Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vojvodina: Investitori se vraćaju
Do sada je 207 stranih kompanija u Vojvodini investiralo ukupno 5,1 milijardu evra i otvorilo gotovo 69.000 radnih mesta

Novi Sad – Strani investitori u poslednja tri meseca ponovo dolaze u Vojvodinu, tvrdi direktor Fonda za podršku investicija u Vojvodini (VIP fond) Branislav Bugarski. „Od septembra imamo pozitivan trend. Investitori se vraćaju i pokazuju interesovanje”, rekao je Bugarski na konferenciji za novinare. Prema njegovim rečima, u vreme svetske ekonomske krize ipak nije bilo povlačenja investitora iz Vojvodine, ali su pojedini smanjili aktivnosti, a neki i broj zaposlenih.

Bugarski je rekao da Vojvodina ne pristaje na smanjenje plate, kao preduslov za privlačenje investitora. Naveo je da minimalna zarada koju najmanje kvalifikovani radnici mogu da dobiju kod stranih investitora iznosi 220 evra i dodao da je to cena rada ispod koje se neće ići.

Precizirao je da je 207 stranih kompanija u Vojvodini investiralo ukupno 5,1 milijardu evra i otvorilo blizu 69.000 radnih mesta. U 2009. godini najviše je uloženo u finansijski sektor, zatim u agrobiznis, farmaceutiku, naftnu industriju i građevinarstvo. Agrobiznis zapošljava najviše ljudi – više od 16.000, naftna industrija više od 14.000, a finansije blizu 9.000.

Bugarski je najavio da će u 2010. godini biti nastavljen rad na realizaciji investicije italijanske kompanije „Bernardi”, koja u Pećincima planira da na 85 hektara izgradi prodajni centar, hotel, zabavni park i trgovinsko-zanatski centar ukupne vrednosti 250 miliona evra. Dodao je da će proizvođač industrijskih pumpi „Grunfos” u Inđiji nastaviti sa investicijom od 70 miliona evra, a u toj fabrici će raditi oko 500 ljudi. Bugarski je najavio i da će kineska kompanija JTO početkom iduće godine sa firmom „Agrovojvodina mehanizacija” započeti proizvodnju traktora JTO u Novom Sadu. U Vrbasu u januaru iduće godine počinje da radi Genetički centar za svinjarstvo, u koji je nemačka pokrajina Baden-Virtemberg uložila 120.000 evra, kazao je Bugarski.


Zahtev privrede – stabilan kurs dinara i manje obavezne rezerve
Privreda nema šansu za normalno funkcionisanje ako postoje oscilacije kursa od 15 ili 20 odsto i zato stabilnost kursa mora biti prioritet finansijske politike, kaže predsednik PKS

Prvi i osnovni zahtev srpske privrede za narednu godinu je stabilnost nacionalne valute, u suprotnom, privreda će insistirati na uvođenju evra, izjavio je predsednik Privredne komore Srbije Miloš Bugarin.

Bugarin je u intervjuu Tanjugu naglasio da se takozvani plivajući kurs nacionalne valute može tolerisati samo ako su promene njene vrednosti „u zoni predvidljivosti”. On je objasnio da privreda nema šansu za normalno funkcionisanje ako postoje oscilacije kursa od 15 ili 20 odsto i zato stabilnost kursa mora biti prioritet finansijske politike. Prema njegovim rečima, ukoliko nije moguće održati relativnu stabilnost dinara, privreda će morati da insistira na uvođenju evra.

Drugi zahtev srpske privrede je da se što pre omogući smanjenje obavezne rezerve poslovnih banaka kod centralne, da bi došlo do pojevtinjenja kredita, rekao je Bugarin, konstatujući da su u Srbiji krediti u odnosu na 2008. godinu znatno poskupeli. On je dodao da krediti moraju biti dostupni privredi, jer je 2009. godine nastavljen trend tehnološkog zaostajanja, što će imati veoma loše efekte, budući da je slaba konkurentnost jedan od najvećih problema srpske privrede. „Znači bez povoljnih, kvalitetnijih i jevtinih kredita, nemoguće je razvijati kompaniju i neophodno je cenu kredita prilagoditi profitu srpske privrede, a sadašnje kamatne stope su neodržive”, ocenio je Bugarin.

Zbog toga, privreda zahteva formiranje srpske razvojne banke, koja će plasirati povoljne kredite privredi po godišnjoj kamatnoj stopi od jedan do tri odsto, što će pomoći da se prevaziđe višedecenijsko tehnološko zaostajanje. Ti krediti moraju biti dugoročni sa grejs-periodom od jedne do tri godine, s vremenom otplate od 10 do 15 godina, rekao je Bugarin i podsetio da sadašnji fond za razvoj pokriva samo 10 odsto potreba srpske privrede. „Privrednici smatraju i da je neophodno i postojanje Agrarne protekcionističke banke, jer se ružno odnosimo prema srpskoj poljoprivredi, a ona je jedina privredna grana koja je u godinama krize i suše i najstrašnijih sankcija pravila spoljnotrgovinski suficit”, rekao je Bugarin, i dodao da je poljoprivreda i sada jedina grana koja pravi suficit od 750 miliona dolara godišnje.

I pored toga agrarni budžet je, prema njegovim rečima, smanjen 26 odsto, iako je zahtev privrede bio da bude povećan na pet odsto ukupnog budžeta. „Ako nemamo razvijenu primarnu poljoprivrednu proizvodnju na 5,6 miliona hektara, onda ne postoji mogućnost za razvoj prehrambene industrije i viših oblika prerade konditorske industrije”, rekao je Bugarin.

Bugarin sugeriše da se naredne godine mora reagovati veoma brzo, jer nijedan mesec neće biti isti, naglašavajući potrebu da vlada mnogo više sarađuje sa PKS. „Naš je zahtev da imamo jednom mesečno sastanke sa predstavnikom vlade, guvernerom i ministrom ekonomije, što su oni obećali”, rekao je Bugarin.


Trećina izvoza Srbije kreće iz Kragujevca
Predstavnici Vlade Srbije i italijanskog "Fijata" potpisali su juče aneks ugovora o ulaganju u zajedničko preduzeće za proizvodnju automobila u Kragujevcu, kojim "Zastava" postaje deo te italijanske kompanije. Aneks su potpisali Mlađan Dinkić, potpredsednik Vlade i ministar ekonomije, Alfredo Altavila, potpredsednik Grupe "Fijat", i Đovani de Filipis, generalni direktor zajedničke kompanije "Fijat automobili Srbija" (FAS).

Nalog za uplatu 98 miliona evra osnivačkog kapitala zajedničkog preduzeća je dat, očekivanja su da će novac biti na računu za šest dana. Ranije su, inače, uplaćena dva miliona evra.
Po uplati država će preneti imovinu" Zastave" u zajedničko preduzeće, u kojem će italijanski partner raspolagati sa dve trećine, a Srbija jednom trećinom kompanije.
- Ovo je veliki dan za industriju Srbije jer je "Zastava" postala deo porodice "Fijata". Uplata osnivačkog kapitala italijanskog "Fijata" označiće kraj ekonomske krize u Srbiji, a Kragujevac postaje srpski Detroit - naglasio je Dinkić.
Drugi deo osnivačkog kapitala od 100 miliona evra Italijani bi trebalo da uplate tokom 2010. godine. Aneks ugovora, kako je rekao Dinkić, podrazumeva investicije od 700 miliona evra u novu opremu i modernizaciju fabrike kapaciteta 200.000 vozila godišnje i proizvodnju dva nova modela automobila u Kragujevcu koja će, kako je rekao, biti lansirana u drugoj polovini 2011. godine.
Prvi put novi modeli biće predstavljeni na jednom od velikih evropskih sajmova automobila 2011. Jedan model će, po klasifikaciji automobila po veličini u EU, biti iz grupe B koja se još naziva super mini, a drugi iz grupe C - mali porodični automobili. Probna serija novog modela će sići sa proizvodnih traka u drugoj polovini 2011. godine.
- To je malo porodično vozilo, ali to i ne znači da će ono biti zaista malo. "Fijat" u okviru platforme za mala vozila proizvodi automobile koji spadaju u više automobilskih klasa - naglasio je Altavila.
Agencija Beta, pozivajući se na poljske medije, prenela je juče da će tamošnja fabrika "Fijata" u mestu Tihi ostati bez najpopularnijih modela automobila koji imaju najbolju prođu na evropskom tržištu i u vreme krize, pošto se proizvodnja "pande" seli u Italiju, a kragujevačka "Zastava" će proizvoditi novi model malog automobila. Poljski mediji navode da se u Kragujevac zapravo seli proizvodnja budućeg "Fijatovog" modela "topolino", što će značiti udar za poljsku fabriku.
Ministar Dinkić je naveo da će "Fijat" izvoziti automobile uglavnom u druge zemlje Evrope i u SAD.
- Kada fabrika bude radila punim kapacitetom, godišnje će se
proizvoditi 200.000 automobila, čijom prodajom na stranim tržištima će se obezbediti prihod od dve milijarde evra, od čega će jedna trećina prihoda, srazmerno ulogu, pripasti našoj državi - ukazao je Dinkić.
Ovo je po slobodnim procenama trećina sadašnjeg ukupnog izvoza Srbije, a kako je rekao ministar, prihod neće imati samo "Fijat" već i svi naši dobavljači. Čak 80 odsto delova za "Fijatove" automobile proizvodiće fabrike u Srbiji.
Dinkić je rekao da je obaveza "Fijata" da do 1. februara 2010. preuzme 1.000 radnika, a da do kraja 2013. fabrika ima 2.400 zaposlenih. Na pitanje koji radnici će biti uposleni, ministar je odgovorio da će to odlučiti "Fijat", a imajući u vidu da su radnici prošle godine prošli test znanja, a da je preostalo još i da obave zdravstvene preglede.
- Sporazum sa sindikatima je precizan i njega ćemo do kraja da se pridržavamo - izričit je bio ministar Dinkić.
Do kraja januara biće završen i projekat nove automobilske akademije u Kragujevcu, čije se otvaranje planira u drugoj polovini sledeće godine. Očekuje se da će oko hiljadu mladih godišnje sticati potrebna znanja iz ove oblasti.

14 fabrika u bescarinskoj zoni
U kragujevačku industrijsku zonu „Korman polje“, koja je već dobila status bescarinske zone, biće uloženo još 10 miliona evra. Tu će, kako je dogovoreno, biti izgrađeno 14 fabrika koje prave delove i komponente za „Fijat“. Od ukupno 130 hektara zemljišta rezervisanog za firme koje će izvoziti najmanje 75 odsto svojih proizvoda i prema beneficijama biti oslobođene plaćana carine i PDV-a, fabrike koje proizvode delove za „Fijat“ su rezervisale i ucrtale placeve za gradnju hala na 30 hektara. Uz njih je planove za gradnju nove moderne fabrike autobusa dostavio i italijanski „Iveko“, koji namerava da na 20 hektara napravi fabriku najmodernijih autobusa. N. R.

Šta donosi posao
-osim proizvodnje „punta“ i dva nova modela
-80 odsto delova i komponenti proizvodi se u Srbiji
-vrednost izvoza dve milijarde evra
-povratak na američko tržište
-2.400 radnika u FAS-u do 2013.

Nova organizacija posla
Dolazak „Fijata“ i uvođenje novih znanja i organizacije u industriju najbolje se oslikava u poređenju sa proizvodnjom u „Zastavi“. Dok se na istim linijama pravila „zastava 10“ (automobil istovetan „puntu“), sa prozvodnih traka je silazilo 40 automobila dnevno. Danas se na istim linijama pravi 150 automobila sa istim brojem radnika. To je rezultat nove organizacije koju su sa sobom doneli inženjeri iz Italije, objašnjava Nebojša Zdravković, zamenik gradonačelnika Kragujevca i koordinator radne grupe za pregovore sa „Fijatom“.


Srbiji odobrena druga tranša od MMF
Beograd -- Međunarodni monetarni fond je Srbiji odobrio tranšu kredita od 349,6 miliona evra, čime je Srbiji odobreno korišćenje od ukupno 1,12 milijardi evra.

Izvršni odbor MMF-a je završio drugi pregled učinka srpske privrede, na osnovu programa predviđenog stend baj aranžmanom. Odbor je prilikom ovog razmatranja uzeo u obzir da Srbija nije ispoštovala kriterijum za deficit budžeta na kraju septembra, kao što je odobrila i izmenu kriterijuma u vezi vladinog deficita za kraj decembra i ciljne inflacije za 2009.

Nakon rasprave posvećene Srbiji, zamenik izvršnog direktora MMF-a Takatoši Kato izjavio je da je uticaj globalne finansijske i ekonomske krize na Srbiju do sada uspešno suzbijen.

Zamenik direktora Kato je dodao da je ekonomska politika srpskih vlasti, uz podršku stend baj aranžmana, i aktivnosti na stabilizaciji tržišta, povećala međunarodne rezerve, olakšala pritisak na devizno tržište i pomogla mobilisanju značajne međunarodne finansijske pomoći sa ciljem da se podrži budžet Srbije i njen ekonomski oporavak.

"Program srpskih vlasti ima za cilj da pomogne u prevazilaženju izazova nastalih usled krize ekonomije, kao i da obnovi javne finansije srednjoročno gledano", kazao je Kato.

Srbija je do sada povukla oko 800 miliona evra iz kreditnog aranžmana sa MMF-om, dok je za eventualno povlačenje ostalo još 2,2 milijarde evra i sva sredstva iz ovog stend baj aranžmana trebalo bi da idu u devizne rezerve za odbranu stabilnog kursa dinara.

Da bi Odbor izvršnih direktora MMF doneo ovakvu odluku i završio drugo razmatranje aranžmana, predstavnici srpskih institucija su sa Misijom MMF pregovarali od kraja avgusta do početka novembra ove godine. Kao obaveze Srbije iskristalisale su se nove mere štednje državne administracije, oličene pre svega u smanjenju broja zaposlenih činovnika, ali i u manjim troškovima institucija.

Pored toga, ostale su nam i za narednu godinu zamrznute plate i penzije, dogovorena veća kontrola javnih preduzeća, poboljšanje rada poreske uprave i proširenje poreskih osnovica, izmene postojećeg penzijskog zakona, reforma prosvete i zdravstva... Osmišljenim merama o kojima se dogovaralo sa Fondom, a koji je bio i aktivni učesnik pripreme budžeta za ovu i narednu godinu, Srbija bi u narednoj godini trebalo da ima i nižu inflaciju, minus države i stabilan kurs.

Misija Fonda je, na iznenađenje mnogih, prihvatila argumente Srbije da, kao rešenje nedostajućih prihoda, ne posegne za povećanjem stopa poreza na dodatu vrednost, što je najviše posledica činjenice da se svetska ekonomska kriza u ovoj godini poprilično prelila na ekonomski, ionako ranjiv život Srbije. Tako je minimum ispunjenih obaveza koje su srpski zvaničnici preuzeli, a koji se svodi na usvajanje budžeta i ulazak u reformu penzijskog sistema.


"Zastava won't be manufacturing Topolino"
BELGRADE -- Economy Minister Mlađan Dinkić denied Wednesday that Zastava would be manufacturing the new Fiat Topolino, which is what some media in Poland had reported.

Dinkić stated that Zastava would be producing two new car models for Fiat, a modern B class city car and a C class model, "which is where Škoda Octavia or Toyota Corolla belong".

Dinkić told B92 TV that the first new model would enter production in mid-2011.

He pointed out that Fiat had an obligation to hire at least 2,400 new employees by 2013, with many young experts among them.


IMF approves loan tranche to Serbia
WASHINGTON -- The International Monetary Fund (IMF) has approved a loan tranche of EUR 349.6mn for Serbia.

This international financial institution also stated that the effects of the economic crisis have for now been successfully curbed in the country.

The IMF board of directors has finished the second revision of the Serbian economy, based on the program of the stand-by arrangement.

The board took into consideration the fact that Serbia had not fulfilled the criteria for the budget deficit at the end of September and approved an increase of the deficit for 2009 to 4.5 percent of the GDP.

After discussing the economic situation in Serbia, IMF Deputy Managing Director Takatoshi Kato said that the effects of the global financial crisis and economic crisis have thus far been successfully curbed.

Kato added that the economic policies of the Serbian government, with the support of the stand-by arrangement and activities for stabilizing the market, increased internationa reserves, eased pressure on the foreign currency market, and helped mobilize important international financial aid with the goal of supporting the Serbian budget and Serbia’s economic recovery.

“The program of the Serbian government has the goal of overcoming effects of the economic crisis and restoring public finances in the mid-term,” Kato said.

Serbia has thus far withdrawn about EUR 800mn from the IMF loan arrangement, with EUR 2.2bn left in the stand-by that is expected to be added to the foreign currency reserves in order to stabilize the exchange rate of the domestic currency.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta