cena, na dan 18. decembra, 4.780 dinara.

Konzorcijum firme iz Nikozije i Srbijateksa formiran je inače početkom maja 2007. radi učešća na tenderu za prodaju društvenog kapitala Savremene administracije. Broudhrst ima 95 odsto učešća u konzoricjumu.

Ciljevi konzorcijuma, kako je navedeno u ponudi za preuzmanje, jesu dalji razvoj i bolje pozicioniranje Savremene administracije u okviru grane, poboljšanje konkurentnosti i rezultata preduzeća.

Savremena administracija je u 2008. imala poslovni prihod od 145,28 miliona dinara i neto gubitak od 33,46 miliona.


EIB Lends 70 Mln Euro to Support Bridge Construction in Belgrade; 45 Mln Euro for Serbian SMEs
BELGRADE (Serbia), December 21 (SeeNews) – The European Investment Bank (EIB) said it has signed a 70 million euro ($100.4 million) first tranche of its 160 million euro approved loan to the city of Belgrade for the construction of access roads to the new bridge over the Sava river.

The EIB has also lent 45 million euro to the Serbian units of Erste Bank and Piraeus Bank to finance indirectly small and medum-sized projects promoted by small and medium-sized enterprises (SMEs) and local authorities in Serbia.

“This loan to the City of Belgrade is the first time EIB funds are provided directly to a city in the Western balkans. This loan will help improve the transport infrastructure in the capital of Serbia in terms of capacity, safety and environmental impact,” EIB Vice-President Dario Scannapieco, responsible for lending operations in Serbia, said in a statement issued on Friday.

“The EIB loans to Erste Bank and to Piraeus Bank will help reduce the impact of the global economic crisis in Serbia by improving the access of SMEs and local authorities to medium and long-term funds on advantageous financial terms,” the statement said. Erste Bank has received 25 million euro from the EIB while Piraeus Bank has received 20 million euro.

The Sava Bridge project is co-financed with the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) under the Western balkans Investment Framework, which pools and coordinates different sources of finance with grants for projects considered a priority for the Western balkans. The new cable-stayed bridge will provide and additional crossing point for traffic between Belgrade’s neighbourhood of Novi Beograd and the city’s central areas.

($=0.6975 euro)


Serbian Drug Maker Hemofarm Likely to Post 100 Mln Euro in 2009 Net Profit
BELGRADE (Serbia), December 21 (SeeNews) – Serbian drug maker Hemofarm is likely to end the year with 100 million euro ($143.6 million) in net profit, local media reported on Monday.

Hemofarm raised its consolidated net profit to 3.4 billion dinars ($50.9 million/35.4 million euro) last year from 3.2 billion dinars in 2007, data from Serbia’s Business registry showed. Its consolidated 2008 operating revenue rose to 21.5 billion dinars from 18.1 billion dinars n 2007.

The company, owned by Germany’s STADA, is likely to close 2009 with 25% higher exports and 7.0% higher output, Belgrade-based broadcaster b92 (www.b92.net) quoted the company's managing board chairman Miodrag Babic as saying. He did not elaborate.

Hemofarm, which employs about 3,200, has opened a 9.0 million euro upgraded factory for the production of physiological solution in Vrsac, in the northern province of Vojvodina, Babic said. The upgrade has increased the factory's capacity about 2.5 times to 65 million bottles per year.

The drug maker has invested 24 million euro through 2009 towards production expansion and technical production upgrades. Hemofarm, which exports the bulk of its output to Russia, launched exports to the U.S. earlier this year, Babic said.

Hemofarm will take part in a prequalification tender for the sale of Serbia’s largest drug maker Galenika, b92 reported earlier. The government in Belgrade called the tender on December 15.

German generic drugs producer STADA completed the acquisition of Vrsac-based Hemofarm for 494 million euro in September 2006. Hemofarm is also present in Serbia’s western neighbour Bosnia.

(1 euro=95.9658 Serbian dinars)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta