Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dobit banaka pre oporezivanja 160 miliona evra

Banke u Srbiji su u prvih devet meseci ove godine imale dobit pre oporezivanja od 15,4 milijarde dinara (oko 160 miliona evra), što je za 54,3 odsto manje nego u istom periodu 2008, objavila je Narodna banka Srbije (NBS)

Kako se navodi u izveštaju o poslovanju bankarskog sektora u trećem tromesečju 2009. godine, gubitak u poslovanju imalo je 14 banka, koje čine 17 odsto ukupne bilansne aktive sektora, dok je 20 banaka poslovalo profitabilno.

Ukupna aktiva bankarskog sektora Srbije na kraju septembra 2009. godine bila je 1.963 milijarde dinara (20,3 milijarde evra), što je za 103,3 miljarde dinara ili 5,6 odsto više nego na kraju drugog tromesečja, dok je porast aktive u prvih devet meseci bio 10,5 odsto.

Samo jedna banka od 34 na srpskom tržištu imala je tržišno učešće veće od 10 odsto, i to Banka Inteza (Intesa) sa udelom od 14,83 odsto.

Slede Komercijalna banka sa 9,96 odsto tržišnog učešća po bilansnoj aktivi, Rajfajzen banka (Raiffeisen) sa 9,36 odst, Hipo Alpe-Adria banka sa 6,35 i Evrobanka EFG sa 6,08 odsto.

Ukupan iznos plasiranih kredita na kraju septembra 2009. iznosio je 1.192 miljarde dinara (12,3 milijarde evra), što je za 16 odsto više nego na kraju 2008. Privredi je ukupno odobreno 715 milijardi dinara kredita, stanovništvu 375 milijardi dinara, a javnom sektoru 87 milijardi dinara, od čega je zduženje države 77 milijardi.

Rast kredita u trećem tromesečju ove godine iznosio je 33,3 milijarde dinara, navela je NBS.

U trećem tromesečju 2009. godine privredi je plasirano 15,9 milijardi dinara kredita, javnom sektoru 13,2 milijarde, od čega državi Srbiji 12,7 milijardi dinara, dok je stanovništvo uzelo 5,1 milijardu dinara kredita, od čega za stambenu izgradnju 3,1 milijarda.

Prema podacima izveštaja o strukturi problematičnih kredita koje banke dostavljaju NBS, na kraju septembra 2009. godine pokazatelj učešća problamatičnih kredita u ukupno odobrenim na neto nivou iznosi 10,36 odsto ili 114 milijardi dinara.

NBS je navela da su ukupni depoziti bankarsko sektora na kraju septembra 2009. iznosili 1.146 milijardi dinara, što je za 12 odsto više nego na kraju 2008. godine. Depoziti su od jula do septembra 2009. uvećani za 45 milijardi dinara.

Devizni depoziti čine 72,5 odsto ukupnih depozita koje je prikupio bankarski sektor Srbije.

Na kraju septembra 2009. bankarski sektro Srbije zapošljavao je 31.524 osobe, što je za 2,5 odsto ili 818 osoba manje nego na kraju decembra 2008. Najveći broj zaposlenih u bankama u Srbiji bio je na kraju januara 2009. i iznosio je 32.383 osobe.



Monetarni odbor NBS smanjio referentnu kamatu na 9,5 odsto
BEOGRAD, 29. decembra 2009. (Beta) - Monetarni odbor Narodne banke Srbije smanjio je u utorak referentnu kamatnu stopu za pola procentnog poena, na 9,5 odsto godišnje.

Kako se navodi u saopštenju, tu odluku će na današnjoj konferenciji za novinare obrazložiti guverner NBS Radovan Jelašić.

Referentna kamata prethodno je za po jedan procentni poen smanjena 5. novembra (na 10 odsto), 8. oktobra (na 11 odsto) i 10. jula (na 12 odsto).


Srbija od 1. januara na čelu CEFTA
Srbija će od 1. januara obavljati ulogu predsedavajućeg Sporazuma o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi, CEFTA, za 2010. godinu, što će joj omogućiti da na tržištu regiona ostvari bezmalo trećinu ukupnog izvoza.

Stručnjaci Privredne komore Srbije (PKS) naglašavaju, u analizi dostavljenoj Tanjugu, da sporazum CEFTA, zaključen 19. decembra 2006. godine, a u koji su osim Srbije i UNMIK/Kosova kao carinske teritorije uključene još Bugarska, Rumunija, Crna Gora, Hrvatska, Moldavija, Makedonija i Albanija, predstavlja odličnu priliku za dalji razvoj naše spoljne trgovine, a posebno izvoza.
Izvoz Srbije u zemlje CEFTA se u toku poslednjih nekoliko godina ustalio na oko 32 odsto od ukupno ostvarene vrednosti eksporta, dok uvoz obuhvata svega osam procenata ukupnog importa, navode analitičari PKS.
Koliko je tržište zemalja CEFTA atraktivno za naše eksportere dovoljno govori i podatak da je Srbija u perioidu od početka januara do kraja oktobra 2009. sa ostalim zemaljama iz te grupacije imala ukupan suficit u robnoj razmeni od približno 1,17 milijardi dolara.
Naše kompanije su u tom razdoblju isporučile na ostatak tržišta CEFTA proizvoda za 2,16 miliijardi dolara, dok je uvoz bio drasticno niži - 989,1 milion dolara, a pokrivenost uvoza izvozom veća od 218 procenta.
Lani je Srbija u razmeni sa CEFTOM ostvarila, najviše zahavljujući isporuci poljoprivrednih sirovina i raznih prehrambenih proizvoda, suficit od 1,8 milijardi dolara, ali takav višak ove godine, usled nižeg obima trgovine, neće sigurno biti dostignut.
Analitičari PKS naglašavaju da Srbija sa svim članicama CEFTA ima, izuzimajući Hrvatsku i u simboličnoj meri Moldaviju, visok trgovinski suficit, a takvo stanje se održava u dužem razdoblju.
U robnoj razmeni Srbije sa sa ostalim članicama CEFTA najveći udeo imaju osim poljoprivredno - prahrambenih proizvoda i produkcija crne i obojene metalurgije, proizvodi hemijske industrije i električna energija.
Stručnjaci PKS naglašavaju da postojeći CEFTA sporazum ima bitne prednosti u odnosu na ranije dvostrane trgovnske aranžmane, jer stvara uslove za hramonizovanu robnu razmenu unutar Regiona.
Važeći sporazum CEFTA je zamenio, kako objašnjavaju u PKS, mrežu od čak 32 dvostrana aranžmana o slobodnoj trgovini u regionu jugoistočne Evrope koji su se primenjivali od 2001. godine.
Najvažnija prednost novog CEFTA sporazuma je, prema oceni stručnjaka PKS, u tome što sve zemlje Regiona čini atraktivnijim mestom za strani kapital, jer je uspostavljen zajednički pravni okvir za investicije, što u značanoj meri treba da podigne zainteresovanost ulagača.
CEFTA sporazum u dobrom delu podrzumeva i poštovanje pravila Svetske trgovinske organizacije i Evropske unije , što znači da naša zemlja prihvata da posluje po propisima koji postoje u 27 - članom bolku država i pre pune primene Saporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Unijom, odnosno formalnog ulaska u članstvo globalne trgovinske organizacije.
Sporazum CEFTA određuje, kako naglašavaju u PKS, opšte obaveze koje se odnose na trgovinu svim robama, a jedinstveno pravilo je da se ukinu sva kvantitativna ograničenja, carine i druge dažbine medju zemljama Regiona i da se nove barijere ne uvode.
U skladu sa Sporazumom u Regionu je do kraja 2008. uspostavljena puna liberalizacija razmene industrijskim proizvodima, u 2009. su dogovorene olakšice u prometu poljoprivrednim proizvodima, a pregovori oko potpune trgovinske liberalizacije produžiće se i tokom 2010.
Kad je reč o prometu poljoprivrednih proizvoda Srbija je zadržala odredjeni deo zaštite u prometu te robe jedino sa Hrvatskom, ali će se do 2011. godine 72 odsto tarifnih oznaka u razmeni sa tom zemljom potpuno liberalizovati, dok će se dozvoljene kvote značajno uvećati, a u okviru njih carinske stope ukinuti ili znatno sniziti u odnosu na trenutni nivo.
Uprkos svim navedenim i drugim bitnim prednostima, važeći CEFTA sporazum ima i nedostataka, a jedan od najvećih je što se u realizaciji tog aranžmana i dalje pojavljuju razne necarinske prepreke kojih u Regionu ima, prema oceni stručnjaka, više od sto.
Najčešće necarinske barijere u trgovni odnose se na komplikovanu proceduru na graničnim prelazima - veliko administriranje i neuskladjenost u radu carine i inspekcijskih službi - sanitarnih, veterinarskih i radioloških.
Srbija će u svojstvu predsedavajućeg CEFTA za ovu godinu raditi , izmedju ostalog, na daljem usavršavanju trgovinske liberalizacije, a kao najvažnije zadatke smatra moguće otvaranje pregovora o liberalizaciji usluga, stvaranje jednakih uslova za investicije i otvaranje tržišta javnih nabavki u svim državama potpisnicama sporazuma, ističu u PKS.


Srbijom vlada „trilaterala”
Na srpskoj sceni je kancerogeni kreditni triling koji čine NBS, Trezor i banke. – Realno pozitivne kamate na vrednosne hartije NBS i Trezora navode banke da kreditne plasmane preusmeravaju u sigurne „niše” i time još više zaoštravaju nezadovoljstvo privrede

Vođene sigurnom dobiti, minimumom rizika i lakom špekulativnom zaradom, banke su se u 2009. okrenule kupovini državnih hartija od vrednosti a manje klijentima. Razlozi za „prepakivanje” kreditnih portfolija leže u podatku da su dvonedeljni repoaranžmani sa Narodnom bankom Srbije za banke plasman „super posao”, s obzirom da za njih nisu potrebna nikakva rezervisanja za potencijalne gubitke, kao kada daju zajmove preduzećima i građanima.

To je po oceni dr Branka Živanovića, profesora Beogradske bankarske akademije, pruzrokovalo devijacije novčanih tokova – tako što je nivo repotransakcija 4. decembra dostigao je 175,1 milijardu dinara dok je NBS na ime godišnje kamate trebalo da plati 14,2 milijarde dinara zaključno sa 18. decembrom. On je stava da je do smanjenja referentne kamatne stope u 2009. moralo doći znatno ranije.

– Na srpskoj sceni je kancerogeni kreditni triling koji čine NBS, Trezor i banke. A vidimo kako se provela privreda sa takvom samodovoljnom „trilateralom”. Repooperacije NBS su od oktobra 2008. rasle sa 77 milijardi na fantastičnih 168,5 milijardi dinara do kraja novembra. Istovremeno je od februara obim trezorskih zapisa porastao sa 1,1 na 93,3 milijarde dinara. Paralelno, banke su više nego skromno povećavale kredite privredi koji su rasli od početka 2009 – u januaru 660 milijardi dinara a u septembru tek oko 736 milijardi dinara. Za stanovništvo gotovo da i nije bilo povećanja cele godine i krediti su se držali na 380–390 milijardi dinara – kaže Živanović.

Da bi punila praznu kasu, i vlada je od početka godine počela da izdaje trezorske zapise čiji je nivo početkom decembra iznosio oko 93 milijarde dinara. Pozitivan efekat ove emisije na razvoj finansijskih tržišta potpuno je umanjen visokim rizikom zbog nelikvidnosti budžeta i daljim produbljivanjem zaduženosti države, kao i činjenicom da će znatna sredstva biti isplaćena u vidu kamate. Obaveza države po osnovu te vrste zaduživanja mogla je, kako ocenjuje, da bude manja da je referentna stopa smanjena u prvoj polovini godine.

– Realno pozitivne kamate na repooperacije i trezorske zapise preusmeravaju kredite banaka u sigurne „niše” i time još više zaoštravaju nezadovoljstvo privrede. Taj mehanizam otvara pitanje opravdanosti, jer je NBS na ime kamate u 2009. platila preko 150 miliona evra – ističe Živanović.

Za glavnu referentnu kamatnu stopu, NBS je odabrala repo stopu (na dvonedeljne repotransakcije), i tim instrumentom monetarno-kreditne politike centralna banka je htela da kontroliše svoj glavni cilj – targetiranu baznu inflaciju. Njeni pravi efekti su bili stabilizacija nacionalne valute i kontrolisanje neželjenih fluktuacija kursa, u čemu je u punoj meri uspela. Međutim, na drugoj strani je, smatra Živanović, dugo zadržavala precenjen kurs, otežavala kreditnu aktivnost i ponekad ozbiljno narušavala likvidnost makrosistema.

– Pridajući preveliki značaj ovoj formi „komunikacija” sa bankama, NBS je prouzrokovala i negativne posledice. Veći deo kreditnog potencijala banke su preusmeravale u neproduktivni i skup kanal prema NBS – napominje Živanović.


Fijat uplatio 98 miliona evra
Beograd -- Italijanski Fijat uplatio je 98 miliona evra kao svoj osnivački ulog u zajedničkom preduzeću Fijat Srbija, saznaje B92.

Fijat je ranije uplatio dva miliona evra, pa će sa zaokruženim ulaganjem od 100 miliona evra postati većinski vlasnik kragujevačke fabrike automobila sa 67 odsto kapitala, dok će Vlada Srbije u zajedničkom preduzeću imati 33 odsto vlasništva.

Zajednička kompanija italijanskog Fijata i Vlade Srbije, Fijat automobili Srbija, preuzeće imovinu Zastavine fabrike automobila u Kragujevcu.

Ovo je inače prvo ulaganje Fijata u kragujevačku Zastavu od kada su Vlada Srbije i Fijat, u septembru prošle godine, potpisali ugovor o zajedničkom ulaganju u fabriku automobila u Kragujevcu.

Drugi deo osnivačkog uloga Fijata od 100 miliona evra, kako je ranije bilo najavljeno, trebalo bi da bude uplaćen tokom 2010. godine.

Predstavnici Vlade Srbije i italijanskog Fijata potpisali su 23. decembra aneks ugovora o ulaganju u zajedničko preduzeće za proizvodnju automobila u Kragujevcu, kojim Zastava postaje deo te italijanske kompanije kada Fijat izvrši plaćanje dogovorenih sto miliona evra.

Investicije u proizvodnju novih modela automobila u Kragujevcu trebalo bi da premaše 700 miliona evra, a planirano je da fabrika Fijat automobili Srbija ima kapacitet od 200 hiljada vozila godišnje. Dva nova modela automobila u Kragujevcu biće lansirana u drugoj polovini 2011. godine, a Fijat namerava da automobile proizvedene u Srbiji izvozi uglavnom u druge zemlje Evrope i u SAD.

Prema informacijama predstavnika Srbije, u Kragujevcu bi trebalo da se proizvodi jedan model B, kao i jedan model C klase, ali je i dalje nepoznato o kojim se konkretno modelima radi. Ono što su i predstavnici Fijata, ali i Srbije, naglašavali poslednjih dana je da su u pitanju potpuno novi modeli koji bi trebalo da zadovolje i kupce u rezvijenim zemljama.

Fijat automobili Srbija, zajedničko preduzeće Fijata i Vlade Srbije, u kojem će italijanska kompanija imati 67 odsto kapitala, a srpska vlada 33 odsto, osnovano je 14. oktobra prošle godine. Tada je dogovoreno da Fijat u delovima izvrši planirano investiranje u Zastavu, ali su i ti rokovi, ali i iznosi, prolongiranisve do konačnog potpisivanja aneksa 23. decembra. koji reguliše ta ulaganja.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta