Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Blagi oporavak u 2010.

Tokom 2010. godine u Srbiji će najverovatnije doći do slabog privrednog oporavka. - Kad je reč o rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 1,5 odsto u narednoj godini, ne treba gubiti iz vida da je to mali rast i da će biti još uvek ispod nivoa iz 2008. godine - tvrdi ekonomista Pavle Petrović


Problem privrednog rasta ne treba posmatrati samo na osnovu izgleda za 2010. godinu jer, srednjoročno gledano, Srbija neće moći da računa na stope rasta BDP-a od pet do šest odsto koje je imala pre krize, već na tri do četiri odsto.

- Utoliko pre je od izuzetne važnosti da se na najbolji način i bez vrdanja sprovedu sve najavljene reforme: javnog sektora, penzijska i poreska - rekao je Petrović.

Na pitanje gde su uočeni prvi znaci oporavka, on je odgovorio da istraživanja za najnoviji "Kvartalni monitor" pokazuju da je u trećem kvartalu došlo do zaustavljanja pada privredne aktivnosti i blagog rasta i proizvodnje i BDP-a u odnosu na prethodni kvartal.

- Kad se, međutim, treći kvartal uporedi sa istim periodom prošle godine, i dalje imamo pad, ali je sada manji. Dakle, privredna aktivnost je još uvek znatno ispod nivoa koji smo imali u 2008. godini - rekao je Petrović.



EBRD-ov kredit za mala preduzeća

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) razmatra zajam od 30 miliona evra za kreditiranje privatnih malih i srednjih preduzeća u Srbiji


Reč je o zajmu na pet godina sa dvogodišnjim počekom koji bi EBRD odobrila Komercijalnoj banci za kreditiranje malih i srednjih preduzeća, saopštio je kreditor.

Zajam treba da bude podrška srpskom realnom sektoru u vreme krize u vidu dugoročnih finansijskih sredstava za mala i srednja preduzeća koja imaju teškoća u pribavljanju finansija. Pored toga, predviđeni zajam EBRD-a doprineće poboljšanju knjigovodstvenog bilansa Komercijalne banke.



Guverner naljutio privrednike

Nezadovoljni zbog slabljenja dinara, poslovni svet traži hitan sastanak sa Radovanom Jelašićem i Mlađanom Dinkićem

Bojan Radun, Toplica Spasojević, Dragoljub Vukadinović, Rodoljub Drašković Članovi kluba „Privrednik” ljuti su na guvernera Radovana Jelašića, pa su, kako saznajemo, tražili hitan sastanak sa prvim čovekom Narodne banke. Za istim stolom sa predstavnicima biznisa trebalo bi da se nađe i Mlađan Dinkić, potpredsednik vlade i ministar ekonomije.

„Ne da smo ljuti, nego smo besni”, rekli su nam juče pojedini članovi tog udruženja iz Šekspirove, negodujući što je poslednji rast evra uzdrmao njihove poslovne planove.

– Nismo mi mala deca da poverujemo da je evro skočio zato što su građani zbog ukidanja viza kupovali devize, jer će mnogo da putuju – ljutito je juče kazao Dragoljub Vukadinović, inače predsednik gornjomilanovačkog „Metalca”. – Garantujem da će samo nekoliko procenata našeg stanovništva sada imati novca da putuje. Nemoguće je da evro toliko ojača u mesecu u kome je priliv deviza najveći. Sumnjam da je posredi nešto drugo i da NBS i banke pokušavaju da završe neke druge poslove – kaže Vukadinović, ali ne želi da precizira na šta je mislio.

Ističe da će to reći guverneru kad dođe na sastanak u „Privrednik”, jer je ovakvo jačanje evra pogubno za njihovo poslovanje.

– Za tri dana, samo na kursnim razlikama izgubio sam 50 miliona dinara. Kreatori monetarne politike se ponašaju kao da u našoj privredi teče med i mleko, da mi robu naplaćujemo dan za danom, a ne na odloženo i po tri meseca – ukazuje Vukadinović.

Njegov kolega iz udruženja Toplica Spasojević, prvi čovek ITM-a, takođe je istakao da privrednici više ne mogu da tolerišu nepredvidljivost kursa, jer i najbolja preduzeća ovakve šokove ne bi izdržala. Kako kaže, celu godinu su radili da nadoknade prošlogodišnje kursne gubitke i još jedan takav stres ne bi izdržali.

– Ni Makedonija, ni Bosna i Hercegovina, ni Crna Gora nisu imale ovakve probleme i njihove nacionalne valute su stabilne. Ne mogu nikako da prihvatim argument da su njihove privrede bolje i jače od naše – kazao je Spasojević, koji takođe sumnja da se merama monetarne politike nekome čini korist.

Na pitanje da li misli na banke, on odgovara:

– Nije naše da gledamo u tuđ džep, ali ova država jednom mora da odluči da li želi stabilnu privredu. Ne bih želeo da gledam kako drugi posluju, ali ako mi ne budemo u stanju da pokrijemo gubitke, od toga neće imati koristi ni bankari, ni država. Odakle da plaćamo poreze – pitao se Spasojević.

Kako kaže, ako kurs oslabi za 10 odsto, preduzeće mora imati u rezervi desetinu profita kako ne bi bilo na gubitku i da kreditni rejting firmi u očima bankara ne bi pao i krediti poskupeli.

– Retko koje preduzeće u ovoj situaciji to može sebi da priušti – ubeđen je naš sagovornik.

Poznat po tolerantnosti u javnim nastupima, Spasojević je i ovaj razgovor završio smireno:

– Želimo da zajednički napravimo platformu, da nas predstavnici vlasti uvere da je ovo samo kratkotrajno i da se prošlogodišnji negativni epilog neće ponoviti. Jer, nema rezervi kojima bi takvi gubici mogli ponovo da se pokrivaju. Želimo samo da se uverimo da vlast misli na nas, da steknemo utisak da neko razmišlja o tome da je dalje slabljenje dinara nepodnošljivo – zaključio je Spasojević i dodao da „Privrednik” ima podršku gotovo svih poslovnih udruženja, ali i Privredne komore Beograda.

U Narodnoj banci Srbije juče kasno po podne nisu mogli da komentarišu vapaje privrednika, jer je guverner bio odsutan. Kako su juče istakli u Ministarstvu ekonomije, ministar Mlađan Dinkić nije dobio zvanični poziv za sastanak sa privrednicima.

Ipak, i poslovni ljudi koji nisu članovi kluba „Privrednik” ističu da su nezadovoljni rastom evra. Malo je reći da se Bojan Radun, izvršni direktor kompanije „Nektar”, zaprepastio kada se pre dva dana vratio sa godišnjeg odmora i video da je evro premašio 96 dinara. „Samo nedelju dana sam bio odsutan. Pre nego što sam krenuo na odmor evro je vredeo manje od 94 dinara, ono što sam zatekao me je šokiralo”, kaže Radun. Da njegova firma ne bi pretrpela gubitke, naš sagovornik se, odmah po povratku s odmora, latio digitrona, kako bi još jednom pročešljao poslovne planove i računao cenu finansiranja.

– Nažalost, možda ćemo morati i da povećamo cenu proizvoda – zaključio je on.

Ima i onih koji su ovakav ishod predvideli. Mirko Todorović, direktor konfekcije „Todor”, kaže da je očekivao da evro skoči.

– Poslovni plan sam inače zasnovao na projekciji kursa od 96 dinara. Nije prvi put da evro krajem godine skoči. To je bar predvidljivo. Kad skoči kurs, svi se tresu, a to je nešto na šta treba računati – smiren je Todorović.

Smirenost je juče pokazao i Rodoljub Drašković, direktor kompanije „Svislajon”, koji je u inostranstvu. O rastu evra ne zna ništa, niti ga brine da će mu to ugroziti poslovne planove.

– Ne brinem se, ja sam veliki izvoznik – odgovorio je kratko.

A šta je kumovalo slabljenju nacionalne valute, pitali smo ekonomske stručnjake. Stojan Stamenković, urednik biltena „Mesečne analize i trendovi”, aktuelno kolebanje deviznog kursa dinara ne smatra neuobičajenim za ovo doba godine. Drugo je sada pitanje šta ga je izazvalo i da li je NBS mogla da to klizanje dinara predupredi ili smanji, tek nacionalna valuta je u poslednjoj sedmici novembra i prvoj nedelji decembra izgubila 2,3 odsto vrednosti. NBS je morala da interveniše sa 42 miliona evra ne bi li sprečila njegovo veće obezvređivanje.

Po njemu, do lagane deprecijacije dinara došlo je iz sezonskih razloga – povećane otplate obaveza prema svetu, ali i usled smanjenja referentne kamatne stope i dinarskog dela obavezne rezerve. Banke su pohrlile da slobodne dinare pretvore u devize.

Za Stamenkovića je, međutim, mnogo važniji dugoročni karakter stabilnosti dinara. NBS je uspevala dosta dugo u ovoj godini da ga održi, a time osigura i stabilnost cena. Odbranom kursa dinara centralna banka sprečava poskupljenje otplate dospelih inostranih kredita, održava sadašnji nivo kamatnih stopa, doprinosi održavanju postojećeg stepena likvidnosti pri sadašnjoj količini novca i na kraju, ali ništa manje važno – nižoj inflaciji.

Iako se, po njemu, kurs dinara u osnovi određuje odnosom između ukupne ponude i tražnje, uz asistenciju centralne banke, koja na tržištu deluje tek kada treba da spreči prevelika odstupanja od uslovno rečeno ravnotežnog kursa, pitanje je – dokle to NBS može i treba da radi. Koliko dugo? Po Stamenkoviću, ta mera su raspoložive devizne rezerve, ali pre nego što pređu kritičnu granicu. To, po njemu, može biti dosta skupa operacija, ali on se nada da do toga ovog puta neće doći, jer ni alternativa sadašnjem slobodnom plivanju dinara – zamrznut kurs nije ništa bolje ni jevtinije rešenje.



Trošiti za razvoj a ne za goli život

Iako će penzije u idućoj godini biti zamrznute, iz državne kase će biti izdvojeno čak 35 odsto novca za te namene. – Ostaje nam da se maksimalno otvorimo za strane direktne investicije i da reformama omogućimo i rast domaćih ulaganja

Budžet Srbije za 2010. s deficitom od oko 107 milijardi dinara, ma koliko ga prekrajali ostaje ono što je i bio – proinflatoran. On podstiče preveliku potrošnju javnog sektora u odnosu na ostvarene prihode. Ono malo promene strukture izdataka u korist investicija ne može da ga „spase” od ocene da najmanje podstiče proizvodnju i da će se u najvećoj meri trošiti za finansiranje potencijalnih gubitaka, viška zaposlenih u javnim službama održavajući neefikasno poslovanje, upozorio je juče na konferenciji za medije Stojan Stamenković, urednik biltena „Makroekonomske analize i trendovi”.

Javna potrošnja, po njemu, tim je veća kada nacionalni kolač raste sporije ili opada. U to smo se mogli uveriti ove godine. Iz toga nije izvučen valjani zaključak – da nam je javni sektor preglomazan, a njegova efikasnost više nego skromna. Iako će penzije u idućoj godini biti zamrznute, iz državne kase će biti izdvojeno čak 35 odsto novca za te namene. Rešenja ima – smanjiti državnu potrošnju, ali to što se uštedi usmeriti u proizvodno orijentisane industrije, u nova radna mesta, povećanje BDP-a, a to samo znači proširenje poreske osnove. Treba, dakle, obrnuti redosled poteza. Trošiti za razvoj a ne za goli život.

Srbiju iduće, ali i narednih godina očekuje odlučna izmena dosadašnjeg koncepta preživljavanja, jer se o nekakvom razvoju teško može govoriti. Više nemamo milijarde evra od privatizacije. Sve manje imamo i šta da prodamo. Presahli su jevtini strani krediti, a sve nam je teže da plaćamo visoke trgovinske i platne deficite. Ostaje nam dakle da se maksimalno otvorimo za inostrane direktne investicije i da reformama sistema omogućimo i rast domaćih ulaganja.



Velika besparica

Saradnik MAT-a Miladin Kovačević upozorio je na sve opasnije razmere nelikvidnosti domaće privrede, koja sve više preti i celokupnom bankarskom sistemu. U junu je, prema njegovim podacima, bilo blokirano 61.285 firmi sa dospelom a neizmirenom obavezom od 262 milijarde dinara. Krajem novembra taj se broj uvećao na 69.618 preduzeća sa dugom od oko 319 milijardi dinara. Najviše „obolelih“ od besparice ima u trgovini – 38 odsto i industriji – 29 procenata.

Miroslav Zdravković, takođe saradnik MAT-a, dodao je tim povodom da samo 25 domaćih kompanija čini čak 45 odsto ukupnog duga preduzeća u besparici.



Evropske akcije i evro u padu

Negativni pokazatelji o kretanju industrijske proizvodnje u Nemačkoj, ali i novi talas zabrinutosti koji je izazivala finansijska kriza u Dubaiju uticali su danas da evropske akcije izgube deo pređašnje vrednosti, dok je na deviznim berzama evro pojeftinio

Panevropski indeks akcija - FTSEurofirst 300 - opao je tokom rane podnevne trgovine 1,4 odsto, na 1006,49 poena, nakon što je i sinoć tokom završne trgovine bio u poluprocentnom minusu, prenosi agencija Rojters.

Veće evropske banke su tokom današnjeg poslovanja bile najveći gubitnici, jer je izveštaj o velikim gubicima firme "Nakhel", koja posluje u okviru prezadužene investicione kompanije "Dubai vorld", bio osnovni razlog zbog koga su trgovci u Evropi oborili deonice kontinentalnih bankarskih organizacija.

Trgovci na evropskim efektnim berzama takođe ukazuju da je važan razlog za današnje pojeftinjenje deonica na londonskoj, frankfurtskoj i drugim većim berzama i podatak o neočekivanom padu nemačke industrijske proizvodnje za 1,8 odsto tokom oktobra, kao i činjenica da je međunarodna agencija "Fič" snizila kreditni rejting Grčke.

Sniženje grčkog kreditnog rejtinga usledilo je nakon što je agencija Standard end Purs prethodno upozorila na rizike koji prete bankarskom sistemu te članice zone evra.

Deonice velikih evropskih banaka - Berkliz, Rojal benk ov Skotland, Sosijete ženeral i Standard čaterid - opale su u rasponu od 1,5 do šest odsto, a na udaru su bile i akcije najvećih grčkih banaka.

Akcije grčke Eurobanke EFG, Pireus banke i Nacionalne banke Grčke pojeftinile su od šest do 6,8 odsto, nakon što su na silaznoj putanji bile i juče, posle saopštenja agencije Standard end Purs da će možda sniziti kreditni rejting Grčke.

Širom Evrope smanjena je i vrednost većine nacionalnih indeksa akcija. Tako su, na primer, britanski FTSE 100, nemački DAKS i francuski CAC 40 opali između 1,3 i 1,5 odsto, dok je glavni indikator kretanja u emiratu Dubai skliznuo naniže za 6,2 procenta.

Na valutnim berzama dan prolazi u znaku novog skoka vrednosti dolara prema evru i korpi od šest drugih snažnih valuta.

Evro je na indikativnoj deviznoj berzi u Londonu kotirao 1,4788 dolara, ili 0,2 odsto niže nego sinoć u finalnoj trgovini, dok je indeks dolara prema korpi šest jakih valuta napredovao minimalnih 0,1 procenat.

Jen je danas prema američkom takmacu ojačao oko jedan odsto i menjao se po kursu od 88,45 za dolar, pošto je juče predsednik Uprave federalnih rezervi SAD (Fed) Ben Bernanki "ohladio" špekulacije o ranijem od očekivanog povećanju kamata pod nadleženošću američke emisione banke.

Bernanki je rekao da se američka privreda postepeno uzdiže, ali da je visoka nezaposlenost i dalje veliki problem. To znači, prema oceni tržišnih stručnjaka, da Fed neće uskoro povisiti cenu zaduživanja, što za investitore koji imaju dolarska sredstva nije ni malo povoljna vest.



Sweden's Securitas Buys Serbian Security Services Firm Gordon
BELGRADE (Serbia), December 9 (SeeNews) - Swedish security services company Securitas said on Wednesday it has bought its Serbian peer Gordon.

The estimated value of the enterprise is 33 million Swedish crowns ($4.6 million/3.1 million euro), Securitas said in a statement.

It added it will strengthen its position in Serbia with the acquisition and will become number two in the Serbian security services market, with approximately 2,600 employees.

Gordon has annual sales of some 51 million Swedish crowns and around 1,100 employees, Securitas said.

Most of Gordon’s revenue comes from guarding services, the statement said. The firm is also active in technical security, monitoring operations and fire prevention.

The Serbian security services market is estimated at 144 million euro. It is fragmented, having some 220 companies with a total of 46,000 employees, Securitas said.

Securitas (www.securitas.com) operates in some 40 countries in North America, Latin America, Europe and Asia, and employs about 240,000 people.

(1 euro=10.4833 Swedish crowns)


Greece’s Intracom Telecom Signs 3.5 Mln Euro Deal with Telekom Srbija
BELGRADE (Serbia), December 9 (SeeNews) - Greek telecoms systems developer Intracom Telecom said on Wednesday it has signed a 3.5 million euro ($5.2 million) contract to improve the high-speed broadband technology of Serbia's state-owned fixed-line monopoly.

“Within the framework of this agreement, Intracom Telecom will supply the specific equipment to Telekom Srbija, enabling them to support the deployment of broadband services such as Internet connectivity, Voice over IP telephony and IPTV, thus creating a portfolio lined-up of genuine triple-play advanced services, “ the Greek company said in a statement.

The project is expected to be completed in the last quarter of 2009, it added.

Telekom Srbija (www.telekom.rs) is the sole provider of fixed-line services on its home market. It also controls some 70% of the domestic mobile services market through its MTS unit.

Telekom Srbija is the majority owner of the second-largest telecoms company in neighbouring Bosnia, Telekom Srpske.

Intracom Telecom (www.intracom-telecom.com) is majority owned by Russia's Sitronics, a provider of telecommunications, Information technology and microelectronic solutions, and employs 2,700.

($ = 0.6778 euro)


Croatia's Gisdata To Deliver Software Solution to Serbian Dairy Company Imlek
Croatian software developer Gisdata Group said on Wednesday it will deliver a software solution to Serbian blue-chip dairy company Imlek for an undisclosed sum.

The software solution will ensure efficient distribution of Imlek products and will control the operation of the company fleet of over 140 vehicles, Gisdata said in a statement sent to SeeNews.

Zagreb-based Gisdata also has units in Slovenia, Hungary, Bosnia, Macedonia, Albania and Kosovo. The company has operations in Montenegro, as well.

UK-based investment fund Salford Capital Partners owns Imlek.


Budget deficit at RSD 78.3bn
BELGRADE -- Serbia's budget deficit for 11 months in 2009 amounts to RSD 78.3bn (some EUR 818mn).

The revenue was RSD 585.3bn and expenditure equaled RSD 663.6bn in this period, it was announced in Belgrade on Tuesday.

The figures, published by the Finance Ministry, were produced using new methodology, harmonized with that of the International Monetary Fund (IMF).


Od 1. januara 2010. godine struja u Srbiji skuplja za 10%
Zahtev za poskupljenje struje za 10% od 1. januara stigao je u utorak (8. decembar 2009. godine) u Agenciju za energetiku, a već sledeće nedelje o povećanju bi trebalo da odlučuje Vlada Srbije.

Prema informacijama "Novosti", procenat poskupljenja kilovata za domaćinstva biće oko 11 odsto, dok će privreda imati udar nešto manji od 10 odsto. Koliko će tačno kilovat u kojoj zoni i tarifi koštati trebalo bi da bude poznato do kraja nedelje.

U Agenciji za energetiku "Novostima" je potvrđeno da su primili zahtev i da će sada procedura biti kraća, jer je slično poskupljenje obrađivano nekoliko puta u poslednjih godinu dana. Iz EPS je najavljeno da bi struja mogla da poskupi još i 1. jula naredne godine za još 10%.

- Sa poskupljenjem od 10% u januaru i još toliko u julu, prosečna cena kilovat-sata trebalo bi da bude 5,3 evrocenti - kažu u EPS.

- Da smo se zadržali na proseku iz avgusta prošle godine sada bi EPS imao prihod veći za 450 miliona evra, a toliko košta jedan termoblok.

U EPS kažu da su spremni da ponude jeftiniju struju onima koji ne mogu da plate realnu cenu, ali država mora da utvrdi ko je socijalno ugrožen. Bez socijalnih karata, koje treba da utvrdi Ministarstvo rada, nema ni dodatnih povlastica za najsiromašnije. Da li će struja poskupeti odmah posle Nove godine ili u februaru ili martu, odlučiće Vlada Srbije - rekao je u utorak Petar Škundrić, ministar energetike.

On je objasnio da je zahtev EPS za poskupljenje struje legitiman, ali da Vlada želi da stvori što povoljnije uslove za život građana.


Kompanija "Industricum" kupila mitrovački "Matroz" za 2,9 mil EUR
Kompanija "Industricum" iza koje, kako se veruje, stoji švajcarski kapital, kupila je mitrovački "Matroz" za 2,9 mil EUR, posle sedam neuspešnih pokušaja prodaje te fabrike.

- Novi vlasnik još nije uplatio ovaj iznos, ali problem nisu sredstva, jer su obezbeđena. To će, kako se veruje, biti učinjeno do 29. decembra, što je ugovorom i predviđeno. Ali, prethodno treba da se regulišu još neka imovinsko-pravna pitanja, kako bi novi vlasnik mogao da preuzme fabriku - izjavio je Tanjugu predsednik Opštinskog veća Saveza samostalnih sindikata u Sremskoj Mitrovici Stevan Romakov.

Više od hiljadu nekadašnjih radnika "Matroza", koji su nakon stečaja, upućeni na tržište rada, nadaju se da će im do kraja ove godine biti isplaćene i tri zaostale zarade.

Ministarstvo ekonomije i kompanija "Industricum" potpisali su ranije sporazum, kojim je predviđena i investicija od 75 mil EUR za izgradnju nove fabrike za reciklažu aluminijuma. Sporazumom je previđeno da u prvoj fazi u fabrici bude zaposleno 250 radnika, dok će u pratećim delatnostima indirektno biti zaposleno još oko 2.500 ljudi.


"Energoprojekt" ugovorio poslove u inostranstvu u vrednosti 25,9 mil EUR
"Energoprojektova" preduzeća ugovorila su u inostranstvu nove poslove ukupne vrednosti 25,9 mil EUR, objavio je danas (9. decembar 2009. godine) beogradski holding na sajtu srpskog tržišta kapitala.

U Kazahstanu je "Energoprojekt Visokogradnja" zaključila dva ugovora s kompanijom "Oil Real Estate" i još jedan s firmom "Mangistaumunaigas". Ukupna vrednost ta tri nova posla je 11,5 mil EUR.

Sa "Oil Real Estate" su ugovoreni projektovanje i proširenje hotelskog kompleksa na obali Kaspijskog jezera i projektovanje i izgradnja dečijeg igrališta u sklopu tržno-rekreativnog centra u gradu Aktau, dok ugovor sa "Mangistaumunaigasom" predviđa remont na hotelu u Aktau.

U Nigeriji su preduzeća iz sistema "Energoprojekt" dobila dva nova posla ukupne vrednosti 9,4 mil EUR.

"Energoprojekt Oprema" i nemačka kompanija "Bilfinger Berger", preko svojih podružnica u Nigeriji, zaključili su podizvođački ugovor za nabavku i isporuku opreme i materijala za potrebe izgradnje Senata Nigerije, a vrednost ugovorenog posla je 4,9 mil EUR.

Takođe su "Energoprojekt Oprema" i "Bilfinger Berger" zaključili podizvođački ugovor za isporuku i montažu opreme i materijala za izgradnju javne rasvete autoputa koji spaja Abudžu i aerodrom, a vrednost tog posla je 4,5 mil EUR.

Kompanija "Energoprojekta" iz Gane, dobila je ugovor za izgradnju poslovnog kompleksa u gradu Tema u vrednosti od 7,4 mil USD (5 mil EUR).

Akcijama holdinga "Energoprojekt" trguje se na Beogradskoj berzi od 2001. godine. Trenutno ta hartija sa A Listinga košta 799 dinara prema maksimalnih ove godine od 1.140 u septembru i minimalnih od 280 dinara iz marta.


NIS otvoreno akcionarsko društvo od polovine 2010.
"Naftna industrija Srbije" (NIS) trebalo bi da postane otvoreno akcionarsko društvo polovinom 2010. godine, nakon čega će akcije te kompanije biti puštene u promet na Beogradskoj berzi, kazali su danas (9. decembar 2009. godine) agenciji Beta u NIS-u.

Kako se navodi, Skupština akcionara NIS-a trebalo bi da u junu 2010. godine donese odluku o transformaciji kompanije iz zatvorenog u otvoreno akcionarsko društvo, posle čega će odmah biti izvršena transformacija i izlazak na berzu.

- Plan transformacije NIS-a utvrđen je na sednici Upravnog odbora 16. septembra ove godine i kompanija će sve aktivnosti obavljati u skladu sa planom - kazali su u NIS-u.

Prema tom planu, do maja 2010. trebalo bi da se završe sve pripremne aktivnosti, među kojima su promene korporativnih dokumenata i procedura, i prihvatanje izveštaja o radu kompanije i revizorskog izveštaja za 2009. godinu.

- Preregistracija imovine NIS-a sa države na kompaniju, nije procesualno vezano za prelazak iz zatvorenog u otvoreno akcionarsko društvo i izlazak na Beogradsku berzu, ali su ta pitanja povezana sa formiranjem berzanske cene akcija - kazali su u NIS-u.

Kako su naveli, akcionari, svesni rizika drastičnog pada cene kompanije u trenutku izlaska na berzu zbog neposedovanja registrovane imovine kompanije, odobrili su plan koji predviđa obavezu da se završi registracije imovine.


Serbia’s Energoprojekt Holding Signs 26 Mln Euro Deals in Kazakhstan, Africa
BELGRADE (Serbia), December 9 (SeeNews) – Serbian blue-chip engineering holding group Energoprojekt said on Wednesday it has signed six deals worth a combined 26 million euro ($38 million) in Kazakhstan, Ghana and Nigeria.

The company has sealed three contacts worth a total of 11.5 million euro in Kazakhstan, a $7.4 million deal in Ghana, and two contracts worth a combined 9.4 million euro in Nigeria, it said in a filing to the Belgrade bourse.

The holding’s subsidiary, Energoprojekt Visokogradnja Building and General Constructing Co. Ltd, signed two new contracts with Almaty-based firm Oil Real Estate at the end of November to design and build a 6,120 square metres expansion of a hotel complex on the Caspian Sea and to design and build a children playground including a swimming pool, as a part of a recently opened shopping and recreation centre in the city of Aktau.

Energoprojekt Visokogradnja Building and General Constructing Co. Ltd also signed a contract with Aktau-based company Mangistaumunajgas for repairing works on a five-star hotel/villa project.

Another subsidiary, Energoprojekt Ghana Ltd., signed at the end of October a $7.4 million contract for the construction of a Business complex in the city of Tema in Ghana. The project covers an area of 7,000 square metres and is financed by Accra-based privately held company American Resources Limited.

A third subsidiary, Energoprojekt Oprema Electrical and Mechanical Engineering Co., signed a 4.9 million euro deal for procurement and delivery of equipment and materials for the construction of a Senate building in Nigeria.

It also signed a 4.5 million euro contract for the procurement and delivery of equipment and materials for the construction of public lighting on the highway connecting the capital of Nigeria, Abuja, with the city airport.

Energoprojekt Oprema Electrical and Mechanical Engineering Co. is implementing the two contracts in Nigeria jointly with German company Bilfinger Berger.

On Wednesday, Energoprojekt Holding stock fell 4.54% to 799 dinars ($12/8.4 euro) in the day’s highest turnover of 1.9 million dinars.

(1 euro=95.546 dinars)


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta