Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Veliki poslovi pred Ministarstvom energetike

Srbija će nastojati da obezbedi snabdevanje gasom i iz drugih pravaca kako bi izbegla potpunu zavisnost od ruskog gasa, rekao državni sekretar Dušan Mrakić

Dušan Mrakić Srbija nije propustila nikakvu šansu da se poveže na magistralni gasovod koji će spojiti Sofiju u Bugarskoj i grčku luku Aleksandropulis, izjavio je juče Tanjugu državni sekretar u Ministarstvu energetike Dušan Mrakić, najavljujući da će Srbija nastojati da obezbedi snabdevanje gasom i iz drugih pravaca kako bi izbegla potpunu zavisnost od ruskog gasa. „Srbija je spremna i nastaviće razgovore sa svim zemljama u okruženju kada su u pitanju gasne interkonekcije, počev od Rumunije, Bugarske, Makedonije, do izgradnje gasovoda prema Crnoj Gori i Hrvatskoj”, najavio je Mrakić povodom medijskih spekulacija da je naša zemlja propustila mogućnost da obezbedi gas i od drugih dobavljača.

On je objasnio da se najpre mora uraditi studija izvodljivosti za prolazak „Južnog toka” kroz Srbiju, što on očekuje u prvom kvartalu naredne godine, a posle toga Vlada će moći da razmatra alternativne pravce snabdevanja ovim energentom, kako bi izbegla stopostotnu zavisnost od ruskog gasa. „Postoje dve varijante ulaska ’Južnog toka‘ u Srbiju iz pravca Bugarske, i to kod Zaječara ili kod Pirota”, naveo je Mrakić i dodao da će, bez obzira na to koja od njih bude izabrana, magistralni gasovod MG-10 u svakom slučaju biti građen od Niša, preko Pirota do Dimitrovgrada. Početak gradnje tog gasovoda zavisi od konačne trase „Južnog toka”.

Mrakić je rekao da će u martu 2010. započeti izgradnja gasovoda prema Makedoniji, a kada se bude znala tačna trasa magistralnog gasovoda „Južni tok” kroz Srbiju počeće i gradnja jednog kraka prema Hrvatskoj.

Mrakić je najavio da će u narednih nekoliko dana biti imenovan direktor zajedničkog srpsko-ruskog preduzeća za podzemno skladište gasa Banatski Dvor. „Svi dokumenti su spremni za registraciju, u nerednih nekoliko dana ruski predstavnik treba da imenuje čoveka koji će voditi tu kompaniju i 24 sata posle toga će preduzeće biti i registrovano,” rekao je Mrakić.

On je podsetio da je ugovor za osnivanje ovog zajedničkog preduzeća potpisan 20. oktobra, prilikom posete predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva Srbiji. Vlasništvo „Srbijagasa” u tom preduzeću je 49 odsto, a „Gasproma” 51 odsto.

Odmah posle novogodišnjih i božićnih praznika biće nastavljene aktivnosti Ministarstva energetike na pregovorima sa slovačkim partnerima o izgradnji novog skladišta gasa u Srbiji, čija lokacija, prema Mrakićevim rečima, „još uvek nije tačno definisana”.

Postoji mogućnost da ta lokacija bude u Vojvodini ili na bivšem nalazištu nafte u Ostrovu kod Požarevca. Sa slovačkim partnerima će se, kako je naveo Mrakić, razgovarati i o izgradnji gasovoda na deonici Aleksandrovac–Brus–Kopaonik–Raška–Novi Pazar–Tutin, sa jednim krakom prema Kosovu.

On je objasnio da su Slovaci izbrani za partnera u ovom poslu zato što su iskazali spremnost da najveći deo posla oni kreditno finansiraju.

Državni sekretar je najavio još jednu veliku aktivnost tog ministarstva, početkom sledeće godine. Reč je o dogovorima sa kineskim partnerima o kreditnom aranžmanu za revitalizaciju i izgradnju novog termobloka u Kostolcu.

Mrakić je rekao da će u januaru 2010. biti potpisan predugovor za kredit sa Kinom, od oko 850 miliona evra, narednog meseca će biti poznati i detalji tog posla.



(Ne)pravedna poreska politika

Srbija je među zemljama sa prosečnim fiskalnim nametima, ali njenu kasu srazmerno najviše pune najsiromašniji slojevi društva

Nema čoveka koji neće reći da su porezi visoki, a država skupa. I to ne samo kod nas. Izađite iz Srbije u bilo koju zemlju i dobićete isti odgovor – da su zahvatanja velika, a država skupa. Kada, međutim, uporedimo strukturu poreskih prihoda Srbije sa zemljama OECD-a, potvrdićemo tu opšteprihvaćenu zabludu, ali i ustanoviti da je naš poreski sistem najnepravedniji. Jer, državnu kasu najviše pune najsiromašniji, a ne najbogatiji, kaže za naš list urednik sajta ekonomija.org dr Miroslav Zdravković, priznajući da se nije bavio istraživanjima poreskih prihoda i njihovom strukturom van zemalja OECD-a, ali kao signal da nešto s našim poreskim sistemom nije u redu – sasvim je dovoljan.

Sa udelom poreskih prihoda u bruto domaćem proizvodu od 36,5 odsto u 2008, Srbija je bila malo iznad proseka u zemljama OECD-a – 35,9 odsto. Ukupni javni prihodi u Srbiji veći su i za neporeske prilive od 5,3 odsto, što daje udeo javnih prihoda od 41,8 procenata u bruto proizvodu u 2008.

Porezi na lične prihode u ukupnim fiskalnim prihodima čine 13,6 procenata. Od nas su, prema tom pokazatelju, niže rangirane samo Češka i Slovačka. Zdravković podseća da se letos u Srbiji vodila žučna rasprava povodom ponude naših vlasti misiji MMF-a o povećanju poreske stope na zarade na što nižu osnovicu kako bi se u masi prikupilo što više novca. Onda je neko iz „rukava” izvukao sumu od 40.000 dinara, a merkala se i upola niža zarada. Srećom, ni od toga ništa nije bilo.

Ali, Srbija je više nego bolećiva prema oporezivanju profita kompanija. Sa ukupnim prihodima po tom osnovu, mi smo ubedljivo na dnu liste sa udelom od 4,2 odsto. „Ovo bi mogao da bude i povoljan pokazatelj, pod pretpostavkom da niska stopa poreza stimuliše ostvaren profit da ostane u Srbiji.

– Nemam uporedive relativne pokazatelje odnosa iznetog i reinvestiranog profita kako bih utvrdio da li je to slučaj sa kompanijama u Srbiji. Ukoliko nije, onda je niska poreska stopa nepotrebna, jer se ostatak poreza na profit uplaćuje u zemljama maticama kompanija koje posluju u Srbiji – napominje Zdravković. – Međutim, prema udelu doprinosa za socijalnu zaštitu u ukupnim poreskim prihodima (31,3 odsto), Srbija se nalazi u vrhu uporedivih zemalja OECD-a. Ispred nas su Češka, Poljska, Nemačka, Francuska, Japan i Mađarska. Reč je o zemljama sa sličnim demografskim problemima – stanovništvo je sve starije, a treba puniti penzione fondove. Ne samo doprinosima, već i drugim poreskim prihodima.

I za kraj, ali ništa manje važan segment jesu porezi na dobra i usluge (PDV, akcize i carine). Oni u ukupnim poreskim prihodima čine 47,6 odsto. Ispred nas su samo Meksiko i Turska. Maksimalno oporezujemo ličnu potrošnju što, uz socijalne doprinose, znači da je svi plaćaju, a kako je kod nas mnogo više siromašnih nego bogatih, ispada da su oni i najopterećeniji poreski sloj društva.

Srbija je i po udelu ostalih u ukupnim poreskim prihodima, sa 3,6 odsto, poput poreza na profit, ubedljivo na poslednjem mestu u odnosu na zemlje OECD-a.

– Pretpostavljam da je porez na imovinu ovde najznačajniji među ostalim porezima – kaže Zdravković. – Srbiji tek predstoji valjana reforma poreske politike, ne samo zbog primene Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, jer ni sa ekonomske, a kamoli etičke strane, nije prihvatljivo da siromašniji plaćaju srazmerno više poreza nego bogati, pa i kompanije.

Nejasno je, upozorava Zdravković, zašto se naša zemlja ustručava da zahvati veći deo poreskih prihoda od imovine, prihoda i zarada, a da ne povećava uzimanja preko socijalnih doprinosa i poreza na potrošnju (PDV, akcize i carine). Srećom, i na rashodnoj strani budžeta najviše se izdvaja za plate, penzije i socijalnu zaštitu. Pitanje je, međutim, da li do neophodne socijalne pomoći dolaze baš oni kojima je zaista i potrebna.



Fondova sve manje država sve oštrija
Dok broj dobrovoljnih penzijskih fondova pada sa deset na osam, država menja zakon na još nepovoljniji za privatne penzije


75% će biti manja naknada za upravljanje DUPIF, ukoliko prođu nove izmene zakona

Teška ekonomska situacija i loša regulativa bacila je pod noge i tržište dobrovoljnih penzijskih fondova u Srbiji, te će se uskoro njihov broj sa deset smanjiti na osam! Četiri fonda spojiće se u dva, dok je postupak spajanja DPF-a "Garant" i DPF-a "Hipo penzije" već u toku, menadžment slovenačkih fondova "Triglav penzija" i "NLB nova penzija" analizira spajanje ova dva fonda. Umesto da pomogne razvoj ove u Srbiji nejake finansijske grane, država je rešila da stvar još više zaoštri, pa se posle lošeg avgustovskog nacrta izmene zakona sada, iznebuha, sprema još gori.

Neke odredbe Nacrta, kao što su smanjenje naknade za upravljanje na 0,5 odsto (prethodno predviđeno sa sadašnjih dva odsto na jedan) i ideja da se zabrane individualni ugovori zaposlenih imaće katastrofalne posledice po ovu industriju, smatra Snežana Ristanović, direktorka DPF-a "Rajafajzen fjučr".

- Država treba ozbiljno da povede računa kakvo tržište želi i kakvu regulativu nam spremaju. Sa ovakvim zakonskim rešenjem razvoj tržišta se samo suzbija i fondovi polako odustaju. Kada smo počeli sa radom celu priču smo videli kao pripremu za drugi stub penzijskog sistema, ali od toga izgleda da skoro neće biti ništa, iako se zakonodavac, smanjujući naknadu za upravljanje, ponaša kao da drugi stub već postoji - smatra ona.

Iako već treću godinu zaredom većina fondova posluje sa gubitkom, samo dva od deset fondova imaju pozitivan skor, država je novim nacrtom izmena i dopuna Zakona o dobrovoljnim penzijskim fondova, drugom po redu ove godine, još više otežala, pa čak i dovela u pitanje dalji razvoj ove industrije. Pored toga država već duže vreme izbegava uvođenje drugog stuba penzijskog sistema, odnosno obavezno privatno penzijsko osiguranje, što bi za DPF bilo jedino pravo rešenje za dalji razvoj, pravdajući se da je to u ovom trenutku izuzetno skupo.
Zakonodavac, Ministarstvo finansija, na našem zajedničkom sastanku povodom novog nacrta nije diskutovalo na temu uvođenja drugog stuba, ali zato mi jesmo. Smatramo da je pravo rešenje nagomilanih problema prvog stuba upravo uvođenje drugog stuba. Međutim usamljeni smo u tim svojim željama jer se svi "iz petnih žila" trude da objasne kako je to skupo, kako je "napuštena" ta ideja u razvijenom svetu, ali mi se i dalje držimo stanovišta da je pravo i za sada jedino rešenje "na vidiku", a što se servisa za njegovo sprovođenje i funkcionisanje tiče, sva DZU su osposobljena da to vrlo kvalitetno obave - tvrdi Vojko Saksida, generalni direktor DPF-a "Triglav penzija".

Osnovni razlog za izmenu zakona je taj da su se u ove praktično tri godine sprovođenja njegovih odredbi pojavili određeni nedostaci kao i promena privrednog ambijenta, koji su prosto zahtevali od zakonodavca da brzo reaguje na te promene.

- Ima nekih promena koje će unaprediti poslovanje društava za upravljanje ovim fondovima, kao što su smanjenje troškova, zato što se vrednost IJ objavljuje jedanput nedeljno u novinama; nema polugodišnjih oditovanih izveštaja; povoljniji uslovi plasiranja prikupljenih sredstava, i drugo, ali ima i nekih predloga protiv kojih je Grupacija DPF uložila prigovor.

- Smatrali smo da je prerano za uvođenje smanjenja naknade za upravljanje fondovima, kao i ograničenje da ukoliko poslodavac plaća doprinose za radnike - to može ići samo kroz penzijske planove. Postoje još neka predložena rešenja koja su u najmanju ruku "diskutabilna", kao što je odredba da sredstva u fondu budu garancija za kredit za "prvi stan" - to u svakom slučaju nije u duhu socijalne uloge koju dopunska penzija ima i ne može se ovaj proizvod izjednačavati sa osiguranjem života - objašnjava Saksida.

On kaže da su objašnjenja države data za najspornije odluke po mišljenju čelnih ljudi iz ovih fondova bez valjanih argumenata i da su društva u svojim primedbama navela prave argumente protiv takvih odredbi.
"Racionalisanje poslova"

S obzirom na vrlo tešku ekonomsku situaciju u zemlji, kao i usporeno povećanje broja članova fonda, kao i redovnost uplata doprinosa, kod vlasnika se javila ideja i želja za racionalnošću poslovanja. Jedna od mera je i spajanje, tako da je već u postupku spajanje "Garanta" i Hipo penzije", a u toku su razgovori između merodavnih ljudi "Triglava" i "NLB nova penzija". Sve te aktivnosti su u funkciji daljeg razvoja DPF-a i interesa članova fonda, kao i njegovog osnivača - potvrdio je Vojko Saksida, generalni direktor DPF-a "Triglav penzija"


SIEPA: U 2010. dve milijarde evra investicija

Strane investicije u Srbiju u 2010. mogle bi da budu dve milijarde evra, a najviše se očekuje od dobavljača za Fijat, izjavila je direktorka Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA)


"Srbiji je potrebno oko tri do četiri milijarde evra investicija, ali ako se ostvari i dve milijarde evra, to će biti jako dobar rezultat", izjavila je Perić je u intervjuu agenciji Beta.

Prema njenim rečima, ima puno zainteresovanih kompanija, koje će biti Fijatovi dobavljači iz sektora elektronske industrije, prerade metala i plastike.

"Očekujemo realizaciju u sledećoj godini, jer oni prate proizvodnju Fijata i moraju da budu spremni", rekla je Perić.

Ona je navela da je dobro što nije bilo odustajanja investitora u 2009. godini, već da su sačekali da vide kakva će biti globalna tražnja, a realizacija se očekuje u 2010. i 2011. Plan je da se SIEPA u 2010. koncentriše na plasiranje domaćih finalnih proizvoda na tržište bivšeg Sovjetskog Saveza i severne Afrike.

Tržište zapadne Evrope je značajno za poluproizvode gde srpske kompanije imaju prostora da budu konkurentne i postanu dobavljači.

Perić je navela da je SIEPA iz budžeta za 2010. dobila 306 miliona dinara.

"Zadovoljni smo jer smo dobili više nego prošle godine, kada je izdvojeno 240 miliona dinara, jer je Vlada prepoznala da je potrebno više sredstava da bi se povećao izvoz i privukle strane investicije", rekla je Perić.

Sredstva će,prema njenim rečima, biti usmerena na veći broj sajmova i istraživanje tržišta za kompanije.

SIEPA ima program za internacionalizaciju preduzeća, prema kojem finansira 50 odsto troškova za uvođenje sertifikata, resertifikaciju, standardizaciju i ostale marketiške aktivnosti koje su neophodne za izvoz, rekla je Perić i pozvala kompanije da se prijave.

Značajan podatak je i da su srpske firme na sajmovima u inostranstvu u 2009. godini ugovorile poslove vredne 30 miliona evra.

Perić je ocenila da je jako dobro što je Srbija u godini finansijske krize privukla dve milijarde dolara stranih investicija, što je isti iznos kao i 2008. godine.



Bilansna aktiva Agrobanke povećana oko 50 odsto u 2009.

Bilansna aktiva Agrobanke iz Beograda dostićiće oko 60 milijardi dinara u 2009, što je oko 50 odsto više nego na kraju prošle godine, izjavio je predsednik Izvršnog odbora te banke Dušan Antonić

On je novinarima u Beogradu kazao da je plan da se u 2010. godini nastavi razvoj poslovanja sa stanovništvom i privredom, dodajući da je u 2009. godini iznos kredita odobrenih privredi povećan oko 100 miliona evra.

Antonić je najavio da će Agrobanka od Ministartva finansija Srbije uskoro zatražiti da se napravi aneks ugovora o ublažavanju uslova za otkup akcija emitovanih za pokrivanje dela starog duga Međunarodnoj banci za obnovu i razvoj.

Vlada Srbije je u avgustu 2007. godine dokapitalizovla Agrobanka sa 43,5 miliona evra čime je izmiren deo duga za kredit Međunarodne banke za obnovu i razvoj iz 1983. godine, a država povećala udeo u kapitalu te banke sa osam na 20 odsto.

Obaveza Agrobanke je bila da do jula 2008. godine otkupi od države akcije iz te dokapitalizaciji po ceni od 40.600 dinara za komad, ali je to odloženo zbog krize i pada cena akcija na berzi.

Kako su kazali u Agobanci, Upravni odbor doneo je odluku kojom je predviđena dokapitalizacija te banke od 50 miliona evra u 2010. godini.

Konačnu odluku o povećanju kapitala Agrobanke doneće Skupština akcionara, naveli su, ali nisu mogli da preciziraju kada će dokapitalizacija biti obavljena ni koliki će biti obim emisije akcija, pošto će to zavisiti i od kretanja na Beogradskoj berzi.

Prema podacima Narodne banke Srbije, kapital Agrobanke na kraju septembra 2009. godine iznosio je 16,5 milijardi dinara (oko 170 miliona evra).

Agrobanka ima oko 5.000 akcionara, a prema podacima Centralnog registra za hartije od vrednosti, najveći akcionar je država Srbija sa 20 odsto kapitala.



Greek ANT1 TV buys Serbian Fox
BELGRADE -- Greek Antenna, better known as ANT1 TV, will become the new owner of Belgrade Fox television starting January, a Belgrade tabloid is reporting.

ANT1 TV owner Minos Kyriakou bought Fox for one dollar and took on all potential debts of the company, Blic writes.

The daily also states that the long negotiations ended several days ago for the sale of Fox, and that the deal will be announced in January.

According to unofficial information, the station ownership changed hands as Fox boss Rupert Murdoch decided to sell all of his Southeast Europe outlets.

With this move, Murdoch wants to pull all so-called land frequencies in the region and invest solely in cable-satellite systems such as Sky, which has 18 million subscribers in the UK, five million in Italy, and about eight million in Germany and Austria.

Murdoch and Kyriakou are good friends and were able to reach an agreement quickly on the sale of Serbia’s Fox, say newspaper reports today.

Blic writes that Greek Prime Minister Georgios Papandreou was involved in the negotiations and that Kyriakou also met with Serbian President Boris Tadić, who gave guarantees that Fox would not have problems in receiving a license from the State Broadcasting Agency.

The agency is expected to hold a meeting today to discuss the issue, and ANT1 TV has already submitted an official demand for taking over Fox already, Blic writes.

Tadić’s cabinet, however, today stated that the president did meet with Kyriakou, but that there was no agreement for changing the ownership structure of Fox in the meeting.

“The president does not deal with changes in the ownership structure of the media, nor was this the topic of the talks with Mr. Kyriakou. The two talked about energy issues,” Jasmina Stojanov, who is responsible for media relations within the president’s cabinet, told tabloid Alo.


"Corridor 10 construction is priority"
BELGRADE -- Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić was on Friday another Serbian cabinet member who spoke about "2010 priorities" of his ministry.

That priority, Mrkonjić explained during a news conference in Belgrade, will be to continue the construction of Corridor 10, so that this highway could be finished "by May, 2012, when the mandate of the current government runs out".

The World Bank will fund the project USD 388mn, the European Investment Bank with EUR 600mn, while the European Bank for Reconstruction and Development and Hellenic Plan will allocate EUR 150 and 100mn respectively, je said.

The minister reported that in order to finish the works on the rail Corridor 10, EUR 1.1bn would be necessary.

Mrkonjić pointed out that the EUR 850mn loan for the rail part of the project was guaranteed by the budget, and added that by the end of January 2010, Russia's Corridor 10 loan will be defined as well.


Formiranje kompanije "Fiat automobili Srbija" - kompletna imovina uknjižena na Srbiju
Kompletna imovina "Zastavine" fabrike automobila i dva nezavisna preduzeća iz grupe "Zastava vozila" ("hortikultura" i "rezervni delovi") uknjiženi su u petak (25. decembar 2009. godine) na državu Srbiju, saznaju "Novosti". To je preduslov da se sa Italijanima formira zajednička kompanija "Fiat automobili Srbija".

Imovina ova tri preduzeća predstavlja osnivački ulog države Srbije od 50 mil EUR u kompaniji FAS. U tom novom preduzeću "Fiat" će postati vlasnik 67% kapitala, posle uplate osnivačkog uloga od stotinu miliona evra. Ta uplata bi, kako saznaju "Novosti", trebalo da bude proknjižena u utorak.

"Zastavina" fabrika automobila, sa ove dve manje firme, ima oko 800.000 m2 proizvodnog i poslovnog prostora. Prilikom potpisivanja ugovora o strateškoj saradnji, čelnici dveju strana su najavili da će na tim objektima biti i značajnih izmena, kao što je "podizanje" krovova na određenim pogonima i do dva i po metra, kako bi se instalirala nova oprema i mašine.

Očekuje se da od marta u najznačajnijem pogonu za proizvodnju automobila počne instaliranje nove opreme.


"Gazprom" i "Srbijagas" - Prvo direktor pa preduzeće
Zajedničko preduzeće kompanija "Gazprom" i "Srbijagas" za modernizaciju podzemnog skladišta gasa Banatski dvor biće registrovano čim ruska strana imenuje direktora i to bi trebalo da se uradi u narednih nekoliko dana - najavio je u nedelju Dušan Mrakić, državni sekretar u Ministarstvu energetike.

Kako kaže Mrakić, svi dokumenti za registraciju su spremni, a ugovor za osnivanje zajedničkog preduzeća za Banatski dvor potpisan je 20. oktobra, tokom posete predsednika Rusije Dmitrija Medvedeva Srbiji.

- Posle ovogodišnjih i božićnih praznika nastavićemo pregovore sa slovačkim partnerima za izgradnju novog skladišta gasa u Srbiji, ali lokacija još nije izabrana - rekao je Mrakić.

Kao potencijalne lokacije za novo skladište do sada su pominjane iscrpljene gasne bušotine u Vojvodini, moguće Mokrin ili Itebej, a šanse ima i bivše nalazište nafte u Ostrovu kod Požarevca.

Sa Slovacima bi trebalo da se dogovori i izgradnja gasovoda od Aleksandrovca preko Brusa i Kopaonika do Raške i Novog Pazara. Vrednost gradnje novog skladišta, bez utiskivanja gasa, je oko 40 mil EUR, dok bi prva faza gasovoda koštala oko 10,5 mil EUR.


Ugovoren novi posao "Energoprojekta" u Peruu vredan 18,3 mil USD
"Energoprojekt-Niskogradnja" i Vlada regiona La Libertad u Peruu zaključili su u decembru 2009. godine novi značajan ugovor: "Izvođenje radova na rekonstrukciji vodozahvata u okviru irigacionog sistema Chavimochic" u Peruu, naveo je "Energoprojekt" na sajtu Beogradske berze.

Vrednost ugovorenog posla iznosi 18,3 mil USD, a rok za realizaciju projekta je 14 meseci.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta