Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Austrijski BMO traži dobavljače iz Srbije

U Beogradu je danas upriličen susret sedam nemačkih i austrijskih kompanija sa 30 srpskih dobavljača iz sektora metalo-prerađivačke, procesne i mašsinske industrije s ciljem da se unapredi saradnja i pospeši izvoz

Inicijatori celodnevnog skupa su Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) i organizacija BMO osnovana od strane austijskih i nemačkih kompanija sa ciljem da zajednički nastupaju u potrazi za dobavljačima delova, komponenata ili usluga širom sveta.

Austrijski BMO okuplja preko 300 kompanija uključujući i renomirane firme poput Magme i Simensa (Simens Austria).

Bojan Janković zamenik direktora SIEPA-e je u izjavi za medije kazao da kompanije koje su danas došle da pregovaraju sa potencijalnim srpskim partnerima traže dobavljače i poslovne saradnike koji posluju pod odgovarajućim standardima i imaju verziran kadar koji se bavi poslovima izvoza.

On je dodao da je veoma važno i da li su domaća preduzeća u stanju da proizvedu robu odgovarajućeg kvaliteta i u potrebnoj količini.

Georg Pajn (Pein) direktor organizacije BMO je kazao da je proces traženja i pronalaženja partnera dug i da ta organizacija osim u Srbiji pokušava da iznađe dobavljače i u Češkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji.

Preduzeća iz Srbije treba da imaju u vidu da cena predstavlja jednu, ali ne i jedinu i glavnu prednost u pregovorima o eventualnoj saradnji.

Strane kompanije koje će se predstaviti u Beogradu su BBG, koja se bavi proizvodnjom poljoprivrednih mašina i BMTI koji je specializovan za metalne konstrukcije. Zatim, Ferro (industrijske instalacije), Hoffman end Co. (koji proizvodi komponente za auto industriju i železnice) i Wittur (proizvođač komponenti za sve vrste liftova i električnih podizača).

Od domaćih kompanija koje su danas započele susrete sa predstavicima nemačkih i austrijskih kompanija izdvajamo Zastava-Kovačnicu, Utva MP, Radijator inženjering, RPC Peshovic, Krušik precizni lim, Topola livar i Tehnoserv.

Očekuje se da će ti susreti u narednih pola godine rezultirati konkretnim ugovorima.



Statusne promene u Energoprojektu

Upravni odbori Energoprojekt holdinga i njegovih zavisnih društava odlučili su o statusnim promenama u okviru projekta Redefinisanje korporativne strukture sistema

Holding u danas objavljenom saopštenju navodi da poslovanje Energoprojekta u uslovima krize nameće potrebu da se nađu adekvatna rešenja za nastale probleme, umanji opasnost za funkcionisanje sistema i ostvari njegova ekonomska bezbednost.

Statusne promene o kojima je odlučeno treba da obezbede ukrupnjavanje sistema Energoprojekt, bolje i efikasnije upravljanje resursima, veću koordinaciju i kontrolu poslovnih aktivnosti, kao i povećanje profitabilnosti delova i sistema u celini.

Predloženo je da se Energoprojekt Hidroinženjering pripoji Energoprojekt Entelu koji bi potom promenio ime u Energoprojekt Konsalting.

Takođe je predviđeno da Energoprojekt urbanizam i arhitektura prestane da postoji a imovinu i obaveze prenese na Energoprojekt industriju koja bi dobila ime Energoprojekt arhitektura i industrija.

Novo spajanje uz pripajanje planirano je za Energoprojekt visokogradnju koja bi se stopila sa Energoprojekt niskogradnjom čije bi ime ubuduće bilo Energoprojekt izgradnja.

Predviđeno je takođe da prestane da postoji Energoprojekt energodata koja bi imovinu i obaveze prenela na Energoprojekt opremu.

Trenutno poslovni sistem Energoprojekt, osnovan 1951. kao projektansko preduzeće, okuplja 18 firmi u zemlji i više od 40 sopstvenih i mešovitih u inostranstvu.

Akcijama Energoprojekta trguje se na Beogradskoj berzi od maja 2001. Ta hartija sa A Listinga trenutno košta 881 dinar prema maksimalnih ove godine 1.140 dinara iz septembra i minimalnih 280 dinara iz marta.



Dragutinovićeva: Predložen budžet za 2010. je razvojni

Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović izjavila je danas da je predlog državnog budžeta za narednu godinu razvojni jer je obuzdana potrošnja, a obezbeđeni podsticaji privredi i novac za velike infrastrukturne projekte

"Procenjeno je da u vreme krize ne bi bilo dobro da se obustave izdvajanja iz budžeta za podsticaje privredi, jer bi to ugrozilo ekonomski oporavak", kazala je ona na konferenciji za novinare na kojoj je predstavila predlog budžeta za 2010. Predlogom budžeta Srbije za 2010. godinu predviđen je deficit od 107 milijardi dinara (1,12 milijardi evra), na osnovu prihoda od 656 milijardi dinara (6,84 milijarde evra) i rashoda od 763 milijarde dinara (7,96 milijardi evra).

Ministarka je kazala je taj predlog budžeta "najotvoreniji" do sada pošto su prikazane sve donacije i prihodi budžetskih korisnika, kao i poreski rashodi države zbog određenih poreskih olakšica.



Dugovi preduzeća pogurali kurs na početku decembra
Poslednjih dana, od kada je kurs prešao 95 dinara za evro, bila je pojačana tražnja za devizama na međubankarskom tržištu. Razlog je izmirivanje obaveza preduzeća za uvoz energenata, ali i njihovih ostalih obaveza, kažu za "Blic" u Narodnoj banci Srbije.

Od 26. februara nije bilo intervencija na međubankarskom deviznom tržištu, a na pitanje da li će to da učini ukoliko kurs premaši određeni nivo u centralnoj banci odgovaraju:
- Još jednom ističemo da za NBS ne postoji nikakav unapred zacrtani nivo kursa, niti je on planska kategorija. Strateško opredeljenje je da se kurs i dalje formira slobodno, pod uticajem ponude i tražnje i bez intervencija NBS.
Da li će domaća valuta jačati ili slabiti, u narednom periodu zavisiće od ponude i tražnje, na šta svakako utiču priliv i odliv kapitala u zemlju, odnosno njegova sezonska komponenta.
Postoji više faktora koji bi na kurs ipak mogli da utiču.
Prema istraživanju tima "Banke: Onlajn", na jačanje dinara mogla bi da utiče aktivnost italijanske kompanije "Fijat", koja u narednom periodu ima obavezu da uplati prvu tranšu od 100 miliona evra. Međutim, ukidanje viza uticaće da se poveća tražnja za devizama, a time i na slabljenje domaće valute. Takođe, krajem godine mnoga preduzeća plaćaju obaveze, pa je i veća potražnja za devizama, kao što je ovih dana bio slučaj.
Na osnovu istraživanja i analiza, ali i uz ogradu da je predvideti nivo kursa nezahvalno dati, njihova je prognoza da će se kurs u poslednjoj nedelji ove godine kretati 95-96 dinara za evro.


Nema nuklearki bez referenduma
Najava ruskog ambasadora Aleksandra Konuzina o gradnji nuklearne elektrane u Srbiji uzburkala je javnost. Još više je iznenadila njegova izjava da je ideja potekla sa srpske strane. Ipak, nadležni tvrde da na ovu temu nema pregovora sa Rusima. Stručnjaci ističu da je za građenje nuklearnih elektrana potrebno mnogo vremena i novca, te da se one neće graditi u skorije vreme, dok neki dodaju da bi za odluku o gradnji mogao da se raspiše i referendum.

Prema Strategiji o energetici, do 2015. godine nije predviđena izgradnja nuklearnih centrala u Srbiji. Niko od zvaničnika nije potvrdio da je sa Rusima bio razgovora na ovu temu, iako ruski ambasador tvrdi da je ovakva ideja došla baš iz naše zemlje. Generalni direktor Elektroprivrede Srbije izjavio je, međutim, da niko iz ovog preduzeća nije pregovarao, ni razgovarao o izgradnji nuklearnih centara u našoj zemlji. On je dodao da se u Srbiji u narednih 10 godina neće graditi nuklearke.
- Srbija ima moratorijum na izgradnju elektrana do 2015. godine. EPS nema planove o projektovanju i izgradnji nuklearnih elektrana dok je na snazi moratorijum - objašnjava Marković.
Iako stručnjaci ne negiraju da se, kada su nuklearke u pitanju moraju sagledati i njihove dobre, ali i loše strane, ističu da je za Srbiju bolje da se usredsredi na iskorišćavanje hidropotencijala.
Zorana Mihajlović-Milanović, bivša savetnica za energetiku u Vladi Srbije, kaže da je cilj energetike jedne zemlje da zadovolji svoje potrebe, a da zatim proba da izveze energente.
- Ako želimo da izvozimo struju, nema potrebe da gradimo nuklearne elektrane jer su one ne samo energetski već i politički rizik. Srbiji je u ovom trenutku prioritet izgradnja termoelektrana u Obrenovcu jer bi to omogućilo dovoljno energije za podmirivanje potreba potrošača u zemlji. Izgradnja Đerdapa 3 bi omogućila da postanemo i važan regionalni igrač kada je reč o izvozu struje - smatra Milanovićeva.
Ona dodaje da bi za ovakvu odluku moglo da se postavi i referendumsko pitanje građanima, ali ističe da bi i same građane trebalo bolje informisati o tome šta one predstavljaju.
- Tehnologija je napredovala pa su rizici za akcident niži. Ipak, one rade na uranijum, a Srbija nije bogata njime i nema obučene kadrove za rad u nuklearkama - objašnjava Milanovićeva.
S druge strane, Slobodan Petrović, sekretar udruženja za energetiku Privredne komore Srbije, kaže da su u pitanju skupi i komplikovani objekti.
- Moratorijum na gradnju ovih objekata je uveden dok se ne iskoriste drugi izvori, kao što su ugalj i voda. Ne mislim da će biti mnogo protivnika za gradnju nuklearnih elektrana, ali mislim da se one neće graditi u skorijoj budućnosti - kaže Petrović.

U EU radi 157 centrala
Nuklearna energija je pojedinačno najveći izvor energije u Evropskoj uniji koja ima plan „Životna sredina - energija“ kojim obavezuje članice da do 2020. godine smanje emisiju ugljen-dioksida za 20 odsto u odnosu na 1990. godinu. Ovom energetskom politikom su naročito pogođene države koje imaju termoelektrane na ugalj, zbog velikog ispuštanja ugljen dioksida u atmosferu, tako da se mnoge okreću gradnji nuklearki. U državama EU je u pogonu 157 nuklearnih reaktora - u Francuskoj 58, Velikoj Britaniji 27, Nemačkoj 18, Švedskoj 11. U svetu najviše je nuklearnih elektrana u SAD (164), slede Japan i Rusija sa po 30, Kanada 22, Ukrajina 13.


Ekonomisti: Realan i održiv budžet
Beograd -- Ministarstvo finansija je ozbiljno uradilo svoj posao kada je u pitanju projekcija budžeta Srbije za 2010. i to na način da će taj budžet biti realno održiv.

Ekonomista Dejan Šoškić kaže da je obaveza Srbije da izađe pred MMF sa održivim planom budžeta za 2010. godinu i to sa dve komponente: smanjenjem javnih rashoda i s druge strane, podsticajem ekonomskih aktivnosti, posebno u domenu infrastrukturnih projekata, koji u Srbiji već dugo stoje na dnevnom redu.

"Verujem da je napravljen ozbiljan napor u Ministarstvu finasija i da ovo što smo dobili kao predlog budžeta za narednu godinu predstavlja realnu aproksimaciju onoga što će se dešavati u narednoj godini", kazao je Šoškić, koji je i član Ekonomskog saveta premijera Srbije.

Prema njegovim rečima, ostaje da se vidi kolike će biti konkretne cifre prihoda i rashoda u sledećoj godini i koliko će biti moguće podići prihode, boreći se protiv sive ekonomije i u kojoj meri će se otvoriti mogućnosti ušteda, pre svega u domenu javnih nabavki.

Šoškić je ukazao da je moguće učiniti ozbiljne racionalizacije, što potvrdjuje i nedavani izveštaj Državne revizorske institucije. "Verujem da tu postoji prostor da se rashodi smanje, a ne treba isključiti ni mogućnost da se poveća stepen naplate, zbog jačanja fiskalne discipline", ocenio je Šoškić.

Ističući da neka otvorena pitanja uvek moraju postojati, on je istakao da ostaje da se vidi koliki će zaista biti naš bruto domaći proizvod u sledećoj godini.

Nikolić: Budžet realan i skroman

Ekonomista Goran Nikolić kaže da je budžet za 2010. dosta realan i "skroman" i ocenio da će njegova struktura biti povoljnija nego u 2009. godini, jer će više novca biti izdvojeno za investicije.

"Struktura budžeta definitivno će biti povoljnija nego u 2009. godini", kazao je Nikolić, ističući da se u narednoj godini očekuju i bolji rezultati na planu budžetskih investicija i njihov viši nivo nego u 2009. godini.

On je istakao i da pri planiranju budžeta za 2010. godinu nije bilo "razmahivanja" u troškovima kao što je to bio slučaj ove godine. Planirani prihodi za 2010. godinu nominalno su veći za oko tri odsto nego u 2009. godini, a rashodi za oko dva odsto, objasnio je Nikolić.

Planirani budžetski prihodi su u skladu i sa očekivanim procenjenim rastom bruto-društvenog proizvoda (BDP) od 1,5 odsto i projektovane inflacije od šest odsto, rekao je Nikolić, naglašavajući da se u 2010. godini očekuje i rast izvoza, prihoda po osnovu naplaćenog poreza na dodatu vrednost (PDV) i akciza.

Nikolić smatra da su ovakva budžetska rešenja održiva, dodajući da bi jedino suočavanje Srbije sa novim udarom ekonomske krize mogao dovesti do preokreta, kada bi rebalans budžeta bio neminovan. On je naglasi io da ne postoji velika šansa da dođe do toga, jer za sada ne postoje relevantne projekcije o mogućnosti novog talasa ekonomske krize.


Stranci bi saradnju ali i standarde
Beograd -- Nemačke i austrijske kompanije traže dobavljače i poslovne saradnike u Srbiji, ali traže i odgovarajuće standarde i kadrove.

Predstavnici sedam nemačkih i austrijskih kompanija razgovarali su 30 srpskih dobavljača iz sektora metalo-prerađivačke, procesne i mašinske industrije, o unapređenju saradnje i povećanju izvoza i najavili sklapanje poslova za sledeću godinu.

"Nemačke i autrijske kompanije traže dobavljače i poslovne saradnike koji posluju pod odgovarajućim standardima i imaju verziran kadar koji se bavi poslovima izvoza", rekao je Bojan Janković zamenik direktora SIEPA-e.

Skup nemačko - austrijske privredne delegacije i srpskih kompanija organizovale su Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza Srbije (SIEPA) i organizacija BMO osnovana od strane austijskih i nemačkih kompanija sa ciljem da zajednički nastupaju u potrazi za dobavljačima delova, komponenata ili usluga širom sveta.

Janković je rekao da je veoma važno objasniti potencijalnim partnerima da su domaća preduzeća u stanju da proizvedu robu odgovarajućeg kvaliteta i u potrebnoj količini. "Naša preduzeća treba da imaju u vidu da cena predstavlja jednu, ali ne i jedinu i glavnu prednost u pregovorima o eventualnoj saradnji", istakao je Janković.

Georg Pajn, direktor organizacije BMO je kazao da je proces traženja i pronalaženja partnera dug i da ta organizacija osim u Srbiji pokušava da iznađe dobavljače i u Češkoj, Mađarskoj, Bugarskoj i Rumuniji.

Na skupu su učestvovale kompanije BBG, koja se bavi proizvodnjom poljoprivrednih mašina i BMTI koji je specijalizovan za metalne konstrukcije. Zatim, Ferro, proizvođač industrijske instalacije, Hoffman end Co., koji proizvodi komponente za auto industriju i železnice i Wittur proizvođač komponenti za sve vrste liftova i električnih podizača.

Od domaćih kompanija sastanku su prisustvovali predstavnici Zastava-Kovačnice, Utva MP, Radijator inženjering, RPC Peshovic, Krušik precizni lim, Topola livar i Tehnoservis.


Požar u Imleku, nema stradalih
U požaru koji je sinoć izbio u fabrici Imlek u Padinskoj skeli izgoreo pogon PET-ambalaže, nema žrtava ili povređenih.

B92 prenosi da je požar, koji je izbio oko 19.00, gasilo više od 30 vatrogasaca.

U Imleku navode da je šteta velika, ali da proizvodnja mleka nije obustavljena.

Požar je lokalizovan oko 22.00, a uzroci se još utvrđuju.


EPS to ask for increase in prices
BELGRADE -- Serbian public power company EPS will file a request with the national Energy Agency for a ten percent increase in the price of electricity.

The price hike should be introduced from January 1, 2010, EPS General Director Dragomir Marković said on Wednesday.

He also announced that the EPS was planning for another ten percent price increase on July 1, 2010.

Speaking during a news conference, Marković stated that the EPS would have a RSD 2bn loss at the end of 2009, which was "much less than the RSD 12bn estimated earlier".

This came because of increased revenues from exports, reduced import of power and overall expenses, said Marković.


Javni poziv za Galeniku 15.decembra
Beograd -- Javni poziv za izražavanje interesa za privatizaciju farmaceutske fabrike Galenika, biće raspisan 15. decembra, najavio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić.

On je objasnio da će se ići na dvo-etapni tender koji podrazumeva da se u prvoj fazi vidi da li ima zainteresovanih kupaca koji će biti spremni da za 100 odsto kapitala "Galenike" ponude cenu koja nije manja od 200 miliona evra.

Prema njegovim rečima na taj način će se ispitati tržište, a obvezujući tender će biti raspisan tek nakon toga, ako bude bilo interesenata.

Dinkić je precizirao da to svakako neće biti pre januara 2010. godine kada treba da se završi fabrika farmaceutskih proizvoda u čiju izgradnju je uloženo 60 miliona evra.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja je naveo i da će se odustati od tendera ako se ne dobiju povoljne ponude.

Vladislav Cvetković, v.d. direktora Agencije za privatizaciju, najavio je ranije da će Galenikabitijedino javno preduzeće koje vlada planira da privatizuje, i to ukoliko se steknu povoljni uslovi.

"Iako dinamiku i model privatizacije tih kompanija određuje Vlada, mislim da u sledećoj godini ne treba očekivati početak privatizacije ni Telekoma, ali ni Jata, Aerodroma Nikola Tesla, EPS-a", objasnio je on.

Predsednik Samostalnog sindikata hemije i nemetala Ljubiša Nestorović ranije je izjavio da je taj sindikat protiv većinske privatizacije imajući u vidu strateški značaj farmaceutske industrije Srbije.

On je podsetio i da je firma započela investicioni ciklus i uložila 46,37 miliona evra u izgradnju novog pogona, čije se otvaranje očekuje početkom januara naredne godine, kao i da će se u proizvodni program uložiti oko 25 miliona evra.


Dokapitalizacija KMBN od 120 mil. €
Beograd -- Ugovor o dokapitalizaciji Komercijalne banke [KMBN] za 120 miliona evra bi trebalo da bude potpisan 17. decembra.

Potpredsednik Vlade Srbije Mlađan Dinkić kaže da je Nacrtom ugovora o dokapitalizaciji predviđeno da u tom procesu učestvuju Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Međunarodna finasijska korporacija (IFC), Švedski investicioni fond i investicioni fond Vlade Nemačke.

Vlada Srbije će imati rok od tri godine da prati tu dokapitalizaciju, kako bi zadržala sadašnji udeo od 42,6 odsto u Komercijalnoj banci, kazao je Dinkić i naveo da će taj iznos zavisiti od toga kada Vlada uplati svoj deo dokapitalizacije Komercijalne banke, pošto će ugovorom biti predviđene kamate.

Prema njegovim rečima, nakon toga, EBRD će sa drugim međunarodnim finansijskim organizacijama povećati udeo u Komercijalnoj banci sa sadašnjih 25 odsto na 34,6 odsto akcija, na uštrb malih akcionara.

Srbija će i dalje imati većinsko vlasništvo u Komercijalnoj banci i većinsko upravljanje, ali uz značajno povećanje kapitala koje će moći da iskoristi za povećanje plasmana, kazao je Dinkić.

Komercijalna banka Beograd je druga po snazi banka na srpskom tržištu, ima više od 900 hiljada klijenata i preko 1,2 miliona otvorenih računa. Prema podacima sa Beogradske berze država ima 42,59 odsto kapitala Komercijalne banke, a posredno, preko firmi u vlasništvu, poseduje više od 50 procenata akcija. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je vlasnik 25 odsto akcija.


Croatia's Gastro Grupa Plans Expansion to Bosnia, Serbia
ZAGREB (Croatia), December 3 (SeeNews) - Gastro Grupa, Croatia's biggest distributor to the hotel, restaurant and catering industry, plans to expand to the markets of neighbouring Bosnia and Serbia next year, Croatian media reported.

Next year, Gastro Grupa plans to connect with erbian and Bosnian distributors, because the hotel, restaurant and catering (HoReCa) market in Croatia will continue to fall, while elsewhere in the region there is potential for growth, Croatian online Business news portal Bankamagazine (www.banka.hr) reported on Wednesday.

“Gastro Grupa (www.gastro-grupa.hr) this year expects turnover of 2.5 billion kuna ($517 million/342 million euro), which in conditions of crisis is a very good result,” Bankamagazine quoted the company chairman, Drago Munjiza, as saying.

The company, which employs 1,800, has some 10,000 customers in the HoReCa industry and operates a fleet of 550 delivery vehicles.

(1 euro=7.3058 Croatian kuna)


Serbia To Open Prequalification Tender for Drug Maker Galenika on Dec 15
BELGRADE (Serbia), December 3 (SeeNews) – Serbia will call a prequalification tender for the sale of its largest drug maker Galenika on December 15, Economy Minister Mladjan Dinkic said on Thursday.

He also confirmed earlier reports carried by local media that the government would not consider bidders offering less than 200 million euro ($301.8 million) for 100% of Galenika.

“We already announced previously that the sale will be completed in two stages. The first stage is intended to enable bidders to express their interest because we have to see who – and if anyone – is interested in a strategic partnership with Galenika,” Dinkic told a news conference.

“The second stage will be to open a binding tender after which we will be able to finally decide whether to sell Galenika, or not. If we do not receive appropriate bids we will give up for the time being on the privatisation of Galenika," Dinkic added.

Galenika expects its net profit to rise by around 10% to 7.0 million euro ($10 million) this year, the company's director general, Nenad Ognjenovic, told SeeNews earlier.

Galenika’s major domestic competitors include Sumadijalek, owned by Greek pharmaceutical company Alapis, and Hemofarm, owned by Germany’s STADA.

($=0.6627 euro)


Serbia Sells 2.0 Bln Dinars (20.9 Mln Euro) in 6-mo T-bills, Yields Fall
BELGRADE (Serbia), December 3 (SeeNews) – Serbia’s Finance Ministry said on Thursday it sold its entire offer of 2.0 billion dinars ($31.6 million/20.9 million euro) of six-month Treasury bills at an average interest rate of 10.45%, down from 10.6% in last week’s auction.

The average accepted price in Thursday's auction was equal to 95% of par, the ministry said in a statement posted on its website.

The ministry sold 200,000 T-bills with a nominal value of 10,000 dinars each. The government securities will mature on June 3, 2010.

In the previous auction of six-month T-bills held on November 26 the ministry also sold its entire offer of 2.0 billion dinars worth of government securities.

Serbia holds scheduled auctions of three-month T-bills every week on Tuesdays, of 12-month T-bills on Wednesdays and of six-month T-bills on Thursdays.

The next auctions of three-month, 12-month and six-month T-bills will be held on December 8, December 9, and December 10 respectively.

(1 euro = 95.7119 dinars)


Vlada Srbije ukinula 208 nepotrebnih propisa
Vlada Srbije stavila je danas (3. decembar 2009. godine) van snage 208 nepotrebnih podzakonskih akata koji otežavaju poslovanje privrede, čime je počela realizacija sveobuhvatne reforme propisa, izjavio je ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić.

Na konferenciji za novinare posle sednice Vlade Srbije, Dinkić je kazao da će ova akcija biti okončana do polovine 2010. godine i da će omogućiti privredi da uštedi oko 200 mil EUR troškova koje ima zbog nepotrebnih propisa.

Dinkić je kazao da će u naredne dve do tri sedmice na sednicama Vlade biti usvojeno još oko 300 preporuka za ukidanje, izmene ili dopune 600 propisa kako bi sistem očistili "od birokratije".

- To neće biti jednostavan zadatak pošto u procesu analize preporuka Jedinice za sveobuhvatnu reformu propisa ima dosta otpora državnih organa i inistitucija koje ne žele da se pomire sa gubljenjem izmišljnih poslova na osnovu kojih su zarađivali novac - kazao je on.

Najveće otpore, naveo je Dinkić, očekuju u Poreskoj upravi koja ima najkomplikovaniju papirologiju i koja je van svih evropskih standarda.

Ministar je naveo i da Srbija ima mnogobrojne uredbe koje se odnose na pomorski saobraćaj iako Srbija nema nikakve veze sa morem.

Kako je istakao, izmenom propisa da se uplata doprinosa vrši na jedan umesto na tri računa, privreda će uštedeti 28 mil EUR godišnje, a produžavanjem važenja putnih naloga sa sedam na 30 dana uštedeće se 20 mil EUR.

Dinkić je naveo i da su ministarstva dobila nalog da do kraja marta pripreme izmene zakona sa nepotrebnim birokratskim procedurama, koje će istovremeno biti usvojene na posebnoj sednici Skupštine Srbije u drugom tromesečju 2010. godine.


Nove mere NBS za lakse odobravanje kredita za refinansiranje
Viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Mira Erić-Jović najavila je danas da će centralna banka smanjiti restriktivnost monetarne politike, koji se odnose na odobravanje zajmova za refinansiranje i ukazala da banke svoj višak likvidnosti i dalje u ulažu državne hartije od vrednosti, umesto u kredite privredi i građanima

Ona je kazala da će propisi, koje NBS sprema, uticati na to da banke nemaju obavezu da stvaraju dodatne rezervacije za refinansiranje kredita, što bi trebalo da dovede do toga da krediti pojeftine, odnosno, da se snize kamate, objasnivši da se pripremaju drugačiji kriterijumi za projektno finansiranje od strane banaka.

Učestvujući na Petom godišnjem forumu "Finansijske usluge i CFO", u organizaciji "Ekonomist medija grupe", Erić - Jović je naevla da su postoječe rezervacije za kredite u domaćim bankama daleko veće od postojećeg nivoa nenaplativih zajmova. Viceguverner NBS je navela ukazala da čak i kada bi nivo nenaplativih potraživanja anaka porastao na 30 odsto, taj sektor ne bi imao adekvatnost kapitala manju od 16,4 odsto, ukazujući da taj podatak govori da su domaće banke visoko solventne, pogotovo u poređenju s onima iz država u okruženju.

Komentarišući najavu belgijske KBC banke da će se povući iz Srbije, viceguverner NBS je objasnila da će nju neko morati da kupi, a novi vlasnik moraće da traži licencu za rad od NBS-a, a to je samo promena vlasnika banke, koja nema uticaja.

"To znači da dužnici moraju da plaćaju svoje obaveze i da deponenti mogu da podignu svoje depozite kad god žele", istakla je ona.

Član Izvršnog odbora Folksbanke Klaus Miler naveo je da je ta banka ove godine izdvojila oko 11 miliona evra za rezervacije zajmova, što će direktno uticati na poskupljenje kredita, napominjući da se Folksbanci broj refinansirajućih linija povećao četiri puta od 2008. godine.

Miler je ukazao da pošto bankarski sektor Srbije zavisi od međunarodnih izvora finansiranja, kojih je sve manje zbog krize, jedini način da banke refinansiraju kredite je da privuku što više domaće štednje.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta