Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Francuska vlada je danas obećala zajmove od po tri milijarde evra velikim proizvođačima automobila "
Beograd - Deprecijacija dinara zabeležena u prethodna tri meseca oborila je vrednost domaće valute za četvrtinu, ali sudeći prema procenama ministra ekonomije Mlađana Dinkića, u narednom periodu ne bi trebalo da dođe do dramatičnih promena i većih dnevnih oscilacija kursa. Da li to znači da će devizne rezerve i dalje biti korišćene za odbranu kursa


- Kurs dinara mora sam da nađe svoju tačku ravnoteže. Jer, samo domaće cene mogu da korespondiraju sa svetskim, a to je i način da se redukuje uvoz a afirmiše izvoz. Narodna banka neće moći da odbrani kurs dinara, a da pri tom ne zapadne u velike probleme. Jer, stanje platnog bilansa zemlje je loše, pri čemu je velika javna potrošnja konstanta i godinama unazad ne pada. Naprotiv raste, što se odražava i na opšte performanse srpske ekonomije. A, to što predstavnici Vlade najavljuju da će biti prinuđeni da povuku prvu tranšu od 266 miliona evra od odobrenog stendbaj aranžmana MMF, ukazuje da potrošnja nije stavljena pod kontrolu - kaže za Danas Miodrag Zec, profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu.

On napominje da je jedan od problema srpske ekonomije i održanje nivoa privrednog rasta, koji je prethodnih godina uglavnom počivao na investicijama u bankarski sektor, investicijama u nekretnine, ulaganjima na tržištu kapitala. Krajem prošle i početkom ove godine ta ulaganja su izostala i zato privredni rast u Srbiji beleži veliki pad. Naš sagovornik ukazuje i na činjenicu da su industrijski rast i rast izvoza, inače dva ključna agregata svake ekonomije, na veoma niskom nivou. I otuda njegova procena da će Vlada biti prinuđena da uradi rebalans ovogodišnjeg budžeta, odnosno da se prilagodi nižim ekonomskim parametrima.

Nikola Fabris, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, procenjuje da je stanje deviznih rezervi Narodne banke Srbije dobro, i da bi one trebalo da posluže, između ostalog, i za odbranu kursa dinara, utoliko pre što su rezerve povećane prodajom NIS-a.

- Da li će novac (400 miliona evra) od prodaje NIS, uticati na nivo kursa dinara, to će zavisiti od upotrebe tih sredstava. Ali, treba imati u vidu da je to za trećinu manje od sume kojom je NBS intervenisala u prethodna tri li četiri meseca, kako bi bila izbegnuta velika dnevna oscilacija kursa dinara. Ali, sasvim je izvesno da je priliv novca od prodaje NIS-a uticao na stabilizaciju na tržištu međubankarskog tržišta. Treba takođe podsetiti da su devizne rezerve NBS višestruko veće od novčane mase, što znači da deviznih rezervi ima dovoljno da bi se intervenisalo na međubankarskom tržištu. Da li će se to i dogoditi, to je stvar procene da li se želi stabilnost makroekonomskih kretanja u državi, ili je namera da ostanu neokrnjene devizne rezerve - konstatuje Fabris.
 

Za evro danas 92 dinara

Beograd - Dinar će danas oslabiti prema evru za 0,25 odsto i zvanični srednji kurs biće 92,09 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije. Evro će vredeti oko 23 pare više nego juče, kada je zvanični srednji kurs 91,86 dinara za evro. Narodna banka Srbije juče nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu, a od početka godine prodato je 425,2 miliona evra.


Danas u Novom Sadu osnivačka sednica Skupštine akcionara Naftne industrije Srbije

Mališev na čelu kompanije


Beograd - Na Skupštini akcionara Naftne industrije Srbije danas će biti izabrani predsednik Upravnog odbora i imenovani članovi tog tela, potvrđeno je Danasu u Ministarstvu rudarstva i energetike. Za predsednika Upravnog odbora biće izabran Dmitrij Mališev, dosadašnji savetnik predsednika Upravnog odbora Gaspromnjefta, kompanije koja je nedavno postala većinski vlasnik NIS-a.


Pored Mališeva u Upravni odbor biće imenovano još 11 članova - šestoro iz Gaspromnjefta dok će ostalih petoro biti srpski predstavnici. U Ministarstvu rudarstva i energetike juče nisu mogli da preciziraju ko će predstavljati Srbiju u upravi NIS-a. Kako Danas saznaje ruski partner će u Upravni odbor NIS-a delegirati vrhunske stručnjake za energetiku dok će srpsku stranu predstavljati četiri kandidata Demokratske stranke i jedan kandidat Socijalističke partije Srbije (predstavnika G17 plus neće biti).

Naftna industrija Srbije ima dve rafinerije u Pančevu i Novom Sadu i više od 500 benzinskih stanica. Ruski Gasrpomnjeft platio je 2. februara ove godine 400 miliona evra Srbiji za 51 odsto akcija NIS-a , a prema kupoprodajnom ugovoru obavezan je i da do 2012. godine investira 547 miliona evra u modernizaciju srpske naftne kompanije. Mališev je 3. februara kazao da će prioritet Gasrpomnjefta biti rekonstrukcija i modernizacija tehnološkog kompleksa NIS-a kako bi se u rafinerijama proizvodili naftni derivati evropskog kvaliteta. Ugovor o prodaji NIS-a, su 24. decembra 2008. potpisali ministar energetike Srbije Petar Škundrići generalni direktor Gaspromnjefta Aleksandar Đukov. U slučaju da ruska strana ne ispuni investicione obaveze do 2012. godine ugovor se raskida, a kupac Gaspromnjeft vraća državi Srbiji svoj udeo u NIS-u, a Srbija zadržava novac od prodaje. U Ugovoru o prodaji NIS-a navedeno je da se protiv NIS-a ne primenjuju nikakve kaznene mere u slučaju da pre završetka modernizacije dođe do zagađenja zbog zastarelosti opreme, ali kupac nije oslobođen odgovornosti u slučaju industrijskih havarija.



Porez na godišnju zaradu od 1,65 miliona

Obavezu da najkasnije do 16. marta podnesu prijavu za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana imaju svi koji su lane zaradili više od 1.644.264 dinara


Zaposleni koji su tokom 2008. godine u Srbiji zaradili više od 1.644.264 dinara, što znači da su mesečno primali oko 137.000 dinara, ili u protivvrednosti oko 1.500 evra (po kursu 90 dinara za evro), obavezni su da najkasnije do 16. marta Poreskoj upravi podnesu prijavu za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana. Istu obavezu imaju i stranci koji su lane svakog meseca kući nosili oko 230.000 dinara ili 2.500 evra, odnosno strani državljani koji su celu prošlu godinu zaradili više od 2.740.440 dinara.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosek neto zarade za 2008. godinu iznosi 32.746 dinara.

U Poreskoj upravi podsećaju da će po stopi od 10 odsto porez na ukupan prihod građana platiti oni koji su tokom 2008. godine mesečno zarađivali tri, odnosno najviše šest republičkih proseka. Dok će po stopi od 15 odsto porez plaćati zaposleni koji su mesečno primali više od šest republičkih prosečnih zarada.

Kada je reč o strancima, porez na ukupan prihod građana po stopi od 10 odsto biće zaračunat onima koji su primali pet, odnosno najviše osam prosečnih plata, dok će po stopi od 15 odsto biti obračunat onim strancima koji su zarađivali više od osmostrukog proseka.

Prema Zakonu o porezu na dohodak građana, dohodak čini godišnji zbir zarada i oporezivih prihoda od samostalnih delatnosti, autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine, od davanja u zakup ili podzakup nepokretnosti, pokretnih stvari, od osiguranja lica, od sportista i sportskih stručnjaka.

Dohodak za oporezivanje utvrđuje se tako što se godišnji zbir prihoda po osnovu zarade i oporezivih prihoda umanji za plaćeni porez i doprinose za obavezno socijalno osiguranje, pa od tako dobijenog iznosa odbije neoporezivi iznos.

Prihodi ostvareni i oporezivi u drugoj državi umanjuju se za porez plaćen u drugoj državi. U dohodak stranca rezidenta ulaze samo zarade, ne računajući dodatna primanja koja se odnose na pokriće njegovih dodatnih troškova proisteklih iz zaposlenja u Srbiji, ako su ispunjeni propisani uslovi.

Poreski obveznik je, podsećaju u Poreskoj upravi, dužan da iznos godišnjeg poreza na dohodak građana plati u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja o utvrđivanju poreza.

Tokom kontrole utvrđuje se koliko građani koji su podneli poresku prijavu podleže oporezivanju. Isto tako, na osnovu podataka iz pojedinačnih poreskih prijava, Poreska uprava utvrđuje koliko je građana „previdelo” da podnese ovu prijavu, iako su bili u obavezi da to učine.

Svi koji ne podnesu poresku prijavu ili to urade sa zakašnjenjem, ili u prijavi ne navedu tačne podatke od kojih zavisi visina poreza, biće kažnjeni za prekršaj novčanom kaznom.



Kredita će biti, problem je kurs

I pored opšte bojazni u Srbiji da banke u vreme krize neće davati kredite, situacija je trenutno obrnuta - krediti se sve manje traže, a tako će se i nastaviti, kaže za Biznis Oliver Regl, predsednik IO Rajfajzen banke u Srbiji


Regl dodaje da su kompanije oprezne, jer kada znaju da će imati manju prodaju za deset, 20 ili čak i više procenata, one ne idu u nove investicije. Kredita će svakako biti, za dobre klijente uvek, bankarski sistem je stabilan, mada će neke banke imati značajne nivoe rezervisanja zbog loših korporativnih kredita. Najveći problem Srbije u narednom periodu je kako stabilizovati kurs dinara, a veća pomoć Vlade privredi od subvencionisanih kredita bila bi završetak projekata u infrastrukturi, puteva pre svega.

Da li će banke imati dovoljno kredita da ponude privredi i građanima?

- Rajfajzen sigurno hoće. Nadam se i ostale banke. Najvažniji izvori finansiranja ostaće iz inostranstva, a banke će nastojati da ojačaju i domaću depozitnu bazu. Međutim, situacija iz oktobra i novembra je pokazala da se ne možete previše oslonite samo na domaće izvore, jer su volatilni, pa su banke koje imaju i kvalitetne inostrane izvore finansiranja bile u privilegovanoj poziciji. Što se tiče inostranih kredita, nema zastoja u obezbeđivanju kredita iz matičnih banaka, ali je prisutan smanjeni obim, mada je i dalje smer novca od matice ka ćerkama, a ne obrnuto. Naša matična banka nije bila uključena u špekulativne poslove, poput kupovine drugorazrednih hipotekarnih obveznica (subprime), a to je najveći problem koje imaju američke, engleske i delimično nemačke banke. Ono što će biti izazov za našu matičnu banku u aktuelnom periodu je izloženost prema centralnoj i istočnoj Evropi.

Koliko je realan strah da banke u stranom vlasništvu povuku kapital iz Srbije?

- Najpre da kažem, kada je reč o Rajfajzen banci ta mogućnost je apsolutno isključena, jer se kapital banke permanentno uvećava, a profit reinvestira u Srbiji. Do sada nismo platili nijedan cent dividendi i nećemo to ni raditi. Ostvarili smo odličan profit prošle godine. Finansijska situacija je sveukupno izvanredna i ceo profit će ići u jačanje kapitalne baze. Možda je situacija kod drugih banaka drugačija ili je politika dividende drugačija, ali ja to ne mogu da komentarišem. Činjenica je da je ukupan bankarski sektor vrlo stabilan, iako možda sada neke banke koncentrišu sredstva u inostranstvo. Adekvatnost kapitala banaka u Srbiji je na vrlo visokom nivou, viša od svih zemalja za koje ja znam. I posle svih odliva depozita u oktobru i novembru, sve banke su bile u mogućnosti da isplate zahteve klijenata. To je bio test za bankarski sektor i njegovu likvidnost, koji je uspešno položen.

Znači, problema kod banaka nema?

- Osim kod nekih banaka, posebno onih koje su došle poslednjih godina, a htele su brz rast po svaku cenu. Mi u tome nismo učestvovali. Nismo hteli da se borimo za tržišni udeo po svaku cenu, čak smo poslednjih 18 meseci pustili refinansiranje naših kredita, za koje smo smatrali da nisu dovoljno kvalitetni. Neke banke na tržištu, koje su bile agresivne, odmah su požurile da preuzmu kredite, kako bi što brže rasle, ali plašim se da će im to stvoriti dodatne probleme u narednom periodu.

Ipak, sve banke ostaju ovde?

- Treba reći da ako neka banka isplaćuje dividende akcionarima ili namerava da se polako povlači iz bankarskog sektora Srbije, jer ima mali tržišni udeo i posluje na granici profitabilnosti ili sa gubitkom, to je naprosto logika tržišta. Srpsko tržište je još pretrpano bankama koje su došle prethodnih nekoliko godina. Svaka banka se bori za deo tržišta, ali samo tržište još nije toliko veliko. Postojalo je očekivanje da će tržište rasti brzo i da će svaka banka naći svoje mesto. Sada kada je jasno da rasta nema i neće ga biti u dogledno vreme, pitanje je šta će raditi banke koje imaju jedan ili dva odsto tržišnog učešća i da li se to isplati. Neke banke moraće da razmisle o strategiji i može doći do toga da se neka banka povuče.

Šta je trenutno najveći problem u Srbiji?

- Najveći problem koji Srbija sada ima je stabilizacija kursa i to je značajan izazov za NBS. Ali, NBS ne može sama da brani kurs. I mediji i političari su se fokusirali na guvernera da jače brani dinar, ali postoje primeri zemalja koje su branile kurs ogromnim deviznim rezervama i nisu uspele. Na primer, Rusija ima ogromne devizne rezerve, koje je značajno koristila u odbrani valute, a rublja je oslabila 30 odsto. Ono što je dobro u Srbiji je što nema puno špekulativnog stranog kapitala koji bi mogao brzo pobeći i tako dodatno oslabiti situaciju na tržištu, kao što je bio u Rusiji, Ukrajini i Mađarskoj. Moram da naglasim je da je nekorektna stalna kritika NBS i guvernera, jer NBS ne može biti jedina institucija koji brani kurs, isto kao što nije trebalo da bude jedina institucija koja je zadužena za inflaciju. Inflacija ne zavisi samo od monetarne, već i od fiskalne politike. Ove godine inflacija neće biti problem, jer je to možda jedini domen gde ćemo videti pozitivan uticaj krize.

Koji je ravnotežni kurs?

- U zemljama koje su imale značajne neravnoteže u platnom bilansu, ali u kojima je valuta rasla zbog velikog priliva deviza zbog stranih investicija, bilo je jasno da će tokom krize doći do velikih depresijacija. Mi smo imali kurs evra od 75 dinara, što znači da je već sada došlo do značajne depresijacije, ali gde je taj ravnotežni kurs, da li je na 90, 95 ili 100 dinara, to je teško reći. Ali, ja se nadam da neće biti preko 100 dinara za evro i da će se kurs održati na nivou od 90 do 95 dinara za evro.

Da li će mere Vlade Srbije podstaći kreditiranje privrede?

- Vlada svojim merama želi da smanji cenu investicionih kredita subvencijama, ali to će biti moguće samo za određene sektore. Svaka subvencija košta, posebno ako je namera da se smanje kamatne stope na nivo od pet-šest odsto, što je daleko ispod tržišta. Bez obzira na to što euribor pada, ostale komponente kamatne stope rastu. Rizik zemlje raste - CDS (credit default swap) za zemlje u razvoju su značajno porasli poslednjih nekoliko meseci - sada je u rasponu od 400 do 900 baznih poena (4-9 odsto). U cenu zaduživanja na svetskim tržištima kapitala treba uračunati i troškove likvidnosti, odnosno premije za rokove. Što je duži rok to je premija veća. Zbog toga su tržišne kamate daleko iznad ove cene i zato neće moći da se subvencionišu kamate za celu privredu. Naravno, neophodno je fokusirati se na one grane i preduzeća koja posebno opravdavaju tu subvencionisanu kamatu, a to je svakako izvoz.

Da li Vlada može još nešto da uradi kako bi pomogla privredi?

- Više od subvencionisanih kamatnih stopa, važna je druga uloga države. Sada se vraća Kejnz (Keynes) i njegova teorija da kada nema adekvatne potrošnje, investicija i izvoza. Uloga države je da to nadomesti. U Srbiji, za razliku od razvijenih zemalja, nije neophodno da se izmišljaju infrastrukturni projekti, ima ih dovoljno neostvarenih. Posebno tu mislim na putnu infrastrukturu, krajnje vreme je da se to završi. Nadam se da će Vlada platiti sve putarske firme kojima duguje. Prvo, zato što je to pravna obaveza i čudim se zašto to još nije urađeno. S druge strane, od niskogradnje zavisi mnogo firmi, imaju puno zaposlenih i to je obično ključni pravac kada se daju neki stimulusi.

Da li iz Austrije očekujete poruku sličnu onoj grčkog guvernera o opreznom finansiranju balkanskih zemalja?

- Uveren sam da toga neće biti. I austrijski guverner i austrijski političari su suviše svesni toga koliko je Austrija povezana sa ovim regionom, koliko je rast u zapadnoj Evropi zavisio od rasta ovog regiona, da bi sada kada postoji problem rekli: "To je vaš problem, a ne naš". Inicijativa deset velikih zapadnoevropskih bankarskih grupacija EU za pomoć zemljama koje nisu formalno u EU, ali joj inkliniraju, potekla je od naše grupacije. Da razjasnimo, to nije inicijativa da se podrže banke, već da se da podrška svim ekonomijama u centralnoj i istočnoj Evropi, od strane različitih institucija EU, kao na primer EIB, EBRD...

Zašto je transakcija Vlade sa "Gaspromom" išla preko vas, a ne preko ruskih banaka?

- Strani partner je izabrao Rajfajzen banku iz vrlo jednostavnog razloga - zato što je ona najveća strana banka i u Rusiji i zato što sa njom "Gaspromnjeft" tamo sarađuje. Kada su birali sa kim će da obave transakciju, prvo su pitali da li postoji Rajfajzen u Srbiji i odmah su odlučili da idu preko nas. Mnogo je lakše i brže obaviti transakciju između dve banke unutar grupe. Tu nije bilo nikakve povlašćene situacije za nas od strane države, jer uostalom i najveći deo takvih transakcija stranih investitora ide preko naše banke. I istočni i zapadni investitori koriste naše znanje u tim poslovima, a nastavićemo saradnju i sa ruskim partnerima.



Svetske berze: Nafta ponovo ispod 40 dolara za barel
AZIJA
 

Jučerašnje trgovanje na azijskim berzama imalo je dva različita dela dana. Otvaranje je ispratio prilično jak skok berzanskih indexa, da bi se polovinom trgovanja trend promenio i indexi su krenuli na dole (izuzev indexa indijske berze (SENSEX) koji je čitav jučerašnji dan proveo u zelenom). Početni optimizam opravdan je očekivanjem konačnog usvajanja plana pomoći bankarskom sektoru u SAD, kao i najavom američkog Ministra finansija Timothy Geithner-a da će u utroak predstaviti novi plan pomoći bankarskom sektoru. Tokom trgovanja, investitori su se vratili u "realnost", pa su s obzirom na loše poslovne rezultate pojedinih azijskih kompanija cene akcija počele da padaju, što je neke indexe odvelo u minus.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,84%
    NIKKEI225 (Japan) -1,33%
    KOSPI (Južna Koreja) -0,63%
    SENSEX (Indija) +3,04%.


Bitne vesti:
- "Nomura Holdings", najveća japanska brokerska kuća, planira da emituje nove akcija, vredne USD 3,3 mlrd, kako bi povećala svoj Osnovni kapital. Zbog toga je cena dionice Nomure pala više od 14%
- "Nissan" treći po veličini japanski proizvođač automobila, obavestio je o gubitku u proteklom tromesečju od USD 914 mil i najavio otpuštanje 20.000 radnika, što je dodatno oneraspoložilo ulagače
- Zbog ekonomske krize, u Dibaiu će biti stopirani projekti vredni USD 75 mlrd 

EVROPA

Najveći deo jučerašnjeg trgovačkog dana zapadnoevropski indexi proveli su u crvenoj zoni. Veoma loše poslovanje UBS i Credit Suisse banaka, iščekivanje konkretnog plana iz SAD-a u vezi pomoći bankarskom sektoru, kao i neizvesnost u vezi istog doveli su do pada cena akcija, a samim tim povikli su i indexe u minus. Pred kraj trgovanja, berzanski indexi krenuli su da se oporavljaju i uspeli su pred sam kraj da izađu iz crvene zone i trgovanje završe u blagom plusu.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) +0,37%
    DAX (Frankfurt) +0,48%
    C40 (Pariz) +0,39%


Bitne vesti:
- Dve najveće švajcarske banke, UBS i Credit Suisse, pripremaju se da objave službeni izvešaj o gubicima ostvarenima u 2008. godini, a koji prema dosadašnjim podacima iznose 29 milijardi švajcarskih franaka, od čega gubitak UBS iznosi 21 milijardu švajcaraskih franaka (najveći gubitak u istoriji ove banke), a preostalih 8 milijardi je gubitak Credit Suisse-a. Takođe, UBS je najavio da će otpustiti još 5.000-8.000 zapooslenih, dok Sredit Suisse neće otpuštati zaposlene
- Britanska banka "Barclays" u ponedeljak je objavila da je 2008. godinu zaključila s dobiti neznatno nižom u odnosu na godinu ranije, unatoč gubicima i otpisima u vrijednosti 8,1 milijardi britanskih funti (EUR 9,1 mlrd) zbog izloženosti rizičnim zajmovima. Dobit ove banke u 2008. godini iznosi 4,38 milijardi funti (u 2007. godini dobit je iznosila 4,42 milijarde funti). Takođe Barclays je objavio da neće isplaćivati dividendu za 2008. godinu. Podsetimo se da je ova banka odbila ponuđenu pomoć Britanske Vlade, smatrajući da su njene finansije zdrave
- Francuska vlada je juče obećala zajmove od po tri milijarde evra velikim proizvođačima automobila "Pežo-Sitroenu" i "Renou", kako bi im pomogla da izađu iz nevolja izazvanih globalnom ekonomskom krizom, koja je rezultirala smanjenom tražnjom automobila
- “Ekonomska kriza u Rusiji nije "infekcija" koju je prouzrokovao Zapad, već je rezultat strukturalnih problema koji se provlače kroz dve decenije od raspada Sovjetskog Saveza“, ocenilo je juče savetodavno telo koje je oformio ruski predsednik Dmitrij Medvedev. Medvedev smatra
 
AMERIKA

Dow Jones i Nasdaq su jučerašnji dan većim delom proveli u minusu, dok je S&P500 uglavnom bio u zelenom. Bankarski sektor je uglavnom bio u plusu, pre svega zbog očekivanja objavljivanja konkretnog plana pomoći, ali i zbog jakog skoka cene akcija Bank of America (cena akcija skočila je više od 12%, nakon objave da ova banka nije u prevelikim finanijskim problemima). Sa druge strane pritisak na cene vršile su akcije iz naftnog sektora usled pada cene sirove nafte ispod USD 40 za barel.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -0,12%
    NASDAQ -0,01%
    S&P500 +0,15%


Cene roba:
- Cena sirove nafte pala je za 1,52% i trenutno iznosi USD 39,56 po barelu
- Cena zlata pala je za 2,35% i sada iznosi USD 892,80 po unci
- Cena srebra pala je za 2,51% i trenutno iznosi USD 12,83 po unci.


Bitne vesti:
- Do sada je 286 kompanija, čije su akcije uvrštene u S&P 500 indeks objavilo poslovne rezultate, pri čemu je 58% poslovnih izveštaja bilo iznad, a 34% ispod očekivanja, podaci su Thomson Reuters-a.
- Analitičari “RBC Capital Markets” procenjuju da bi u narednih 3-5 godina 1000 banaka moglo da bankrotira zbog recesije


"Dinar exchange rate stabilized"
According to Economy Minister Mlađan Dinkić, there will be no new significant domestic currency exchange rate fluctuations.

The exchange rate "could also go under RSD 90 for one euro," he was quoted as saying.

According to Dinkić, "the banks' credit activity that will restart after the government's measures to alleviate the economic crisis", will contribute to the stabilization.

The Serbian dinar (RSD) gained against the euro, with the exchange rate at RSD 91.87 this morning.

"The exchange rate has been stabilized and I believe that we have definitely left the currency crisis behind us as at the beginning of February," the minster told Belgrade tabloid Press.


ComTrade boss: IT less affected by crisis
ComTrade Group President Veselin Jevrosimović says that the IT sector has been less affected by the current economic crisis than other areas.

In an interview with daily Politika, he said that, "generally speaking", the technology sector has not been as hard-hit by the economic crisis as the automobile industry, real estate and finance markets, adding that, on the whole, it was a question of reducing the number of employees by three to seven percent.

Jevrosimović believes that is because of the fact that the crisis cannot be overcome without the help of technology.

“Some general beliefs, even at the World Economic Forum in Davos, were that new accomplishments (in IT) would have a big influence on resolving the crisis, and that it would, in some sense, be like medicine,” said Jevrosimović.

He added that the Serbian delegation in Davos recently agreed to represent Serbia as a developing country, whose market was marked by internal growth, in order to attract large companies.

According to him, the approach was popular: “We should use the world crisis and turn it to our own benefit.”

“Serbia should be presented as a developing market where it is much more inexpensive and much simpler to produce, and companies which are looking for a way out of the crisis should now come here.”

Jevrosimović added that building infrastructure was Serbia’s way out, since, when a state builds a highway, “shops just appear on it”.

ComTrade continued to broaden its international market, said Jevrosimović, adding in Ljubljana it built a 16,0000 square-meter technological center, that cost EUR 30mn, and had direct support from local government.

The Serbian IT leader also opened companies in Dubai, South Africa, and, surprisingly, Kazakhstan.

According to him, a credit line has already been secured for this year, "although the biggest problem is the unstable currency exchange rate, so the state has to do something to stabilize it".

Jevrosimović said that it is very difficult to plan work given the currency fluctuations, adding that he has had bad experiences in the past and that “not one of us would like that to repeat, since a stable currency, stable business climate and stable political situation suits the economy best".


"Moment not right to sell Telekom"
Minister for Telecommunications Jasna Matić says the current situation in the world market does not favor Telekom Srbija's privatization.

"The first rule of stock market business operations is to buy at a low price and sell at the highest possible," she said, and pointed out that the world stock markets are currently in a depression.

"Stocks of all companies have lost much in value and it is certain that Serbia would not be able to get the price Telekom had this time last year, for example, which was several times higher," Matić said in an interview for the Belgrade daily Blic published on Monday.

Her comments came despite a recent statement from National Bank of Serbia Governor Radovan Jelašić who said Serbia had obligated itself to sell the company by the end of 2009.

There is a plan to announce a tender not only for one, but for several new landline telephone network operators, Matić also told the newspaper.

Currently, the state-owned telecommunications company Telekom has a monopoly in that field.
"We plan to announce the tender by the end of June. Consequently, this will be followed by a liberalization of the market in this area," she said.


Businesspeople worried, says East Point owner
The business community in Serbia is worried that the government’s plan to boost the economy will not be as promised, said Zoran Drakulić.

The East Point owner told B92 that negotiations with commercial banks instead of directly with the Development Fund was a condition which would probably not be acceptable to many manufacturers.

“Firstly, a lot of time has passed, and these loans still aren’t operational, I think that should be sped up, in order to receive the money as soon as possible,” he said.

“However, the essence is that what we expected, that the state will pull out a certain amount of reserves and put them into play in the economy – that won’t happen, unfortunately,” said Drakulić.

“As far as we know, only RSD 2bn of the new money will be engaged, and we’re speaking about a figure of 122bn. Those figures are constantly being bargained about,” he added.


Promena vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,64% close
CROBEX (Zagreb) -0,96% close
SBI20 (Ljubljana) 0,14% close
BIRS (Banjaluka) 0,34% close
MBI10 (Skoplje) -0,32% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,55% open
CAC 40 (Pariz) -1,06% open
DAX (Frankfurt) -1,04% open
ATX (Beč) 0,72% open
SMI (Cirih) 1,00% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,37% open
SOFIX (Sofija) -0,64% close
BET (Bukurešt) -1,21% open
RTSI (Moskva) 5,86% close
BUX (Budimpešta) -0,88% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,81% close
Nikkei225 (Tokio) -0,29% close
KOSPI (J.Koreja) -0,32% close
SENSEX (Bombai) 0,66% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,76% open
NASDAQ (Njujork) -0,18% open
S&P 500 (Njujork) -0,82% open


"Ocean Atlantic International" to invest 80m EUR in construction of trade centre in Novi Sad
The Board members of the City Assembly of Novi Sad adopted a significant decision at the meeting that was held at the end of the last week. That decision will enable quicker development of the city, while the citizens will get cleaner and healthier environment. Namely, construction of a modern trade center in former industrial zone, only 2 km away from the centre of Novi Sad, has been made possible by the change in the Detailed Land-utilization Plan.

The new trade centre at 39,000 square meters will be the first and the largest shopping mall in the province.

The investor is international company "Ocean Atlantic International", which will invest 80m EUR and create about 1,500 new jobs in Serbia, and it will also bring us the experience from the world’s most developed markets.

- The decision of "Ocean Atlantic International" to invest in Novi Sad is final. The Board members of the City Assembly of Novi Sad, the Mayor and all city services have recognized the importance of this investment and, thus, contributed to the completion of this part of the deal in record time, so that the beginning of construction of the trade centre is now technical matter that depends on how quickly the necessary licenses for commencement of works will be issued – said Aleksandar Zavišić, the Director General of company "Ocean Atlantic International".

He added that, according to the company’s expectations, construction of the trade centre would start before the end of year 2009.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta