Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hiljadu radnika „Zastave“ prelazi u „Fijat automobile“
Italijanski „Fijat“ uplatio je 98 miliona evra na račun preduzeća „Fijat automobili Srbija“ kao prvi novčani ulog. Na taj način „Fijat“ postaje većinski vlasnik zajedničkog preduzeća sa 67 odsto kapitala, dok Srbiji pripada 33 odsto.

Ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić izjavio je da će 98 miliona evra od italijanskog „Fijata“, koji su legli na račun zajedničkog društva „Fijat automobili Srbija“, biti odmah investirani u pripremu za proizvodnju novog tipa automobila.
„Ovo je veliki dan za Srbiju. Ta uplata znači da novac neće da stoji već će odmah biti upotrebljen za nabavku opreme, renoviranje i pripremu za proizvodnju novog modela“, rekao je Dinkić.
On je rekao da je, kako je i bilo najavljeno, „Fijat“ uplatio 98 miliona evra na račun zajedničkog društva „Fijat automobili Srbija“ kod beogradske „Unikredit banke“. „Fijat“ je ranije uplatio dva miliona evra, podsetio je on.
Ministar je naveo da će dinamika uplata ostalih investicija biti u skladu sa finansiranjem prvog modela automobila čija je proizvodnja planirana u drugoj polovini 2011. godine. Upitan o preostalim investicijama „Fijata“, Dinkić je rekao da preostaje još 600 miliona evra i taj iznos bi trebalo da stiže u tranšama u narednih godinu i po dana.
Sada započinje dugo očekivani oporavak kragujevačke „Zastave“, a 1. februara ugovore sa novom firmom potpisaće 1.000 od 2.713 radnika, izjavio je Zoran Marković, zamenik predsednika Sindikalne organizacije „Zastava automobili“. Marković je kazao da je testove za prelazak u novu firmu položilo 1.500 radnika, kao i da su krenuli sistematski pregledi za izbor prve grupe „automobilista“.


SRP „žanje” 200 miliona evra
Mlađan Dinkić se nada da će ministri slomiti otpor u institucijama koje su u njihovoj nadležnosti i da će građanima i privredi usluge države biti jeftinije

Zahvaljujući juče usvojenim preporukama za ukidanje štetnih birokratskih procedura, privreda će godišnje uštedeti 64,3 miliona evra. A kada u potpunosti bude završena giljotina propisa i iz upotrebe izbačena preostala trećina nepotrebnih uredbi, pravilnika i odluka, ta ušteda će iznositi 200 miliona evra. Od tog novca mogao bi da se sagradi autoput od Horgoša do Novog Sada ili izgradi most, naveo je ministar ekonomije Mlađan Dinić na konferenciji za novinare posle sednice Vlade Srbije.

Nakon usvajanja 223 preporuke, trebalo bi da budu izmenjene određene uredbe i zakoni, a najveće uštede će prema njegovim rečima doneti produženje važnosti putnih naloga sa sedam na 30 dana (20,2 miliona evra), ukidanje obaveze zaposlenog da potpisuje evidenciju o zaradi (10,7 miliona evra), davanje mogućnosti malim i srednjim preduzećima da elektronski dostavljaju obrasce Poreskoj upravi (6,5 miliona evra), uvođenje pravila da kombi vozila plaćaju manju putarinu od autobusa i kamiona (5,3 miliona evra). Ono što je posebno važno jeste da će ubuduće biti formiran zajednički inspektorat, što znači da će biti koordiniran rad inspekcijskih službi i izvršena regionalna rotacija. Tako da se, kako je objasnio ministar ekonomije, više neće dešavati da jedno preduzeće poseti 10 različitih inspekcija, a u drugo godinama niko ne kroči.

Rok za sprovođenje usvojenih preporuka za podzakonske akte koje je moguće lako izmeniti je 1. februar, za one za koje je potrebno nešto više vremena – 31. mart, a tamo gde je potrebno uvesti novu informacionu tehnologiju da bi se sprovela preporuka rok je 30. jun naredne godine, precizirao je Dinkić.

– Planiramo da do sredine iduće godine kompletiramo giljotinu propisa, što znači da usvojimo sve potrebne podzakonske akte i da vlada i Skupština usvoje sve potrebne zakone – najavio je Dinkić.

On ne krije da postoji otpor birokrata nižeg ranga, ali se ipak nada da će ministri slomiti otpor u institucijama koje su u njihovoj nadležnosti.

– Zbog ukidanja nepotrebnih propisa i procedura, jedan broj ljudi ostaće bez posla. Ti poslovi su nepotrebni, a koštaju građane i privredu – smatra ministar ekonomije.

Preporuke koje bi vlada tek trebalo da usvoji možda već u januaru donose i najveće uštede, odnosno 121,6 miliona evra. One se odnose na uplatu pazara jednom nedeljno, a ne svakog dana, uplatu poreza i doprinosa na jedan račun, jednošalterski sistem za prijavu i odjavu zaposlenih, ukidanje radne knjižice, ukidanje obaveze isticanja firme na automobilima privrednih subjekata.


„Dunav” se uliva u – državu
Prema vladinoj odluci, naša najveća osiguravajuća kuća neće biti prodata u naredne tri godine, a dotle mora da promeni „imovinski status” i da znatno poveća vrednost kompanije

Kompanija „Dunav osiguranje” neće biti prodata odlukom vlade bar za tri naredne godine. Za to vreme, već koliko 2010, njen menadžment treba da je „prevede” iz društvene u državnu svojinu. Ali i da joj podigne vrednost kapitala o koji će se otimati i najveće svetske kuće, ako se vlada opredeli za takvu vrstu privatizacije, kaže generalni direktor te osiguravajuće kuće mr Milenka Jezdimirović, mada je za nju „poželjniji manjinski strateški partner, kao što je slučaj sa Komercijalnom bankom”.

Vlada se, prema njenim rečima, na takvo rešenje opredelila iz čisto praktičnih, ali i ekonomskih razloga. Ponajpre, novi Ustav „ne poznaje” društvenu svojinu, a u „Dunavu” je čak 95 odsto kapitala tog neimenovanog vlasnika. Ostalo poseduju mali akcionari. To nije mali i jednostavan posao, pogotovo u veoma oštroj konkurenciji na domaćem tržištu 25 osiguravajućih firmi od kojih je čak 22 iz sveta.

Treba se, uverava nas sagovornica, baviti sobom, rešavanjem svog vlasničkog statusa, ali i odgovoriti na sve izazove tržišta i konkurencije. U tom nastojanju, Jezdimirovićeva najavljuje da će „Dunav osiguranje” domaćem tržištu nuditi više od 90 vrsta osiguravajućih proizvoda i da će i dalje kreirati nove na koje će, uverena je, naši ljudi i privreda reagovati na pravi način. Bar onako kako je to u Evropi, gde se izdvajanja za polise osiguranja ne doživljavaju kao suvišan trošak, već kao ulaganje u sigurniju budućnost i sastavni su deo života i svakog biznisa.

– „Dunav” se godinama, a odskora i sve kuće koje rade u Srbiji, trudio da u svesti naših ljudi promeni stav prema osiguranju. Da umesto verovanja „neće mene valjda”, otpočnu sa ekonomičnim i racionalnim ponašanjem. Da malim mesečnim izdacima za osiguranje obezbede sebi bar sigurnost da u slučaju neke štete neće biti sasvim sami i prepušteni ćudima nevolje koja ih je zadesila – ističe naša sagovornica, dodajući da se veliki broj ljudi javlja za osiguranje i stavlja sigurnosne brave na vrata tek kada su im stanovi obijeni. Suviše kasno. Zaboravili su na preventivu, a osiguranje je upravo to – zaštita i preventiva.

Problem je, kaže, da i male privrednike, koji u svoje pogone i poslovne prostore ulože stotine hiljada evra, a mnogo im je stotinak evra za osiguranje, ubedi u potrebu zaštite od mnogih rizika. Milenka Jezdimirović dodaje da joj je jasno da se takav konzervativan stav ne može promeniti preko noći i da osiguravajućim kućama ne ide naruku aktuelna kriza, kada se ljudi u nekoj vrsti „samoodbrane” lišavaju čak i životnog osiguranja, kako svog tako i svoje porodice. Zato i nije čudno što smo po životnom osiguranju, sa svega deset evra po stanovniku, već godinama na samom začelju lestvice evropskih zemalja.

Šteta je, kaže, što ta vrsta osiguranja nije kod nas razvijenija, jer je ona izvor veoma kvalitetnih i dugoročnih investicionih sredstava. I bez njih „Dunav osiguranje” će iduće godine početi da novac prikupljen od premija osiguranja ulaže ne samo u državne hartije od vrednosti ili zapise NBS, već i u kupovinu najkvalitetnijih obveznica naših kompanija, kao što je nedavno to učinio ulažući 95 miliona dinara u pirotski „Tigar”. Jezdimirovićeva se nada i skorašnjem usvajanju zakona o javnoj svojini na osnovu koga bi i „Dunav” mogao dugoročno, ali sigurno da ulaže i u municipalne obveznice opština i lokalnih samouprava za rešavanje njihovih infastrukturnih i drugih potreba. Mnogo jevtinije nego što bi to činile banke.

Ugovor sa EPS-om

Kompanija „Dunav osiguranje” juče je, uz saosiguranje novosadskog DDOR-a, zaključila ugovor sa Elektroprivredom Srbije o osiguranju celokupne imovine i zaposlenih, u naredne četiri godine, vredan 1,75 milijardi dinara. To je, prema rečima Mile Jezdimirović, samo nastavak deceniju duge veoma plodne saradnje sa EPS-om u koji je, zajedničkom snagom, uloženo mnogo znanjai novca u smanjivanje rizika od šteta i neželjenih događaja. Ovaj ugovor je za „Dunav” od velikog značaja, jer sada može da se okrene sebi i rešavanju sopstvenih otvorenih pitanja.


Kako pametno ulagati 2010.
Sledeća godina profitabilnija za smelije ulagače, odnosno kupovinu akcija na berzi, ulaganje u investicione i penzione fondove

Ulaganje u investicione i penzione fondove i kupovina akcija na berzi dogodine će biti isplativiji od dinarske i devizne štednje, ali i kupovine državnih zapisa.

Prema oceni finansijskog portala Kamatica, minulu godinu obeležile su takozvane konzervativne investicije: kamatne stope na državne zapise, dinarsku i deviznu štednju su dostizale najvišinivo od 2000. godine, a kurs je ostao na relativno stabilnom nivou.

Smeli ulagači, koji su prvenstveno ulagali u akcije na Beogradskoj berzi i u investicione fondove,imali suprilike za najviše prinose na ulaganja, ali su istovremeno bili izloženi i velikim rizicima.

– Dogodine bi,prema svim pokazateljima,moglobiti obrta, tako da se perspektive otvaraju smelijim ulagačima, dok će za konzervativne investitore to biti daleko manje profitabilna godina – prognoziraju stručnjaci sa navedenog portala.

A kada je o kursu reč, ekonomski analitičari predviđaju da će nacionalna valuta „talasati” oko pet odsto (u oba smera), a kamate na dinarsku štednju biće niže nego ove godine.Za devizne štediše 2009. godina bila je „zlatna”, ocenjuju stručnjaci.

– Kraj ove godine obeležio jeosetan pad kamata, što ukazuje na blagi oporavak finansijskog sistema, a verujemo da će takav trend biti nastavljen dogodine – ističe se u analizi.

Ulaganje u investicione fondove radi kratkoročnih plasmana u 2010. godini nisu preporučljiva investicija, ali investiranje zbog dugoročnijih prinosa (trii više godina) svakako jedobra investicija, smatraju stručnjaci Kamatice. Isplativo će biti i dugoročno ulaganje u penzione fondove.

Dodaju i to da će dogodine pasti prinosi na ulaganje u državne zapise, jer se očekuje dalji pad referentne kamatne stope Narodne banke Srbije.

Katastrofalno klizanjeoba berzanska indeksa i gotovo svih akcija na Beogradskoj berzi u prošloj godini i početkom ove godine, rezultirali su i znatnimpadomna Beogradskoj berzi, koji je trajao od marta do oktobra. Dogodine će situacija biti znatno drugačija.


Srbija od 2010. na čelu CEFTE
Beograd -- Srbija će od 1. januara obavljati ulogu predsedavajućeg CEFTA sporazuma što će joj omogućiti da na tržištu regiona ostvari bezmalo trećinu ukupnog izvoza.

Prema analizi Privredne komore Srbije, izvoz Srbije u zemlje CEFTA se u toku poslednjih nekoliko godina ustalio na oko 32 odsto od ukupno ostvarene vrednosti eksporta, dok uvoz obuhvata svega osam procenata ukupnog importa.

Srbija je u perioidu od početka januara do kraja oktobra 2009. sa ostalim zemljama iz te grupacije imala ukupan suficit u robnoj razmeni od približno 1,17 milijardi dolara.

Naše kompanije su u tom razdoblju isporučile na ostatak tržišta CEFTA proizvoda za 2,16 miliijardi dolara, dok je uvoz bio 989,1 milion dolara, a pokrivenost uvoza izvozom veća od 218 procenta.

Prošle godine je Srbija u razmeni sa CEFTOM ostvarila, najviše zahavljujući isporuci poljoprivrednih sirovina i raznih prehrambenih proizvoda, suficit od 1,8 milijardi dolara, ali takav višak ove godine, usled nižeg obima trgovine, neće sigurno biti dostignut.

Analitičari PKS naglašavaju da Srbija sa svim članicama CEFTA ima, izuzimajući Hrvatsku i u simboličnoj meri Moldaviju, visok trgovinski suficit, a takvo stanje se održava u dužem razdoblju.

U robnoj razmeni Srbije sa sa ostalim članicama CEFTA najveći udeo imaju osim poljoprivredno - prahrambenih proizvoda i produkcija crne i obojene metalurgije, proizvodi hemijske industrije i električna energija.

Sporazum CEFTA, zaključen 19. decembra 2006. godine, a u koji su osim Srbije i UNMIK/Kosova kao carinske teritorije uključene još Bugarska, Rumunija, Crna Gora, Hrvatska, Moldavija, Makedonija i Albanija, predstavlja odličnu priliku za dalji razvoj naše spoljne trgovine, a posebno izvoza.

CEFTA bolja nego bilateralni sporazumi

Stručnjaci PKS naglašavaju da postojeći CEFTA sporazum ima bitne prednosti u odnosu na ranije dvostrane trgovnske aranžmane, jer stvara uslove za hramonizovanu robnu razmenu unutar Regiona.

Najvažnija prednost novog CEFTA sporazuma je, prema oceni stručnjaka PKS, u tome što sve zemlje regiona čini atraktivnijim mestom za strani kapital, jer je uspostavljen zajednički pravni okvir za investicije, što u značanoj meri treba da podigne zainteresovanost ulagača.


Prihodi Metalca 3,5 miliona evra
Gornji Milanovac -- Kompanija Metalac iz Gornjeg Milanovca imala je u 2009. godini dobit od 3,5 miliona evra godini što je za 500 hiljada evra manje nego u 2008. godini.

Generalni direktor te metaloprerađivačke industrije Petrašin Jakovljević kazao da je zadovoljan rezultatom ostvarenim u kriznoj godini, iako je zabeležen pad prodaje proizvoda Metalca za 22 odsto.

“Porudžbine kupaca su znatno smanjene, ali Metalac nije izgubio ni jednog kupca u svetu”, naveo je Jakovljević.

Generalni direktor je najavio da Metalac planira da u 2010. godini osnuje kompaniju u Milvokiju, u Sjedinjenim Američkim Državama, koja će omogućiti bolji prodor na američko tržište.

Kako je naglasio Jakovljević, Metalac u ovoj godini nije otpustio ni jednog radnika, a plate 1.550 zaposlenih su na nivou iz novembra 2008. godine.

"Kriza će ostaviti i pozitivne efekte, jer će sa tržišta nestati mešetari i nelojalna konkurencija, koja ne organizuje proizvodnju, što će biti podsticaj za Metalac da još više radi", kazao je Jakovljević i dodao da se u 2010. planira povećanje proizvodnje za osam odsto.


Trgovina na Beogradskoj berzi u 2010. počinje 11. januara
Trgovina na Beogradskoj berzi u narednoj godini počeće 11. januara, odlučilo je srpsko tržišta kapitala u sklopu godišnjeg kalendara berzanskih sastanaka.

Berza je kod utvrđivanja prvog radnog dana u 2010. uvažila potrebu obezbeđenja kontinuiteta i sigurnosti trgovine a s obzirom na činjenicu da su u prvih deset dana 2010. dva neradna zbog državnog praznika, jedan zbog verskog i tri dana vikenda.

Period do 11. januara takođe je neophodan za pripremu sistema za trgovinu u novoj kalendarskoj godini, uključujući podešavanje sistema, selidbu podataka i statistika, kao i okončanje poslova radi puštanja u rad BelexFIXAPI modula.


BDP u 2009. godini smanjen za 2,9% - najveći pad zabeležen u građevinarstvu
Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u 2009. godini bio je 2,9%, prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, izjavio je danas (30. decembar 2009. godine) direktor tog zavoda Dragan Vukmirović.

On je na konferenciji za novinare u Beogradu kazao da je rast zabeležen u saobraćaju, finansijskom posredovanju, poljoprivredi i sektoru države, dok je u svim ostalim sektorima zabeležen pad.

Vukmirović je kazao da je prema proceni, industrijska proizvodnja u Srbiji u 2009. godini zabeležila pad od 12,6%, čemu je najviše doprineo pad u prerađivačkoj industriji, dok je u proizvodnji struje, gasa i vode zabeležen minimalni rast.

- Procenjeno je da je poljoprivredna proizvodnja u 2009. godini imala rast od 2,5% - kazao je on.

Prema procenama Zavoda, istakao je, građevinarstvo je u 2009. imalo pad od 19,9%, u trgovini na malo u Srbiji pad je iznosio 11,7%, dok je pad trgovine na veliko bio 4,1%.

U ugostiteljstvu, naveo je Vukmirović, pad je procenjen na 10,2%, a u saobraćaju je pad bio 14,9%.

Telekomunikacije su i u 2009. godini nastavile rast, koji je iznosio 28,5%, naglasio je direktor Zavoda za statistiku Srbije.

Vukmirović je kazao da je, prema procenama Zavoda na osnovu dostupnih i do sada objavljenih podataka, broj zaposlenih u Srbiji u 2009. bio za 5,1% manji nego u 2008.

- Broj zaposlenih muškaraca u Srbiji smanjen je za 4,8%, a broj zaposlenih žena pao je za 5,6% - naveo je on i dodao da je prema anketi o radnoj snazi iz oktobra 2009. stopa nezaposlenosti u Srbiji 16,6%, što je za 2,6% više nego u 2008.

Generalni direktor Zavoda za statistiku Srbije Dragan Vukmirović kazao je da su neto zarade u Srbiji u 2009. godini realno smanjene za 0,1%, dok su nominalno porasle za 8,5%.


Vlada usvojila 223 preporuke za ukidanje štetnih birokratskih propisa
Vlada Srbije je usvojila na jučerašnjoj (29. decembar 2009. godine) sednici 223 preporuke privrede za ukidanje štetnih birokratskih propisa, koje će privredi doneti uštedu od 64,3 mil EUR godišnje, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Ministar ekonomije Mlađan Dinkić je na konferenciji za novinare, održanoj nakon sednice Vlade, ukazao na to da je ostalo da se usaglase još 122 preporuke, čije će usvajanje omogućiti dodatne uštede u iznosu od 121,6 mil EUR godišnje.

Kada budu usvojene sve preporuke, kako je precizirao, ukupna ušteda iznosiće približno 200 mil EUR godišnje.

On je objasnio da su rokovi za sprovođenje danas usvojenih preporuka za podzakonske akte koje je moguće lako izmeniti 1. februar naredne godine, za one za koje je potrebno više vremena 31. mart, dok je tamo gde je potrebno uvesti novu informacionu tehnologiju da bi se sprovela preporuka rok 30. jun 2010. godine.

Dinkić je naglasio da je plan da do sredine naredne godine bude kompletirana takozvana "giljotina propisa", što znači da budu doneti svi potrebni podzakonski akti i da Vlada i Skupština usvoje sve potrebne zakone.

On je izrazio zadovoljstvo zbog početka sprovođenja "giljotine propisa", ali i nezadovoljstvo tempom njene realizacije.

Ministar je objasnio da i dalje postoji otpor tom procesu, s obzirom na to da će zbog ukidanja nepotrebnih propisa i procedura jedan broj ljudi ostati bez posla, koji je inače nepotreban, a košta građane i privredu.

Dinkić je naveo da su među preporukama koje će doneti najveće uštede, a koje je Vlada danas usvojila, produženje važnosti putnih naloga sa sedam na 30 dana što će privredi uštedeti 20,7 mil EUR, kao i ukidanje obaveze zaposlenog da potpisuje evidenciju o zaradi, što će doneti 10,8 mil EUR uštede.

Prema njegovim rečima, kombi vozila će plaćati manju putarinu od autobusa i kamiona što će doneti uštedu privredi od 5,3 mil EUR, a planira se i reforma inspekcijskih službi tako što će biti formirano koordinaciono telo, uvedeni zajednički izlasci na teren i regionalna rotacija inspektora.

Dinkić je potvrdio da je juče potpisao novu sistematizaciju radnih mesta u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, u skladu s kojom će otkaz dobiti 73 zaposlenih.

On je objasnio da će prema novoj sistematizaciji, koja je poslata Vladi na usvajanje, u Ministarstvu raditi 310 ljudi, i precizirao da se u taj broj zaposlenih ubraja i 28 nedavno izabranih ekonomskih diplomata.


RTB "Bor" i "Glenkor" otvaraju rudnik zlata
Rudarsko-topioničarski basen (RTB) "Bor" i multinacionalna kompanija "Glenkor", jedna od najmoćnijih rudarskih korporacija na svetu, zajednički će ući u posao oko aktiviranja i eksploatacije rudnika zlata "Čoka Marina 1", kod Majdanpeka.

Ovo je, za "Novosti", potvrdio Blagoje Spaskovski, generalni direktor RTB "Bor".

- Po dogovoru sa predstavnicima "Glenkora", nakon aktiviranja i početka eksploatacije, koncentrat iz "Čoka Marina 1" pretapaće se u njihovoj topionici u Kazahstanu - objašnjava Spaskovski.

- Jer, u rudniku "Čoka Marina 1", pored značajnih količina zlata, srebra i bakra, ima i olova, cinka i kadmijuma. Zbog toga, ta sirovina ne bi mogla da se pretapa u borskoj topionici, budući da mi nemamo tehnologiju kojim bi se moglo sprečiti veliko ekološko zagađenje, do kojeg bi došlo pretapanjem tog koncentrata u borskom metalurškom agregatu.

U "Čoka Marinu 1", u kome su overene rezerve od oko 240 hiljada tona rude, ima oko 4,4 odsto bakra, 14 grama po toni zlata i gotovo 100 grama po toni srebra. Primera radi, ležišta sa jedan odsto bakra i dva grama po toni zlata smatraju se - izuzetno bogatim.

- Eksploatacijom "Čoka Marina 1" ostvarićemo čist profit od oko 28 mil USD - podvlači Spaskovski.

Inače, ovaj rudnik je otkriven još 1981. godine, ali do sada nije eksploatisan, jer nije bilo odgovarajuće tehnologije za pretapanje koncentrata iz tog ležišta.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta