Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Novogodišnji evro 95 dinara
Neće se ponoviti prošlogodišnji scenario da u dve nedelje dinar padne 10 odsto, tvrde bankari
 
Građani Srbije bi mogli da pred novogodišnje praznike evro plaćaju 105 dinara, ako se ponovi scenario od prošle godine kada je za samo dve nedelje, tačnije od 25. decembra do 10. januara, kurs dinara oboren za skoro 10 odsto. Međutim, bankari tvrde da se to neće dogoditi, i prema njihovim procenama kurs će se kretati u rasponu od 90 do 95 dinara za evro.

- Naš ciljani kurs za kraj godine je raspon od 90 do 95 dinara i mada stabilnost kursa i dalje zavisi od isplate predstojećih tranši kredita MMF-a, predviđamo da će se devizni kurs u predstojećim kvartalima kretati u rasponu od 90 do 100 dinara - objašnjavaju analitičari "Erste grupe" u svom makroekonomskom izveštaju o Srbiji.

I prema prognozi Findomestik banke u poslednjoj nedelji ove godine kurs dinara bi mogao da se zadrži na sadašnjem nivou. S jedne strane je "istorijski" uticaj da pred kraj meseca, a pogotovo kraj godine, kurs dinara pada, pa je logično da će tako biti i sada. S druge strane, povećana tražnja za dinarima krajem godine u privredi, kako bi privrednici u većini izmirili obaveze, ima uticaja na kurs.

- Ako u analizu uključimo i povećan broj doznaka iz inostranstva, kao i povećani promet i prodaju strane valute građana zbog praznika i potencijalnu dokapitalizaciju banaka u Srbiji, može se očekivati i ne tako drastična promena kursa dinara u odnosu na evro - objašnjavaju u Findomestik banci.

U Unikredit banci kažu da se do kraja godine očekuje blago jačanje evra, osim u slučaju realizacije pojedinih velikih investicionih projekata što bi dovelo do blagog jačanja dinara. Međutim, u ovoj banci upozoravaju da povećan izvoz koji je osoben za decembar može predstavljati pritisak na kurs.
Na osnovu istraživanja i analiza tržišnih kretanja, tim Banka:online portala predviđa da će se kurs kretati na nivou od 95 do 96 u poslednjoj sedmici ove godine. Prema njihovom istraživanju, niko sa sigurnošću ne može tvrditi na kom nivou će se kretati kurs dinara, jer oscilacije postoje i već sada je izvesno da su one značajnije i u većoj meri zastupljene u odnosu na prethodne periode u ovoj godini.



U poslednjih nekoliko godina decembar su karakterisale velike promene kursa. Početkom decembra bio bi zabeležen skok evra (što ove godine nije bio slučaj) za više od četiri odsto u odnosu na sredinu novembra, zatim bi se kurs vratio, da bi pred Novu godinu usledio novi zalet i dinar bi do 10. januara bio za devet ili deset odsto slabiji nego u novembru.

Sve u svemu, usklađivanje srpske valute sa snagom srpske privrede je konstantno išlo po desetak odsto, pa je 2007. godina završena sa prosečnim kursom od 79,5 dinara za evro, prošla sa kursom od 87,4, dok će prosečan kurs ove godini iznositi oko 95,2 dinara.
 

I "Fijat" utiče na kurs

I pored toga što se bankari slažu da će kurs do kraja godine biti stabilan, ipak upozoravaju da postoje faktori koji i te kako mogu uticati na kurs, kao što je aranžman sa MMF-om, stabilna izloženost među stranim bankama, ukidanje viza, pa čak i činjenica da italijanska kompanija "Fijat" u narednom periodu treba da uplati prvu tranšu od 100 miliona evra. Naime, kako zaključuje portal Banka:online - ukoliko dođe do konverzije te tranše to i te kako može da pomogne domaćoj valuti.



Konditorima zagorčilo
Smanjenja potražnja za slatkišima oborila konditorsku industriju po prvi put nakon nekoliko godina konstantnog rasta


Konditorska industrija Srbije tek sada snosi posledice burnih događaja iz 2008. godine. Za prvih devet meseci ove godine, posle višegodišnjeg rasta, zabeležen je pad proizvodnje, prodaje i izvoza konditorskih proizvoda. Ova privredna grana proizvela je 90.500 tona proizvoda, što je za oko devet hiljada tona manje nego prošle godine u istom periodu. Prodaja konditorskih proizvoda manja je za 11 odsto u odnosu na prošlu godinu.


Na sednici Grupacije proizvođača konditorskih proizvoda, koja je nedavno održana u Privrednoj komori Srbije, istaknuto je između ostalog i to da je za 4,7 odsto smanjen i izvoz. U svet je, od januara do oktobra ove godine, otišlo oko 30.000 tona ovih proizvoda u vrednosti od 57,4 miliona dolara, dok je uvezeno oko 15.500 tona u vrednosti od 57,4 miliona dolara.

Milena Mirković, stručna saradnica u Privrednoj komori Srbije, istakla je na sednici Grupacije da su istovremeno smanjene uvozne cene konditorskih proizvoda, i to za 13 odsto. Kako je Mirkovićeva istakla za Biznis, uzrok smanjenog plasmana i proizvodnje leži u smanjenoj potrošnji, odnosno potražnji. Ona je rekla da je takvo "ponašanje" potrošača verovatno u vezi sa ekonomskom krizom i smanjenom kupovnom moći.

Sličnog mišljenja je i Ratko Kuprešak, direktor prodaje u "Bambiju".

- U 2009. godini konditorska industrija je zabeležila pad potrošnje, samim tim i proizvodnje ove vrste proizvoda. Glavni uzrok koji je doveo do ovog pada jeste smanjena kupovna moć stanovništva. Većim delom konditorska industrija Srbije je svoje proizvode plasirala na domaće tržište, dok je u delu izvoza najveći procenat ostvaren u zemljama u okruženju, odnosno bivšim republikama SFRJ - kaže za Biznis Kuprešak.

Kako objašnjava Kuprešak, s obzirom na to da je situacija sa potrošačkom snagom lokalnih tržišta bila manje-više ista u zemljama u okruženju, time je i pad logična posledica.

- Procena pada BDP-a u regionu kreće se od tri do pet odsto za 2009. godinu, što svakako utiče na smanjenje inače ne visoke kupovne moći stanovništva u trenucima nastupanja finansijske krize - objasnio je Kuprešak.
Inače je za prvih 11 meseci 2009. godine "Bambi-Banat" zabeležio rast prodaje mimo proseka od sedam odsto.

- Ovaj rast je pre svega generisan na domaćem tržištu. Kao većina konditora Srbije, "Bambijeva" najznačajnija izvozna tržišta jesu bivše republike SFRJ, iako se proizvodi nalaze i u zemljama EU, Amerike, Australije, Kanade i drugim zemljama. Moram napomenuti da je izvoz "Bambi-Banata" u zemlje članice EU u 2009. porastao u odnosu na 2008. za oko 10 odsto - ističe Kuprešak.

Kuprešak ovo objašnjava činjenicom da je "Bambi" prepoznao kao najbolji način da se zaustave loši trendovi pre svega kvalitetnije sagledavanje tržišnih uslova, prilagođavanje cena kupovnoj moći stanovništva i jačanje podrške proizvodima, odnosno veća ulaganja u aktivnosti koje za rezultat imaju povećanje potrošnje nekog proizvoda.

- U prethodnim godinama izvoz se kretao u granicama od oko 30 odsto od ukupne proizvodnje. Taj procenat je u 2009. godini blago pomeren ka domaćem tržištu, odnosno izvoz je smanjen u procentualnom iznosu u odnosu na prethodnu godinu, pre svega zbog snažnijeg nastupa kompanije na domaćem tržištu. Najvećim delom, ovaj odnos je posledica prve polovine godine. U drugoj polovini godine situacija je nešto bolja kada govorimo o izvozu, i kao potvrda blagog poboljšanja stanja govori i podatak da je izvoz "Bambi-Banata" u novembru 2009. bio veći u odnosu na novembar 2008, što se takođe očekuje i u decembru - tvrdi Kuprešak.

Kao jedan od problema konditorske industrije koji je spomenut i na sastanku grupacije u PKS, jeste i visoka cena domaćeg repromaterijala, posebno mleka u prahu. Činjenica da smo izloženi konkurenciji u okviru Cefte, ali i ostalih zemalja isterala je na površinu činjenicu da zaista ne možemo da se poredimo sa zemljama koje visoko subvencionišu svoje poljoprivredne proizvođače. U EU kilogram mleka u prahu košta 2,2 evra, dok ovde ne može da se proizvede po takvoj ceni. U februaru je Direkcija otkupila mleko u prahu, domaćih proizvođača po ceni od 291,6 dinara po kilogramu, što je danas više od tri evra.
 
 
Prokletstvo 2008.


Prošle godine napravljena je dobra osnova za ovogodišnju propast konditora. Prvo su cene primarnih i sekundarnih poljoprivrednih proizvoda naglo skočile, pa je došlo do interventnog uvoza mleka u prahu dok su se zalihe te prerađevine gomilale na domaćem tržištu jer su bile skupe. Kako ni to nije pomoglo, Direkcija za robne rezerve otkupila je u februaru ove godine 300 tona mleka u prahu od domaće industrije, kako bi pomogla i domaćim proizvođačima mleka u prahu, ali ni tu se drama nije završila. Efekti posledica su ojačani ekonomskom krizom i smanjenom kupovnom moći, jer se čini da se potrošači kad prave "rebalans porodičnog budžeta" najpre odriču slatkiša.


Unikredit grupa očekuje rast BDP Srbije u 2010. godini
Visoki zvaničnik međunarodne bankarske grupacije Unikredit Federiko Giconi (Federico Ghižoni) ocenio je da je vrhunac krize u Srbiji prošao i da ona u idućoj godini moze očekivati privredni rast


Šef za bankarstvo te grupacije u centralnoj i istočnoj Evropi u intervjuu agenciji Beta kazao je da je ta banka pre mesec dana procenjivala pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) Srbije u narednoj godini od oko 0,7 odsto, ali da se situacija popravila i da bi u 2010. moglo da dođe do realnog rasta.

On, međutim, nije mogao da kaže da li će se ostvariti očekivanje Vlade Srbije da rast BDP-a dostigne 1,5 odsto, ali je naglasio da je Srbija u ovoj godini, koje je bila veoma teška, imala bolje rezultete od proseka regiona.

"Najgore je prošlo", naglasio je Giconi i ocenio da je bankarski sektor u Srbiji dovoljno jak da podrži razvoj ekonomije u narednoj godini.

Giconi je kazao da će u 2011. godini doći do jačeg rasta i oporavka ekonomije i da su opšte posmatrano očekivanja Unikredit banke za Srbiju su veoma pozitivna.

On je istakao da je za Unikredit banku u Srbiji 2009. bila veoma uspešna, pošto je zabeleže rast plasmana i povećanje tržišnog udela u kreditima sa pet na šest odsto.

"Zabeležen je rast aktive i kredita, povećan je i tržišni udeo.

Unikredit banka bila je osma na tržištu Srbije pre 12 meseci, a sada je peta", kazao je Giconi i dodao da je plan da se nastavi rast i da ona bude među prve tri banke.

"U vreme krize planovi za rast govore koliko je pozitivno mišljenje Unkredit grupe o ekonomiji u Srbiji", istakao je.

"Budžet za 2010. godinu je izazovan, planiran je nastavak rasta kreditiranja od oko 20 odsto. Namera Unikredit grue je da svestrano podrži potrebe klijenata, kako stanovništva tako i privrede", kazao je Giconi.

Planirano je i da se razmotri nastavak proširenje poslovne mreže banke, naveo je, dodajući da je u poslenjih godinu otovoreno 25 poslovnica u Srbiji, ali da je širenje zaustavljeno zbog krize.

Povraćaj na uloženi kapital u Srbiji je dobar i prema gledištu Grupe, ima smisla ulagati u Srbiju, kazao je Giconi i naglasio da će potrebni iznos investicija odrediti poslovodsto banke u Srbiji.

Prema rečima Giconija, prednosti Srbije u odnosu na druge zemlje u regionu su veliki potencijal za rast u industriji, kao i perspektiva pridruženja Evropskoj uniji, što će ubrzavati ekonomski rast.

Giconi je kazao i da je Unikredit banka odluku o sponzorisanju fudbalske Lige šampiona donela najviše zbog poslovanje u centralnoj i istočnoj Evropi.

"Sponzorisanje evropskog takmičenja u kojem učestvuju sve zemlje u kojima Unikredit grupa ima banke investicija je u brend i mogućnost da se postane prepoznatljiviji klijentima i poboljša imidž", rekao je Federiko Giconi.

Londonski magazin Bankar (The Banker) proglasio je Unikredit banku za najbolju u centralnoj i istočnoj Evropi, a nagrade za najbolje banke dobile su i članice Unkredit grupe u Italiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj, Turskoj i Ukrajini.

Unikredit grupa, čije je sedište u Milanu, posluje u 22 evropske zemlje, i sa oko 168.000 zaposlenih uslužuje više od 40 miliona klijenata.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta