Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MMF će analizirati poreski sistem Srbije
BEOGRAD, 31. decembra 2009. (Beta) - Ministarka finansija Srbije Dijana Dragutinović najavila je da će početkom februara u Srbiju doći tehnička misija Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF), koja bi trebalo da analizira poreski sistem.

Dragutinovićeva je u intervjuu za novogodišnji trobroj dnevnika Blic, kazala da će predstavnici MMF u periodu od tri sedmice snimati stanje u poreskom sistemu i poreskoj administraciji Srbije.

"Nadam se da ćemo nakon toga imati jasnu sliku kakav poreski sistem je potreban Srbiji. Naravno, sve u funkciji podsticanja rasta i zaposlenosti", kazala je ona i dodala da će misiji MMF biti predstavljen i predlog reforme poreskog sistema.

Ministarka finansija je ocenila da je važeći poreski sistem u Srbiji nepravedan i da štiti najbogatije. "U želji da počnemo da ga menjamo, pripremili smo predlog izmene Zakona o porezu na imovinu i mislim da ću za to imati podršku cele vlade. Za ostale zakone ne mogu da garantujem. Porez na imovinu je duboko nepravedan i s tim u vezi se svi slažu", kazala je.


Ministarstvo ekonomije dostavilo knjigu akcionara NIS-u
BEOGRAD, 31. decembra 2009. (Beta) - Ministarstvo ekonomije Srbije predalo je u četvrtak knjigu akcionara Naftnoj industriji Srbije (NIS), čime je omogućeno da ta kompanija postane otvoreno akcionarsko društvo.

Kako su agenciji Beta kazali u Ministarstvu ekonomije, sada više ne postoji nikakva formalna prepreka da NIS izadje na berzu, odnosno to u potpunosti zavisti od većinskog vlasnika komapnije, ruskog Gaspromnjefta.

U interesu je gradjana da se to što pre dogodi jer 6. janura počinje podela besplatnih akcija NIS-a, pošto se vrednost akcija najbolje i najtransparentnije utvrdjuje na berzi, naveli su i dodali da je prodaja na bezi najbezbedniji način da gradjani unovče akcije.

Gradjani će 6. januara dobiti po pet akcija NIS-a, nominalne vrednosti 500 dinara po akciji, a prvo trgovanje na berzi će za njih biti besplatno.


Valjaonica bakra Sevojno: Godina rekorda usred krize
Valjaonica bakra u Sevojnu 2009. proizvela više nego ikad za poslednjih 20 godina. Glavna zamerka je što država nije prepoznala da je reprocelina bakra jedan od najvećih ekonomskih potencijala

Užice – Generalni direktor Valjaonice bakra Sevojno Dragan Subotić ima razloga za osmeh. Firma kojom rukovodi – a većinski vlasnik je kompanija „Ist point” Zorana Drakulića – jedna je od retkih u Srbiji koja ovu krizu stoički podnosi. I na nju odgovara rastom proizvodnje, većim izvozom, osvajanjem novih tržišta, dodatnim investiranjem, zapošljavanjem radnika.

Dok se drugi uglavnom ovih dana sabiraju koliko im je u godini za nama usled krize pala industrijska proizvodnja, u Valjaonici bakra uspeli su da proizvodnju podignu za pet odsto. Stigli su na oko 36.000 tona proizvedenih vučenih i valjanih proizvoda od bakra i legura, što je najbolji godišnji rezultat u poslednje dve decenije. Od toga u izvoz, ove godine vredan oko 50 miliona evra, otišlo je skoro 90 odsto proizvodnje.

– Imajući u vidu ukupno okruženje i probleme naših kupaca, pre svega onih u Zapadnoj Evropi, mislim da smo jedna od retkih firmi u metaloprerađivačkom kompleksu koja je ostvarila veću proizvodnju i od planirane i od ostvarenja iz prethodne godine. To nije rezultat do koga se došlo preko noći. Investiranje većinskog vlasnika „Ist pointa” od oko 25 miliona evra u proteklih šest godina, uz veće mogućnosti zajedničke prodaje, daje rezultate. Poboljšan je kvalitet i pouzdanosti naših proizvoda. Na drugoj strani, dobro smo iskoristili to što su dve konkurentske firme: „Šopenice” iz Poljske i „Čepel” iz Mađarske bankrotirale, pa je njihovo zatvaranje omogućilo da se probijemo do njihovih kupaca – objašnjava Dragan Subotić (54), dipl. ekonomista, koji je od 1980. godine u Valjaonici bakra, 14 poslednjih godina kao generalni direktor.

Po tradiciji, najveće izvozno tržište fabrike je Zapadna Evropa i tu je plasman povećan za petinu. Prodaja je popravljena i na Bliskom istoku (30 odsto), a na tržištu Rusije duplirana je u odnosu na prethodnu godinu. Tu se koriste prednosti državnog sporazuma sa Rusijom, a u narednoj godini očekuju ozbiljnu saradnju sa firmama iz Ukrajine i Belorusije.

– Investicioni ciklus, uprkos globalnoj krizi, nije zaustavljen. U godini za nama, „Ist point” je uložio u našu infrastrukturu, u započete poslove, u livnicu, valjaonicu, presaonicu i ekologiju oko tri miliona evra. Možda se najveća promena desila u oblasti zapošljavanja. Posle nekoliko socijalnih programa i smanjenja broja radnika, u 2009. smo zaposlili 60 novih radnika. Sada nas je 979. Među prvima u Srbiji uvodimo sistem kvaliteta ISO 9001-2008, sertifikat uskoro dobijamo od švajcarske sertifikacione kuće SGS. Mislim da je Valjaonica bakra preležala prve „dečje bolesti” tranzicionog perioda i da se kvalifikovala za utakmicu na zahtevnom svetskom tržištu, konkurentna je i zarađuje – sumira naš sagovornik.

Na pitanje, zašto su, uprkos takvim pomacima, zarade zaposlenih, naročito onih iz proizvodnje, i dalje skromne (neto prosek je 28.654 dinara), Subotić odgovara da bi ova firma po platama trebalo da bude iznad proseka privrede, ali...

– Nažalost, ne samo ova fabrika, nego i ceo Zlatiborski okrug, gde je znatno veći izvoz od uvoza, ima plate oko 15 odsto manje od proseka Srbije. To govori da aktivni izvoznici nisu miljenici kreatora ekonomske politike, ni u delu standarda, ni uslova. Više su stimulisani uvoznici i oni što isključivo rade za domaće tržište – ocenjuje Subotić.

Po proceni direktora Valjaonice, 2010. godina neće biti laka, mada je najgore prošlo. Planiraju povećanje proizvodnje i oko 10 do 15 miliona evra dodatnih ulaganja.

– Kad je reč o državi, najvažnije je da se vodi odgovorna politika, s tim što je pogubno da se konstatuje da je kriza prošla. Važno je da vlada i resorna ministarstva nastave sa politikom subvencionisanih kredita privredi i obezbeđenja obrtnog kapitala, kao što su to činili u 2009. godine. Potrebno je i dodatno stimulisanje izvoza. Kurs dinara je, po mom mišljenju, precenjen. Ovih dana se digla buka oko pada kursa za dva-tri odsto i to je očigledno progovorio uvoznički lobi, a niko ne pominje izvoznike koji su bili potpuno zaboravljeni. Konačno, naša glavna zamerka je što država nijednom nije prepoznala da je vertikalna reprocelina bakra jedan od najvećih ekonomskih potencijala Srbije, koji može da donese više od dve milijarde dolara godišnje. Jer da jeste, ne bi se godinama dešavala propast RTB „Bor”, stožera tog megaizvoznog projekta. Kao da je neko hteo da i mi u tom reprolancu pravimo veće troškove, uvozimo metal i „kvarimo” spoljnotrgovinski bilans zemlje – ističe Dragan Subotić.


Od 2010. carina za automobile 7,5%
Beograd -- Carine na uvoz automobila iz zemalja-članica Evropske unije počev od 1. januara iznosiće 7,5 odsto, umesto dosadašnjih deset odsto.

Prema Zakonu o potvrđivanju Prelaznog sporazuma sa EU, automobili su svrstani u grupu veoma osetljivih proizvoda, što znači da bi već od 1. januara carina trebalo da padne na 7,5 odsto, početkom 2011. na pet odsto, da bi 1. januara 2012. carina na uvoz automobila iznosila 2,5 odsto, a od prvog dana 2013. godine trebalo bi da bude potpuno ukinuta.

Procene člana Udruženja uvoznika vozila Milana Belina su da bi smanjenje carina ove godine za oko 2,5 odsto trebalo bi da umanji cenu automobila iz uvoza vrednog oko deset hiljada evra za oko stotinu evra. Primera radi, početkom godine, kada je carina umanjena sa 20 na deset odsto, cene automobila u proseku su pale od 500 do 600 evra, rekao je on.

Belin je naglasio se pravi efekti ukidanja carina na uvoz automobila iz EU mogu očekivati tek 2014. godine, za kada je planirano da se carine na uvoz automobila u potpunosti ukinu.

Inače, u 2009. godini u Srbiji je prodato oko 40 hiljada vozila što predstavlja umanjenje za oko 30 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Prema Prelaznom trgovinskom sporazumu sa EU, potpisanom aprila prošle godine, a koji je Srbija jednostrano počela da primenjuje 30. januara 2009. godine, carine sa EU biće smanjivane, u narednih tri, pet ili šest godina, u zavisnosti od grupa proizvoda. Ti proizvodi su podeljeni na "osetljive", "veoma osetljive", "najosetljivije" i "neosetljive".

Za manje osetljive proizvode, kao što su nove gume za autobuse i kamione, mobilni telefoni ili prikolice i poluprikolice za prevoz robe, carina će u potpunosti biti ukinuta od 1. januara 2011, odnosno u trećoj godini liberalizacije trgovine sa EU.

Za drugu grupu, pod nazivom "veoma osetljivi" proizvodi, predvidjeno je potpuno ukidanje carina od početka 2013. godine i u toj grupi su, primera radi, televizori i automobili od hiljadu do 1.500 kubika.

Za "najosetljivije" proizvode, odnosno one koji se proizvode u Srbiji, carina će biti ukinuta od 2014. godine. U toj grupi našli su se - šminka, keramika za domaćinstva, staklo, nameštaj, proizvodi drvne i čelične industrije.


Akcije i novac od 6. januara
Beograd -- Građani, koji su ostvarili pravo na besplatne akcije, od 6. januara naredne godine moći će da podignu po 1.700 dinara.

Pare će moći da podignu na šalterima bilo koje pošte, ukoliko imaju otvoren račun kod Poštanske štedionice, odnosno u poslovnicima banaka čije su račune prijavili prilikom evidentiranja za besplatne akcije.

Na oko 3,5 miliona tekućih računa kod Poštanske štedionice i na 1,3 miliona računa kod drugih poslovnih banaka, biće uplaćeno po 1.700 dinara novčane naknade koju građani ostvaruju iz dosadašnjeg postupka privatizacije.

Ukoliko žele gotovinu na šalterima pošta, građani su dužni da pokažu ličnu kartu ili izbegličku legitimaciju. Takođe, PTT radniku daju karticu banke, čekovnu karticu ili potvrdu o dodeljenom dinarskom računu prilikom evidentiranja za besplatne akcije. Nakon toga potpisuju odgovarajući nalog za isplatu i dobijaju po 1.700 dinara na ruke.

Na automatizovanim PTT šalterima u 1.200 pošta širom Srbije korisnik može zahtevati da mu se izda Potvrda o posedovanju besplatnih akcija NIS-a, koja je isključivo informativnog karaktera i sa njom se ne može trgovati.

Kako je najavljeno iz Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja, svaki građanin ima pravo na pet akcija NIS-a, ukupne nominalne vrednosti od 2.500 dinara.


Svi se nadaju boljem u 2010. godini
Beograd -- Očekivanja privrednika i bankara su uglavnom da će naredna, 2010. godine, biti teška, ali i da će svakako biti lakše od godine koja upravo ostaje za nama.

Državnim budžetom za 2010 godinu predviđen je rast bruto društvenog proizvoda od 1,5 odsto, ali bilo je i ministarskih izjava da će biti više i bolje. Inflacija će na kraju ove godine biti 10, a predviđanja zvaničnika su da će iduće biti oko šest odsto.

Ekonomska činjenica je da ćemo iduće godine imati manji bruto društveni proizvod nego što je to bilo već daleke 1986 godine. Ipak, političari tvrde da ćemo u 2010 godini imati razloga za optimizam.

Ako inflacija ne pređe šest odsto, ako se posle svega pozitivno učinjenog naš međunarodni kredibilitet podigne i privuče investitore, ako kurs bude bez većih oscilacija, moglo bi biti bolje. Ima mnogo „ako“, ali vlasnici firmi u Srbiji kažu da će od presudne važnosti biti predvidiv kurs i povoljni krediti.

„Očekujemo neko povećanje od minimum deset posto u prometu, u profitu - dva, tri posto veće, ali u prometu očekujem deset posto. Delimično zbog toga što je suspendovana potrošnja u ovoj, pa će se pojaviti iduće godine, s druge strane što će i deo malih preduzeća da otpadne pa ćemo mi da preuzmemo posao“, kaže Toplica Spasojević, predsednik ITM grupe.

Radoslav Veselinović, vlasnik Galeb grupe, kaže da su planovi Galeba da poveća nivo proizvodnje za sedam ili osam posto, ali i da zaustavi neka ozbiljnija investiranja. „2010 godina biće godina rasčišćavanja, firme koje će opstati i firme koje će nestati“, kaže on.

Velike svetske kompanije koje posluju u Srbiji oprezno planiraju finansije za iduću godinu. Nadaju se boljoj reformi propisa, ali i izlasku iz krizne zone.

„Mislim da je kriza trenutno negde na sredini. U prvom delu godine će se verovatno osetiti još više, a onda se nadam poboljšanju. Važno je da imamo fiskalnu i monetarnu stabilnost, na naš posao dosta utiče i kretanje stranih valuta, i rekao bih da je to za nas prioritet broj jedan“, navodi generalni direktor Koka Kole u Srbiji Sotiris Janopulos.

I finansijski sektor je oprezan kod davanja prognoza. Iako je štednja u bankama veća nego ikada, iznosi oko šest milijardi evra, bankari tvrde da se godine kao što su bile neke prethodne, kada je devizni priliv iz inostranstva meren sa nekoliko milijardi evra, dugo neće ponoviti. Ipak, očekuju bolju godinu od ove odlazeće.

„Ja ne mogu da zamislim situaciju u kojoj je 2010 godina teža, očekujem samo napredak“, kaže Vladimir Čupić iz Hipo alpe adria banke i dodaje da su „banke bile prilično unificirane, i mislim da je moguće očekivati blagu tendenciju pada kamatnih stopa, ali ništa spektakularno“.

Sa druge strane, guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić kaže da je cilj NBS „da se krajem godine potrošačke cene kreću u rasponu od šest, plus-minus dva odsto. Što se tiče finansijske stabilnosti, da se naravno zadrži, na nivou na kome se danas nalazi, a očekujemo i oporavak izvozne tražnje“.

Relevantne međunarodne finansijske organizacije procenjuju da je svetska kriza uglavnom na izmaku, ali da će svi procesi biti sporiji u tranzicionim zemljama istočne i jugoistočne Evrope. U tu grupu spada i Srbija.

Sve stručne prognoze kažu da nam neće biti gore,pa možda 2010 godinu možemo da očekujemo kao godinu početka ekonomskog i privrednog oporavka.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta