Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinkić: U prvoj polovini 2010. Srbija kreće u oporavak
Ministar ekonomije Mlađan Dinkić smatra da će u prvoj polovini sledeće godine privreda krenuti u oporavak i da će Srbija u 2010. postati kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

"Postepeno će se stvari popravljati, a vidljivo bolje biće nam u 2011. godini", rekao je sinoć Dinkić, dodajući da očekuje da će već na proleće, kada se uoče prvi znaci oporavka privrede, vlada će krenuti u razgovore sa sindikatima o povećanju zarada zaposlenih.
Gostujući u programu televizije "Pink", Dinkić je ocenio da će automobilska industrija biti nosilac razvoja privrede Srbije naredne godine i nagovestio da će 2010. biti obeležena dolaskom proizvođača iz automobilske industrije iz zapadne Evrope u Srbiju.
Dinkić je ponovio da će u sledećim godinama doći do seljenja industrijskih kapaciteta iz zapadne Evrope u region jugoistočne Evrope "i tu je šansa Srbije".
Komentarišući CeSID-ove rezulate istraživanja javnog mnjenja, prema kojem G17 ne bi prošao cenzus na eventualnim parlamentarnim izborima, Dinkić je rekao da na to ne obraća pažnju, jer ta istraživanja nisu pouzdana.
On je podsetio da je na lokalnim izborima na Voždovcu G17 plus imao 4,4 odsto glasova, a u Kostolcu devet odsto, tako da CeSID-ova anketa nije merodavna.


Gubitak NIS tri milijarde dinara
Naftna industrija Srbije će ovu godinu završiti gubitkom od oko tri milijarde dinara, što je dobar rezultat, s obzirom na to da je novo rukovodstvo u martu nasledilo gubitak od 11 milijardi u prva dva meseca, izjavio je danas generalni direktor kompanije Kiril Kravčenko.

On je, na konferenciji za novinare na kojoj je predstavio preliminarne i nerevidirane rezultate poslovanja za 2009. godinu, rekao da je prihod kompanije bio osam milijardi dinara, a da je od marta od marta do novembra čista dobit bila šest milijardi.
Kravčenko je uveren da NIS, počevši od 2010. godine, može stalno da posluje sa dobitkom, jer su poslovni potezi u ovoj godini omogućili da se smanji zaduženost kod banaka, i to za 100 miliona dolara.
On je saopštio da je rast eksploatacije nafte u ovoj godini iznosio osam odsto, a da je proizvodnja i prodaja derivata bila na nivou iz 2008.
Kravčenko je naglasio da NIS planira da u 2010. godini planira da u preradu nafte investira oko 250 miliona dolara, a 115-120 miliona je predviđeno za investicije, razvoj eksploatacije i maloprodajne mreže.
On je dodao da NIS iduće godine namerava da rekonstruiše 20 do 25 benzinskih pumpi, i da njih još četrdesetak opremi uređajima za točenje tečnog gasa, a da u naredna tri meseca planira da dve postojeće prodajne mreže ujedini u jednu. Prema rečima Kravčenka, NIS, na osnovu rezultata iz ove godine, planira da broj zaposlenih smanji za 2.000 ljudi, od kojih će 750 otići na osnovu socijalnog programa, a ostatak ili u prevremenu penziju ili kroz "odustajanje od suvišnog iznajmljivanja uslužnog osoblja".
"Plan je da se postojeće učešće NIS u maloprodaji naftnih derivara od 25 odsto poveća u 2010. godini, a u strategiji razvoja do 2014. godine planirano je da bude najmanje 33 odsto", rekao je on.


Za „Prvu petoletku” zainteresovan kupac
Italijanski partner zainteresovan je samo za jedno akcionarsko društvo, a ruski investitori za nekoliko delova našeg programa – izjavio je direktor Dragan Egerić

Trstenik – Za kupovinu delova holdinga „Prva petoletka” iz Trstenika zainteresovana su dva potencijalna investitora, jedan iz Italije i jedan iz Rusije, izjavio je juče generalni direktor te kompanije Dragan Egerić.

Egerić je agenciji Beta rekao da su predstavnici dva potencijalna strateška partnera nedavno posetili tu fabriku i o kupovini razgovarali sa predstavnicima Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja i Agencije za privatizaciju. „Italijanski partner zainteresovan je samo za jedno akcionarsko društvo u sistemu ’Petoletke’, a ruski investitori su za nekoliko delova našeg programa. Takođe, postoji i nekoliko investitora koji su zainteresovani za privatizaciju naše fabrike u Novom Pazaru”, precizirao je Egerić.

Prema njegovim rečima, cilj zaposlenih u „Petoletki” jeste da do privatizacije dođe što pre, ali „ne po svaku cenu i ne pod bilo kakvim uslovima”, već da se to dogodi onda kada se „stvore uslovi i nađe pravi partner”. „Naš cilj je, pre svega, da zajedno sa predstavnicima Ministarstva ekonomije i u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike podignemo stepen uposlenosti i kvalitet poslovanja naših firmi i da iza toga sa strateškim partnerima ozbiljno pričamo o privatizaciji”, naveo je Egerić.

U tom smislu, naglasio je on, od velikog značaja za taj kolektiv je podrška Ministarstva rudarstva i energetike koju su ministar Petar Škundrić i predstavnici Elektroprivrede Srbije potvrdili prilikom nedavne posete Kruševcu. „Za nas je važno što imamo njihovu podršku da učestvujemo u što je više moguće projekata koji su u planu za naredne godine kada je reč o elektroprivredi. To je značajno ne samo za povećavanje uposlenosti kapaciteta, nego i za potencijalne investitore kojima će ’Petoletka’ sigurno postati mnogo atraktivnija zato što će imati mnogo više posla”, naglasio je Egerić.

Napomenuo je da se svetska ekonomska kriza posebno odrazila na poslovanje tog preduzeća, jer je „Petoletka” izvozno orijentisana i okrenuta proizvođačima mobilnih sredstava koji su se prvi našli na udaru krize. „Obim poslovanja i realizacije ’Prve petoletke’ je značajno manji nego što je bio u 2008. godini. Međutim, zahvaljujući socijalnom programu koji smo sproveli u prvoj polovini godine, kao i podršci Ministarstva ekonomije, mi i danas funkcionišemo i uspevamo da isplaćujemo neto zarade i deo obaveza koje se odnose na doprinose za zdravstveno i socijalno osiguranje”, kazao je Egerić.

Dugovanja poslovnim bankama i deo obaveza prema dobavljačima, po Egerićevim rečima, već nekoliko godina kreću se između četiri i pet miliona evra, ali se povećavaju dugovi za neisplaćene doprinose za penzijsko, invalidsko osiguranje i nezaposlene i neuplaćene poreze.

U „Prvoj petoletki”, koja je do sada imala tri neuspešna tendera za prodaju većinskog kapitala, zajedno sa namenskom proizvodnjom i fabrikama u Brusu, Aleksandrovcu, Beogradu i Novom Pazaru, trenutno ima 4.700 zaposlenih.


Fijat donosi posao za 15.000 ljudi
Beograd -- Sa traka kragujevačke Zastave krajem 2011. godine mogli bi da izlaze automobili sa čak 80 odsto delova napravljenih u našoj zemlji.

Kako, prema standardima u automobilskoj industriji, na svakog radnika u proizvodnji dolazi još četvoro radnika u fabrikama delova, u proizvodnji novih modela bi, osim radnika u kragujevačkoj Zastavi, u ostalim firmama posla moglo da bude i za oko 15 hiljada radnika.

Naravno, do toga će doći samo ako se srpska preduzeća u narednom periodu budu dovoljno dobro pripremila. Već tokom 2010. godine očekuje se izgradnja bescarinske zone u Korman polju, pored Kragujevca, gde će italijanski "komponentaši" otvoriti svoje pogone.

„U ovom trenutku mali broj preduzeća mogao bi da zadovolji uslove koje traže Fijatovi ’komponentaši’, ali radi se na tome da se podignu standardi u proizvodnji“, kaže za Novosti Igor Vijatov, direktor automobilskog klastera u Srbiji.

On kaže da je veoma bitno da se domaće firme osposobe da isprate sve zahteve, od finansija do proizvodnje, jer time mogu da konkurišu i za neke druge automobilske kompanije. Ono što traži Fijat biće dobro i drugim automobilskim gigantima.

Prema rečima Vijatova, čak 26 srpskih firmi je na pozitivnoj listi Fijata, i ta preduzeća, uz dodatna poboljšanja, mogla bi da budu deo tima koji će učestvovati u proizvodnji dva nova modela Fijata u Srbiji. I nova zona pored Kragujevca ponudiće dobre uslove za poslovanje, i moguće je da će i neke domaće firme otvoriti svoje pogone tik uz Italijane.

Zasad najveću šansu učešća u proizvodnji novih modela u Kragujevcu imaju pirotski Tigar, Fabrika akumulatora iz Sombora, kruševački Trajal i "Promotor Irva". Veliki potencijal postoji i u fabrikama poput FKL iz Temerina, livnice iz Kikinde, Frada iz Aleksinca i "Zastava tapacirnice".


"Bambi" se otkupom svojih akcija brani od štete
Koncern "Bambi Banat" odlučio je da po tržišnoj vrednosti otkupi do 3% ukupnog broja sopstvenih akcija radi sprečavanja štete, objavio je beogradski konditor na sajtu srpskog tržišta kapitala.

"Bambi Banat" će sopstvene akcije sticati na Beogradskoj berzi u cilju sprečavanja poremećaja na tržištu hartija od vrednosti, kao i štete za kompaniju, navodi se u saopštenju.

Ukupno je izdato 393.316 običnih akcija sa pravom glasa "Bambi Banata".

Cenu po kojoj će se sticati vlastite akcije odrediće direktor koncerna na osnovu informacija o trgovini na Berzi i u skladu sa finansijskim mogućnostima "Bambi Banata".

Proizvođač prehrambenih proizvoda, koji je u većinskom vlasništvu "Danube Foods Group", sopstvene akcije stečene u skladu sa odlukom otuđiće najkasnije godinu dana od dana sticanja.

Akcijama "Bambija" na Beogradskoj berzi se trguje od kraja 2004. godine. Trenutno ta hartija košta 7.226 dinara prema maksimalnih ove godine 15.005 dinara iz februara i minimalnih 6.500 iz januara.


"Telefonija" u 2010. emituje korporativne obveznice
"Telefonija", čijim se akcijama trguje na Beogradskoj berzi od maja 2005. godine, planira da emituje korporativne obveznice u narednom periodu i da ih uključi na tržište Berze. Obveznice bi bile emitovane sa rokom dospeća od 4 godine, u maksimalnom iznosu od 200 miliona dinara, sa varijabilnom kamatom od 7,5%+3m Euribor i grejs periodom od godinu dana.

Nominalna vrednost jedne obveznice iznosila bi 10.000 dinara i bila bi vezana za EUR. Isplata bi se vršila kroz kvartalne kupone.

Sredstva prikupljena emisijom ovih obveznica će biti korišćena za izgradnju gasovodne mreže u regionu Subotice i Pančeva i unapređenje poslovanja BeotelNet-a.

Kompanija "Telefonije" na prezentaciji za investitore, gde su predstavljeni planovi i poslovna očekivanja za 2010. godinu, najavila je prodaju većinskog udela u zavisnoj kompaniji BeotelNet strateškom partneru.


Serbian experts "ready to return to Iraq"
BELGRADE -- Serbian experts are set to participate in the modernization of Iraq's military equipment, Jugoimport SDPR Director Stevan Nikčević says.

Nikčević revealed that this was agreed and determined through a contract his company has clinched, and said the experts would travel to Iraq in early 2010.

He told Belgrade daily Blic that this will provide for "a better quality position of the Serb defense industry and provide a signal that the Serb military industry is ready to return to the position conquered in the 1970s by the former Yugoslavia".

"We hope to very soon bring good news to the government, which is the founder of all state-owned factories, with an engineering and military industry transfer program. All available data shows that it was precisely this program that amounted to over 50 percent of Yugoslavia's exports," said Nikčević.

He noted that "almost all" arms and military equipment previously ordered by Iraq had been delivered, that the buyer was satisfied, and that what remained was the last, but technically the most complex product sold by Serbia – the Lasta training aircraft, manufactured by Pančevo's Utva factory.

"We have started deliveries of these planes and that job will be finished during next year," Nikčević was quoted as saying.

According to the SDPR director, Serbia is now southeastern Europe's leader when it comes to arms and military equipment exports.


Serbia exports USD 300mn worth of arms
BELGRADE -- The Serbian defense industry in 2009 exported about USD 300mn worth of weapons, Defense Minister Dragan Šutanovac said.

He added that the military industry has also signed new contracts worth USD 500mn.

Šutanovac added that this industry will have to buy new equipment soon, employ new people and increase capacities, “because there are large contracts for the export of weapons and military equipment.”

“Thanks to our international work, we have several large contracts for the export of weapons and military equipment, and that is something that brings us back to 1988-1989, when the former Yugoslavia exported a lot and was very well-known aboard,” Šutanovac said.

He said that the weapons made in Serbia have quality, markets, and a good price, adding that he is “convinced that it will be one of the more important segments of development for Serbia in the coming years.”

Šutanovac added that it is “very important to think on time about whether we will be in recession or continue the development trend.”

The defense minister received an award from the Serbian Chamber of Commerce (PKS) for support and special personal contribution to development and rise in the defense industry exports.

“The contracted jobs secured that the defense industry became once again a pillar of development of the Serbian economy. The minister actively promoted the potential of the defense industry abroad, which enabled great results in new markets, especially in Iraq, Algeria and Egypt,” the Chamber of Commerce stated.

This institution also said that in the time of the economic crisis, "Šutanovac worked on necessary conditions for restructuring and modernizing defense industry companies, securing financial support, and enabling business consolidation, developing new products and technological restoration".


NIS losses reduced to RSD 3bn
BELGRADE -- NIS General Manger Kirill Kravchenko says that according to preliminary data the company's losses in 2009 will be reduced to some RSD 3bn (some EUR 33mn).

Kravchenko addressed reporters on Friday to announce that around USD 373mn would be invested in the modernization of the company in 2010.

"This is a significant reduction compared to the first quarter of 2009, when a RSD 11bn loss was recorded," said the Russian manager of Serbia's formerly state-owned oil enterprise.

Kravchenko also explained that a profit of around RSD 8bn (some EUR 88mn) is expected by the end of 2010.

Kravchenko announced that NIS will invest a total of USD 373mn in 2010 - USD 215mn from new owner, Gazprom Neft, funds would go to refining, while some USD 118mn from NIS's own funds will be invested in oil exploitation and retail development.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta