Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinar jača, ne očekuje se dalji pad
Posle značajnog slabljenja dinara tokom prošle nedelje i prve intervencije NBS posle devet meseci, analitičari očekuju da će dinar ove nedelje blago ojačati

Dinar će sutra, posle rekordno niske vrednosti u ovoj godini, ojačati za 0,23 odsto ili 21 paru, tako da će zvanični srednji kurs evra biti 96,3499 dinara, objavila je Narodna banka Srbije koja nije danas intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu.

Uzroci nedavnog pada domaće valute samo se nagađaju. Dok jedni misle da su u pitanju spekulativni bankarski poslovi, drugi kao ključni uzrok slabljenja dinara vide u dospelim kreditima koje domaća privreda izmiruje u evrima. Za sada se niko ne usuđuje da iznosi procene da li će se ponoviti scenario s krajem prošle godine kada je domaća valuta tokom nekoliko meseci pala za oko 20 dinara u odnosu na evro.

Početkom prošle nedelje za jedan evro bilo je potrebno izdvojiti oko 95 dinara, da bi u petak evropska valuta dostigla vrednost od 96,56 dinara, odnosno oko 97 dinara u menjačnicama. Predsednik Udruženja menjača Borislav Brujić kaže da je tokom protekle nedelje potražnja za devizama bila znatno veća od ponude.

“Mislim da jedan od glavnih razloga jeste vizna liberalizacija i veća potražnja za devizama. Nadamo se da će tokom ove nedelje doći do potpunog smirenja, kao što je već danas, a možda i blagog jačanja dinara”, objašnjava on.

Slabljenje domaće valute bilo bi drastičnije da se posle devet meseci mirovanja na međubankarsko devizno tržište nije umešala Narodna banka Srbije. Intervencija je iznosila 42 miliona evra. Goran Nikolić iz Instituta za evropske studije kaže da je povećana potražnja za devizama u ovom periodu očekivana.

“Najvažniji uzrok je povećan uvoz energenata i servisiranja spoljnog duga pojedinih preduzeća u Srbiji. Kurs se u petak snizio posle intervencije NBS i prema tendencijama u 12 sati u ponedeljak on će u utorak, prema trenutnim tendencijama, biti niži za 20-tak para, dinar će blago ojačati”, kaže Nikolić.
 
 
Viceguverner NBS Bojan Marković za B92 kaže da je pad dinara u protekloj nedelji rezultat zbira nekoliko uzroka. “Pomeranje deviznog kursa protekle nedelje ili poslednjih nekoliko dana ponajpre je rezultat kumulativnog efekta smanjenja referentne kamatne stope NBS, što je dokaz da monetarna politika funkcioniše i u Srbiji”, kaže on.

Marković podseća da je „refenrentna kamatna stopa u poslednja dva meseca smanjena za dva procentna poena i bilo je za očekivati da se to pre ili kasnije odrazi u sličnom iznosu na nominalni devizni kurs. Ovo je normalni i uobičajeni uticaj monetarne politike svuda u svetu, tačnije u svim zemljama koje imaju monetarni okvir fleksibilnog deviznog kursa”.

On kaže da je, pored ovoga, na kurs uticalo i sezonsko povećanje potražnje za devizama koje je uobičajeno za kraj godine kada dospeva većina deviznih plaćanja privrede.

„Postoji još jedan faktor takođe, naše devizno tržište je prilično plitko pa kada je došlo do očekivane reakcije kursa kreiran je i određeni stepen nervoze koji je doveo do preteranih dnevnih oscilacija. Upravo preterane dnevne oscilacije su bile povod za intervenciju NBS. Centralna banka interveniše na deviznom tržištu samo da bi sprečila preterane dnevne oscilacije ali nikada da bi uticala na nivo ili trend kursa dinara. Određivanje srednjoročnog nivoa ili trenda kursa isključivo je zadatak tržišta”, objašnjava Marković.


Kad je reč o uticaju referentne kamatne stope na kurs, ključna vodilja koju banke imaju je profit. Naime, posle odluke NBS da smanji referentnu kamatnu stopu, banke su manje zainteresovane za domaću valutu jer poslovi u dinarima sada donose manje profita, smatra Marković.

“Cilj NBS je vrlo jasan, to je inflacija od šest plus-minus dva procenta u 2010. godini. Kao osnovni instrument za postizanje tog cilja NBS koristi referentnu kamatnu stopu. Međutim, ukoliko promenimo kamatnu stopu danas, ne utičemo na inflaciju odmah nego kroz izvestan period, preko bankarskog sektora, preko inflacionih očekivanja, finansijskih tržišta, ali i preko deviznog tržišta”, kaže on.

„Dakle, ako smanjujemo referentnu kamatnu stopu smanjuje se i interes poslovnih banaka da drže svoja sredstva u hartijama od vrednosti NBS ili države i one deo tih sredstava koje bi inače držale u hartijama NBS pretvaraju u devize što ostavruje izvestan nominalni pritisak na kurs i dovodi do toga da monetarna politika NBS ima efekta na inflaciju”, objašnjava Marković.

On kaže i da ne veruje da će se ponoviti scenario od prošle godine, kada je od avgusta domaća valuta oslabila za oko 20 dinara. Naime, u avgustu prošle godine za jedan evro je bilo potrebno izdvojiti oko 76 dinara, da bi za samo nekoliko meseci došli do iznosa od oko 95 dinara za jedan evro.


Marković kaže da je velika depresijacija krajem 2008, odnosno početkom ove godine, rezultat velike svetske finansijske krize i visokih prilagođavanja svih valuta prema evru, dolaru i švajcarskom franku.

“Kao što sam rekao ovo poslednje prilagođavanje je, po mišljenju NBS, rezultat kumulativnog efekta smanjenja referentne kamatne stope NBS ali ta referentna kamatna stopa je u poslednja dva meseca smanjenja za svega dva procentna poena. Dakle ne govorimo o nekoj korekciji od 20 procenata već mnogo manjoj korekciji”, kaže on.

Goran Nikolić međutim nije siguran da bi značajna depresijacija mogla da se isključi i krajem ove i tokom iduće godine jer pored referentne kamatne stope na kurs utiču još neki faktori.

“Teško je prognozirati kurs, ali ako ponovimo fundamentalne pokazatelje za 2010. godinu kada su u pitanju priliv i odliv deviza situacija tu nije baš sjajna. Naime, očekuje se rast i uvoza i izvoza, ali budući da je uvoz u startu duplo veći onda će se po tom osnovu povećati odliv i tražnja deviza. Istovremeno ne možemo očekivati neke značajnije prilive po osnovu komercijalnog zaduživanja u inostranstvu, mada će ono u idućoj godini biti nešto veće nego u ovoj. Strane direktne investicije će takođe biti veće za neki procenat, odnosno za oko 600 miliona evra, što svakako nije dovoljno za dugoročno održanje kursa”, kaže on.

Nikolić navodi da „sve u svemu, kada se uzmu u obzir ti faktori, dolazimo do zaključka da će NBS, pod uslovom da dođe do oporavka proizvodnje i samim tim povećanog uvoza, morati da interveniše i da će od centralne banke i njenje spremnosti da interveniše na međubankarskom deviznom tržištu i u idućoj godini u najvećoj meri zavisiti kurs”.

Bankari koji su se tokom vikenda oglašavali u štampi takođe kažu da će u narednom periodu biti samo izvesnih oscilacija deviznog kursa, ali da ne treba očekivati velike promene. Podsetimo i da je evropska valuta u Srbiji dostigla istorijski maksimum 28. januara ove godine, kada je za jedan evro bilo potrebno izdvojiti 96,86 dinara.
 
 
Jelašić: Devizno tržište smireno

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić kaže da je posle kraćih varijacija i nervoze došlo do smirivanja deviznog tržišta na srednjem kursu od 96,2 dinara za evro. On je dodao da ne vidi nikakav trend sem onoga koji se ponekad dešava krajem godine i dodao da je na promenu kursa svakako uticalo smanjenje referentne kamate. "Imamo dovoljno deviznih rezervi da postignemo dva ključna cilja, a to je da ne bude prevelikih dnevnih fluktuacija i da devizno tržište funkcioniše što se desilo i tokom proteklog vikenda kada je jedan broj banaka kupovao za dinare devize", kazao je Jelašić.


Zemlje EU obećale bankama pomoć od 3,6 biliona evra

Zemlje Evropske unije (EU) obećale su garancije i programe zaštite u vrednosti 3,63 biliona evra, da bi pomogle bankama da se oporave od udara kreditne krize, saopštila je danas Evropska komisija

Podatak obuhvata period od početka prošle godine do ovogodišnjeg 11. novembra, prenele su agencije.

Vlade EU pomogle su britanskim bankama "Lojds" (Lloyds) i "Rojal benk ov Skotland" (Royal Bank of Scotland), nemačkoj "Komercbank" (Commerzbank), holandskoj ING i belgijskoj KBC, posle produbljivanja finansijske krize u septembru prošle godine.

Podatke o ovogodišnjoj pomoći bankama komisija nije objavila. Prošle godine banke su iskoristile samo 212,2 milijarde evra, od 3,36 biliona evra, koje su im vlade obećale prošle godine. Isplaćena suma predstavlja 1,7 odsto bruto domaćeg proizvoda EU.

"Uslovi koje je propisala Komisija, na primer kod garancija, doprineli su da banke budu pažljivije prilikom uzimanja pomoći ", ocenio je jedan od predstavnika Komisije.

Prema pisanju Rojtersa, očekuje se da predstavnici EU tokom ove nedelje navedu da bi prestanak pomoći za bankarski sektor trebalo da počne povlačenjem vladinih garancija za pozajmice, ali se ne pominje krajnji termin za taj proces.



Agraru iz budžeta oko 25 mlrd.
Beograd -- Budžetom za narednu godinu za poljoprivredu će biti izdvojeno 25 milijardi dinara, a od toga za subvencije poljoprivredne proizvodnje 16 milijardi.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Miloš Milovanović kaže da će se sredstva za subvencije utrošiti na regresiranje poljoprivredne proizvodnje i direktno plaćanje po hektaru i grlu stoke, premije za mleko, genetsko unapređenje stočarstva, podršku osiguranju u poljoprivredi i unapredjenju pčelarske proizvodnje.

On napiminje i da će određena suma biti opredeljena i za eventualne intervencije na tržištu.

Za te podsticaje bi od ukupne sume opredeljene za subvencije trebalo da bude izdvojeno 13,37 milijardi dinara.

Milovanović je dodao da će u 2010. godini, kada je reč o tržišnim merama, biti sprovedene mere podsticaja izvoza, za šta će biti izdvojeno 600 miliona dinara, ali i za finansijsku potporu za efikasnu implementaciju Zakona o javnim skladištima.

Pomoćnik ministra za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo najavio je i investicionu podršku obnovi mehanizacije, za podizanje novih višegodišnjih zasada voća i vinove loze, investicije u poljoprivrednu proizvodnju i izgradnju novih objekata, diverzifikaciju ruralne ekonomije, ali i mere edukacija menadžera u toj oblasti, jačanje kapaciteta mreže za ruralni razvoj, međunarodnu saradnju.


EBRD razmatra zajam za MSP u Srbiji
London -- Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra zajam od 30 miliona evra za kreditiranje privatnih malih i srednjih preduzeća u Srbiji.

Reč je o zajmu na pet godina sa dvogodišnjim počekom koji bi EBRD odobrila Komercijalnoj banci za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, saopštio je kreditor.

Zajam treba da bude podrška srpskom realnom sektoru u vreme krize u vidu dugoročnih finansijskih sredstava za mala i srednja preduzeća
koja imaju teškoća u pribavljaju finansija.

Pored toga, predvidjeni zajam EBRD doprineće poboljšanju knjigovodstvenog bilansa Komercijalne banke.


Javna preduzeća ne vraćaju kredite
Beograd -- Od 590 javnih preduzeća, koliko ih ima u Srbiji, čak 580 posluje sa gubitkom, a milionske pozajmice koje su pre četiri godine dobili iz budžeta nisu vraćene.

Izveštaj Državne revizorske institucije ukazao je da je kontrola javnih preduzeća neophodna, ali ne mogu da je sprovedu, jer kako kažu, nema dovoljno revizora za taj posao s obzirom da su plate u toj institicuji male.

Analizom trošenja novca ministarstva i drugih državnih institucija pokazalo se da su u 2005. i 2006. godini javna preduzeća od države pozajmila skoro 20 miliona dinara. Ustanovljeno je i da su im naknadno odobravane nove pozajmice, iako ni one stare do danas nisu vratili.

I pored toga, neizvesno je kada će trošenje novca u javnim preduzećima biti pod lupom državnih revizora.

Kako je posle sastanka skupštinskog Odbora za finansije izjavio Radoslav Sretenović, predsednik DRI, za posao vrhovnog revizora koji bi bio nadležan za ovaj sektor nema zainteresovanih, jer je plata od 70.000 dinara, koliko je po zakonu određeno, za njih veoma mala.

"Kada sam razgovarao sa nekim stručnim ljudima, rekli su mi da za te pare neće da rade, jer oni za posao interne kontrole u nekoj ustanovi dobijaju čak 180.000 dinara. To je za nas veliki problem", kaže Sretenović.

Nemanja Nenadić, izvršni direktor "Transparentnosti Srbija", takođe smatra da je veoma važno podvrći nezavisnoj kontroli javna preduzeća jer raspolažu mnogo većim mogućnostima da određuju namenu novca koji će potrošiti, kao kod odluka o davanju sponzorstava, oglašavanja ili zapošljavanja kadrova.

"Sve ono što ne valja, a što je identifikovano kao problem kod klasičnih državnih korisnika, kod javnih preduzeća može da se pojavi u mnogo jačem obliku" , navodi Nenadić.

Sretenović traži izmenu Zakona o DRI

U DRI trenutno rade dva vrhovna i četiri državna revizora. Kako je rekao Radoslav Sretenović, na poslednjem konkursu koji je raspisan za ovo telo javilo se 123 kandidata, ali je primljen samo jedan revizor i dva saradnika, jer ili nisu bili dovoljno stručni ili nisu hteli da rade za platu koja im je nuđena.

"Pokrenućemo postupak hitne izmene Zakona o DRI, kako bi u narednoj godini bili obezbeđeni bolji uslovi za rad i revizija budžeta za 2009. godinu bila obuhvatnija", kaže predsednik ove institucije.


Srbija gradi novo skladište gasa?
Novi Sad -- Srbija je u završnoj fazi pregovora sa jednom slovačkom kompanijom o izgradnji još jednog podzemnog skladišta gasa u Srbiji, kaže ministar Petar Škundrić.

Ministar rudarstva i energetike rekao je da će buduće skladište gasa biti u vlasništvu Srbije i da će u potpunosti zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta.

"Naša želja je da, uz postojeće skladišne kapacitete, imamo potrebne količine deponovanog gasa za svoje potrebe, ali i da možemo da zemljama u okruženju omogućimo da se oslone na naše potencijale", rekao je Škundrić ne želeći da otkrije više detalja o tom projektu.

Škundrić je ocenio da Srbija ulazi u najperspektivniji investicioni ciklus u oblasti energetike u poslednjih 20 godina i jedan od najperspektivnijih perioda za preporod domaće privrede u celini.

On je najavio da će za najkasnije mesec i po dana biti završeni tenderi za rekonstrukciju blokova u termoelektranama "Nikola Tesla" i "Kolubara" čija je ukupna investiciona vrednost oko 3,5 milijardi evra.


Ceo ruski kredit ide za železnicu?
Beograd -- Pregovori o infrastrukturnom delu takozvanog "ruskog kredita" su u toku i odvijaju se u dobrom pravcu, kaže Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu.

On je kazao da je za sada dogovorena kamatna stopa od 3,6 odsto na godišnjem nivou i da visina pozajmice nije povećana, već je ostala na nivou od 800 miliona američkih dolara. Mrkonjić kaže da se sva tri projekta koje će biti finansirana odnose na železnički saobraćaj, što pokazuje značaj železničkog koridora 10.

"Razgovara se o kreditiranju beogradskog čvora, koji vredi 450 miliona evra. Taj projekat obuhvata završetak glavne železničke stanice Prokop, lokoteretne stanice u Kijevu i Zemunu, kao i teretnu stanicu u Makišu", kaže Mrkonjić.

"Drugi projekat koji će biti finansiran ovim sredstvima je pruga Valjevo-Loznica, a za to je potrebno 150 miliona evra s obzirom na to da je do polovine već urađena. Najzad, ruski kredit biće usmeren u modernizaciju i elektrifikaciju pruge Niš-Dimitrovgrad, što košta 100 miliona evra. O svemu tome pregovori su još u toku", dodaje on.


Serbia Says 15 International Firms Interested in Building Gas-fired Co-generation Unit
BELGRADE (Serbia), December 8 (SeeNews) – Serbia’s state-owned power utility EPS said 15 international firms have expressed interest in becoming a strategic partner in the construction of a gas-fired co-generation unit at its power plant in the city of Novi Sad.

The new unit will have an installed capacity for the production of 400-500 megawatts of electricity and 300 megawatts of heating energy for the needs of more than 80,000 households and commercial users in the northern Serbian city.

EPS said on its website on Monday companies from Slovakia, Italy, Russia, Greece, the Czech Republic, Slovenia, Great Britain, Austria, China, Canada and Serbia have sent letters of interest by the December 1 deadline.

It added the selection of a strategic partner is planned to be completed in the first half of 2010.

The project is managed by Energija Novi Sad (ENS), a 50/50 joint venture company of EPS and the city of Novi Sad. The future strategic investor is expected to obtain a majority stake in ENS by raising the company's capital, EPS has said.

At present, the co-generation power plant in Novi Sad has two units with a combined capacity of 208 megawatts.


Banka po statutu - Metals banka vrlo brzo prerašće u razvojnu banku AP Vojvodine
U statutu Vojvodine "razvojna banka" u koju će uskoro prerasti Metals banka, navedena je malim početnim slovom, što znači da će pravo ime, koje će sadržati barem pridev "vojvođanski" dobiti naknadno. Ipak, od njenog imena, biće važnije njeno poslovanje koje bi trebalo da Vojvodinu pretvori u još veće gradilište i stecište malih i velikih preduzeća.

Statutarna odredba o "razvojnoj banci", praktično je stupila na snagu imenovanjem novog upravnog odbora Metals banke u kojoj Izvršno veće ima većinski udeo od 61,9% kapitala.

- Banka će poslovati na komercijalnom principu, odabirom razvojnih projekata i sinergijom sa pojedinim pokrajinskim institucijama kao što su fondovi za razvoj i kapitalna ulaganja, te garancijski fond. Tako ćemo naše razvojne mogućnosti umnogostručiti - rekao je "Novostima" Jovica Đukić, pokrajinski sekretar za finansije.

Prema Đukićevim rečima, banka će imati, praktično, dve vrste novca - klasični bankarski i subvencionisani. To će omogućiti povoljnije kreditne aranžmane kombinovanjem tržišno-subvencionisanih kredita, sa kamatama znatno nižim od tržišnih.

Metals banka, odnosno buduća razvojna banka Vojvodine, već je započela odabir razvojnih projekata koji će biti usaglašeni sa budžetom za 2010. godinu. Usvajanje tog budžeta planirano je za sednicu Skupštine Vojvodine, 18. decembra.


Interim trade deal and economic benefit
BELGRADE -- Export-oriented businesses should expect to benefit the most after the EU starts implementing the Interim Trade Agreement on January 1.

The trade deal is part of the SAA which remains suspended. Serbia has been unilaterally applying the interim agreement since the beginning of this year.

Farmers, who have so far been selling to the EU markets a half of Serbia’s agricultural export, can also be pleased with the unfreezing of the agreement. Analysts claim that bilateral implementation of the agreement will also have a positive effect on attracting foreign investments.

East Point Holdings Ltd. owner Zoran Drakulić expects that the implementation will provide better development of business connections and easier flow of goods.

Director of Danube Foods Group Rade Pribičević thinks that the bilateral implementation of the agreement will increase the trade between Serbia and the EU, but not for his company.

“I do not think that this will have a significant effect on our opportunities to appear on the markets of the EU mainly because those markets are still too expensive for us due to a high level of competition,” he said.

President of the Serbian Chamber of Commerce Miloš Bugarin says that Serbian products will have to improve their quality in order to succeed on the demanding European markets.

“We are literarily entering a contractual relationship with the EU which includes different standards. All that means a higher level of quality of competitiveness of the entire Serbian economy and price reduction of products that will be direct because of accumulation of the source of the goods. For foreign investors, it will mean better quality positioning of Serbia as a serious destination for their investments,” Bugarin stated.

He expects that one of the effects of the unfreezing of the agreement could be a reduced trade deficit with the EU.

Officials of Petrohemija, a company from Pančevo bailed out by the government, are convinced that their products will find buyers in Europe.

The company’s Director General Saša Pavlov says that the EU market is the main export destination for his company, and he especially pointed out that the European buyers meant "secure payment of Petrohemija’s products".


"Time for Belgrade to apply for EU"
ROME -- The time has come for Belgrade to apply for EU membership, and the application should be submitted "before Christmas", Italy's FM Franco Frattini says.

Frattini told the press that Serbia was on a path towards EU accession, adding that he hoped it would happen within a reasonable amount of time.

He remarked that the unblocking of the Interim Trade Agreement and visa liberalization were important signals to Serbia, stating that the Stabilization and Association Agreement could be unblocked mid 2010.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta