Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Srbiji potrebna dodatna finansijska podrška

Beograd - Došlo je do pogoršanja makroekonomskog okruženja u odnosu na oktobar i to će sigurno rezultirati daljim smanjenjem budžetskih prihoda odnosno rastom fiskalnog deficita


Međunarodni monetarni fond je spreman da razgovara sa srpskim vlastima o merama koje će poslužiti kao za odgovor na te probleme, ali smatramo da će za njihovo rešavanje biti potrebno obezbediti dodatno finansiranje iz inostranstva i čvršću ekonomsku politiku - izjavio je juče na konferenciji za novinare Murilo Portugal, zamenik izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda koji je boravio u dvodnevnoj poseti.

On je pojasnio da se nije razgovaralo o konkretnom datumu početka pregovora o novom aranžmanu niti o iznosu koji bi Srbija povukla, ali je dodao da je MMF spreman za to. „Ima mogućnosti za dodatna finansiranja i promenu prirode sporazuma - iz sporazuma predostrožnosti u aranžman koji bi podrazumevao povlačenje sredstava što znači da možemo da povećamo iznos sredstava namenjenih Srbiji. O ciframa ćemo razgovarati kada vlasti Srbije budu spremne, ali okolnosti su takve da će biti potrebno dodatno finansiranje, kao i mere fiskalnog prilagođavanja“, naglasio je Portugal.

On je precizirao da je s predstavnicima Srbije razgovarao o globalnim ekonomskim kretanjima i njihovom uticaju na ekonomski razvoj Srbije. Portugal je podsetio da se svetska kretanja nisu razvijala u pozitivnom smeru pa je MMF smanjio projekcije o globalnom privrednom rastu, kao i ekonomskom učinku evro zone, a to će se preneti i na Srbiju kroz usporavanje rasta BDP, pad izvoza, manji priliv kapitala i kredita iz inostranstva.

- Razgovarali smo generalno o merama koje bi trebalo da budu preduzete, ali nije na MMF-u da ih predloži većbi to trebalo da urade srpske vlasti. Srbija je u boljoj poziciji jer ima nizak javni dug, veoma jak finansijski sektor i fleksibilan kurs koji je doneo dobre rezultate. Međutim, kako se situacija pogoršala, ima razloga da se razmišlja o dodatnim merama. Dodatno finansiranje je samo jedan od elemenata o kojima smo razgovarali, a postoji potreba i za dodatnim fiskalnim prilagođavanjima - rekao je Portugal i dodao da je zaključivanje sporazuma predostrožnosti bio pametan potez Srbije, koji je našoj zemlji omogućio da bude „ispred događaja“.

Komentarišući spekulacije u medijima da bi MMF uskoro mogao da ostane bez novca, Portugal je istakao da taj problem ne postoji. „Kapaciteti MMF-A su veoma veliki i iznose 200 milijardi dolara od čega je do sada odobreno 50 milijardi dolara. Raspolažemo sa dovoljno novca da izađemo u susret svim obavezama koje smo preuzeli. Ono o čemu se sada raspravlja jeste da li ćemo moći da obezbedimo dodatna sredstva ukoliko bude potrebno“, rekao je Portugal.

Portugal se tokom boravka u Srbiji sastao sa premijerom Mirkom Cvetkovićem, potpredsednicima Vlade Mlađanom Dinkićem i Božidarom Đelićem, ministrom finansija Dianom Dragutinovići guvernerom Narodne banke Srbije Radovanom Jelašićem.



Cvetković: Moguća promena tipa aranžmana

Beograd - Predsednik Vlade Srbije Mirko Cvetković najavio je juče mogućnost promene tipa aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom . Kako se navodi u saopštenju Vlade Srbije, on je u razgovoru sa zamenikom generalnog direktora MMF-a Murilom Portugalom izrazio spremnost da se sa tom finansijskom institucijom ponovo analiziraju stanje i efekti krize u Srbiji, radi preduzimanja adekvatnih mera. MMF je 17. januara 2008. odobrio Srbiji stend-baj aranžman od 402,5 miliona evra. Tim aranžmanom u trajanju od 15 meseci predviđeno je da Srbija povuče novac za jačanje deviznih rezervi ako joj zatreba finansijska podrška.



Drinski sliv energetski biser

Elektroprivrede Srbije i Republike Srpske uskoro će potpisati ugovor o formiranju zajedničkog preduzeća HE „Gornja Drina”, kaže Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a

Vladimir Đorđević Najvažniji hidroenergetski resursi u Srbiji su u dobroj meri već iskorišćeni, a najatraktivniji kapaciteti su u našem neposrednom komšiluku ili na zajedničkom vodotoku. Drinski sliv je, sasvim sigurno, najinteresantniji neiskorišćeni hidropotencijal, ali je najatraktivnija gornja Drina, na teritoriji Republike Srpske. Ako bi EPS već izgrađenim elektranama na ovoj reci dodao i tri buduće – „Buk Bijela”, „Foča” i „Paunce”, moglo bi da se kaže da je Drina pravi elektroenergetski biser.

Pri kraju je izrada fizibiliti studije za izgradnju tri nove hidrocentrale, a elektroprivrede Srbije i Republike Srpske će uskoro potpisati ugovor o formiranju zajedničkog preduzeća HE „Gornja Drina”.

–Udruživanje dve elektroprivrede na ekonomskim osnovama prihvaćeno je u političkim vrhovima i Srbije i Republike Srpske– kaže Vladimir Đorđević, generalni direktor EPS-a, uoči susreta ministara energetike Srbije i RS i čelnih ljudi dve elektroprivrede. EPS sa EPRS čini „prirodni” elektroenergetski sistem, jer EPS ima dominantnu proizvodnju iz termoelektrana, a Elektroprivreda RS iz hidroelektrana. Zato to može da bude moćna elektroenergetska kompanija, koja već sada ima izuzetno atraktivne razvojne projekte, ne samo na Drini.

Najavljujući da će najpre biti građene HE „Buk Bijela” i HE „Foča”, a potom i hidroelektrane „Paunci” i „Sutjeska”, Đorđević kaže da je reč o ukupnoj investiciji od 450 miliona evra. Kada budu gotove, ove četiri hidrocentrale proizvodiće godišnje 800 miliona kilovat-sati električne energije.

– Zajednička firma će biti dvočlano akcionarsko društvo u kome će oba partnera biti ravnopravna. Tako ćemo i ulagati. Nećemo sve četiri hidroelektrane graditi odjednom. Krenućemo sa izgradnjom HE „Buk bijela” i HE „Foča”, koje će zajedno proizvoditi 550 miliona kilovat-sati godišnje. Za njihovu izgradnju treba oko 300 miliona evra, od kojih EPS i EPRS treba da obezbede po 150 miliona evra. Novac ne treba da se odmah i odjednom obezbedi, već fazno, u skladu sa dinamikom radova – objašnjava Đorđević.

Nova kompanija sa novim hidroelektranama na Drini biće nezavisan proizvođač električne energije, koji će proizvedenu struju prodavati na tržištu.

– U susedstvu imamo Hrvatsku elektroprivredu. Zašto da ne napravimo i srpsku elektroprivredu (SEP), u kojoj će biti EPS i EP RS? To će biti izuzetno jak energetski igrač u regionu. U budućoj zajedničkoj firmi korporativno ćese odlučivati o poslovnim potezima, kako bi zajednička kompanija poslovala u korist obe elektroprivrede. Sa novim hidrokapacitetima na Drini EPS obezbeđuje nezavisnost od uvoza struje u periodima kada je ona, inače, najskuplja na tržištu – tvrdi Đorđević.

Hidroelektrana „Buk Bijela” je najznačajniji i najatraktivniji hidroenergetski objekat gornjeg toka Drine, koja ima dugi istorijat. Pod pritiskom nevladinih organizacija za zaštitu okoline, vlada Crne Gore je odlučila da obustavi aktivnosti oko njene izgradnje, što je potvrdio parlament Crne Gore na sednici 14. decembra 2004. godine, kada je usvojio deklaraciju o zaštiti reke Tare.Stručnjaci takođe potvrđuju da su aktuelni projekti važne investicije, i pored toga što smatraju da projekat „velike” HE „Buk Bijela” ne bi ugrozio prirodne lepote Crne Gore.

Dejan Divac, direktor Zavoda za brane i hidroenergetiku, rudnike i saobraćajnice Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi”, kaže da je jedini ispravan pristup da se čitavo ovo područje tretira kao jedinstvena vodoprivredna celina.

– Projekat „velike” HE „Buk Bijela”, koja je trebalo da ima 450 megavata,

ne bi ugrozio prirodne lepote Crne Gore, jer su moguće štete od njene izgradnje i rada uobičajeni za ovakvu vrstu objekata i relativno su mali u poređenju sa pozitivnim efektima, a mogu se i dodatno umanjiti primenom odgovarajućih mera. Reka Tara i Nacionalni park „Durmitor-Tara” ne bi bili ni na koji način ugroženi formiranjem akumulacije te HE. Akumulacija minorno zalazi u kanjon Tare i deonica kanjona koja bi bila potopljena zanemarljiva je u odnosu na celinu kanjona Tare. Sa druge strane, HE „Buk Bijela” koja treba da se gradi bez Crne Gore, iako bi imala znatno manju snagu i manju proizvodnju, i dalje je veoma atraktivan projekat i zdrava investicija – naglasio je Divac.



Proizvođači cigareta neprijatno iznenađeni

Taman su se smirile strasti oko usvajanja Zakona o akizama kojim je urušen dogovor 90 odsto duvanske industrije sa Vladom Srbije, juče je proizvođače cigareta dočekalo neprijatno iznenađenje: na novom skupštinskom zasedanju o izmeni Zakona o akcizama, biće predložen amandman kojim će se akcize na cigarete uvećati za jedan dinar


Pre tri nedelje posle lobiranja firme „Monus”, čiji je vlasnik Predrag Ranković Peconi, usvojeni su amandmani SPS-a kojima su favorizovane jeftine cigarete. Od toga bi „Monus” imao najviše koristi, a ostali proizvođači su oštro protestovali pa je zakon vraćen u formu kako su se proizvođači dogovorili sa Vladom.

- Ukoliko ministar poljoprivrede Saša Dragin održi reč, premije na proizvodnju duvana namaknuće se iz jednog dinara po prodatoj paklici cigareta, a taj jedna dinar biće usvojen dodatnim amandmanom kroz predlog izmene Zakona o akcizama - potvrdio je za „Blic” Milorad Antonić, predsednik Udruženja proizvođača duvana Srbije.
Antonić, međutim, kaže da se još ne zna odakle će se taj jedan dinar uzimati, da li iz već ugovorenih akciza čije se usvajanje očekuje ili će to značiti dodatno akcizno opterećenje za proizvođače cigareta. U Ministarstvu poljoprivrede juče nismo mogli da dobijemo potvrdu Antonićeve izjave, jer je, kako kažu, sa proizvođačima duvana dogovoreno da se sa informacijama ne izlazi u javnost sve dok se za njihov problem ne nađe rešenje.
U kompaniji „Britiš-ameriken tobako” bili su šokirani ovim informacijama. Kažu da imaju informaciju o najavi ministra Dragina da će se izmenjenim zakonom uvesti specifičan porez na maloprodajne cene cigareta, i da će ta sredstva odlaziti u Fond za proizvođače duvana.
- Ova informacija o mogućem amandmanu na izmenu zakona je skandalozna, jer to znači dodatne akcize, što je potpuno mimo svih dogovora koje smo imali sa Vladom. Evropska regulativa u ovoj oblasti ne dozvoljava nikakve specijalne ili separatne poreze na duvanske proizvode izuzev onih koji su regulisani direktivama EU o oporezivanju duvanskih proizvoda. Znači, mi plaćamo akcizu koja se sliva u državni budžet, a na državi je da odluči kako će taj novac investirati. Ovakve mere mogu dovesti do ozbiljnih implikacija po našu poziciju, zbog čega je potrebna predvidivost regulatornog okruženja. Ako će svaki dan neki od ministara ujutro da se probudi i kaže treba mi novac daj da ga nadomestim kroz cigarete pitanje je koliko bismo mi ostali na tržištu - kaže za „Blic” Luiz Heren, generalni direktor „Britiš-ameriken tobaka”.
U kompaniji „Japan tobako internešenel” kažu da još nisu dobili nikakav zvaničan predlog niti obaveštenje u pogledu dodatnih promena akcize na cigarete u odnosu na predlog izmena Zakona o akcizama upućenog prošle sedmice na usvajanje u Skupštinu Srbije.
- Mi ne možemo da komentarišemo nikakve tvrdnje o naknadnim promenama ovog predloga. Iskreno se nadamo da će Vlada Srbije poštovati uspostavljenu praksu konsultovanja proizvođača cigareta pre ikakvih promena akcizne politike. Upravo je taj dijalog i poštovanje međusobnih obaveza i bio tema poslednjeg obraćanja javnosti našeg i generalnih direktora drugih proizvođača - kažu u ovoj kompaniji.
JTI podseća da će prema ponovo upućenom predlogu za izmenu akciza budžet Srbije u 2009. godini od cigareta prihodovati oko 50 milijardi dinara, odnosno šest milijardi više nego u 2008. S druge strane, premije za duvan godišnje su iznosile u 2008. samo oko 500 miliona dinara i premije za 2009. ne bi trebalo da budu niže. U JTI dodaju da su od samog početka dijaloga sa Ministarstvom poljoprivrede insistirali da Srbija prati evropske standarde i zadrži premije za duvan makar do 2012. Te premije treba da budu date po kilogramu i prema klasi kvaliteta da bi uopšte postigle smisao podsticaja za proizvodnju.

Odbor za poljoprivredu: Ovo je dobra ideja
Zoran Mašić, predsednik Odbora za poljoprivredu Skupštine Srbije, kaže za „Blic” da niko od poslanika Odbora za poljoprivredu, niti iz Asocijacije primarnih proizvođača duvana, ili bilo ko drugi nije do sada inicirao da se uradi neka vrsta amandmana koja bi podrazumevala da se deo ostvarene akcize od prodaje duvana vraća u primarnu proizvodnju.
Inače, kako je rekao, ovakvu ideju bi bilo dobro realizovati jer, nažalost, naša država ne ulaže dovoljno u poljoprivrednu proizvodnju, gde imamo situaciju da je ove godine agrarni budžet blizu sedam milijardi dinara manji nego prošle.
Sigurno će, prema njegovim rečima, poljoprivredna proizvodnja biti u problemu ukoliko se rebalansom budžeta ili na neki drugi način ne obezbede dodatna sredstva za subvencionisanje poljoprivredne proizvodnje.



Dinar slabi prema evru za 0,22 odsto

Dinar će danas oslabiti za 0,22 odsto prema evru i zvanični srednji kurs biće 92,3004 dinara za evro, objavila je Narodna banka Srbije


Evro će vredeti 20 para više nego juče kada je zvanični srednji kurs bio 92,0966 dinara za evro.

Narodna banka Srbije juče je prodala 16 miliona evra na međubankarskom deviznom tržištu da bi sprečila prevelike dnevne oscilacije kursa, rečeno je agenciji Beta u toj instituciji.
Srpska centralna banka je od početka godine na međubankarskom tržištu, na kojem se formira kurs dinara, prodala 441,2 miliona evra.
Dinar je ove godine najslabiji bio 28. januara, kada je kurs bio 96,34 dinara za evro, a najjači je bio prvog radnog dana u godini, 5. januara, kada je srednji kurs bio 89,54 dinara za evro.
Devizni kurs se formira na međubankarskom deviznom tržištu, a primenjuje se od 8.00 narednog radnog dana.



Svetske berze: Snažan pad indexa na Wall Street-u
AZIJA


Berzanski indexi na azijskim berzama juče su oscilirali oko svojih pređašnjih vrednosti. Investitori očekuju zvanično objavljivanje plana pomoći bankarskom sektoru u SAD-u, tako da su neodlučnost i oprez ulagača očekivani.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,81%
    NIKKEI225 (Japan) -0,29%
    KOSPI (Južna Koreja) -0,32%
    SENSEX (Indija) +0,52%


Bitne vesti:
- U januaru tekuće godine u Kini je prodato 750.000 automobila, a u istom periodu u SAD-u je prodato 656.976 automobila, što ukazuje da je Kina preuzela lidersku poziciju na svetskom tržištu automobila. Ipak, analitičari procenjuju da će SAD tokom 2009. godine osatati najveće tržište automobila na svetu
 

EVROPA
Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -2,19%
    DAX (Frankfurt) -3,46%
    CAC40 (Pariz) -3,64%.


Bitne vesti:
- Najveća švajcarska banka "UBS" u utorak je izvestila da je u 2008. godini ostvarila gubitak u visini gotovo 19,7 milijardi franaka (EUR 13 mlrd), najveći godišnji gubitak u švajcarskoj korporativnoj istoriji, najavivši i ukidanje dodatnih 2.000 radnih mesta. Ovo je druga godina zaredom da "UBS" banka ostvaruje gubitak. Izvršni direktor UBS banke, Marcel Rohner ponovio je raniju prognozu da će UBS u 2009. godini ponovo poslovati u plusu, jer je poslovanje u januaru 2009. godine vrlo zadovoljavajuće
- Britanski maloprodajni sektor ostvario je u januaru tekuće godine prvi rast prometa od maja 2008. godine, koji se u najvećoj mjeri pripisuje prodaji prehrambenih proizvoda i velikim sniženjima cena, objavilo je Britansko udruženjr malotrgovina (BRC) 
 


AMERIKA
 
Wall Street je juče potonuo.. Ukratko ovako možemo opisati dan "velikih očekivanja", s obzirom da se sa nestrpljenjem očekivala objava plana pomoći bankarskom sektoru. Od samog početka trgovanja berzanski indexi ušli su u minus koji su do kraja dana iz sata u sat povećavali.
Senat je usvojio paket pomoći od USD 800 mlrd, dok je Ministar finansija SAD, Timothy Geithner predstavio dugoočekivani plan za sanaciju financijskog sektora, vredan do USD 2.000 mlrd, kojim bi se trebalo od banaka otkupiti loša potraživanja i pokrenuti kreditiranje građana i kompanija. Međutim, investitore je razočaralo to što Vlada nije pojasnila detalje na koji način misli da sprovede u delo plan otkupa loše Aktive banaka, pa je iz tog razloga bankarski sektor juče snažno pao (dvocifren pad cena akcija najvećih banaka).
Očigledno je da Vlada SAD-a svim silama želi da spase bankarski sektor i pokrene kreditiranje, ali nedostaje način sprovođenja tog plana.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -4,62%
    NASDAQ -4,20%
    S&P500 -4,91%


Bitne vesti: 
- Pad Dow Jones indexa od 4,62% predstavlja najveći pad od 1. decembra 2008. godine
- Glavni elementi nove strategije Ministarstva financija su javno-privatni investicioni fond, koji bi trebao raspolagati s 500 do 1.000 milijardi dolara za otkup nelikvidnih HoV iz bilansa banaka, te Fedova inicijativa za kreditiranje potrošača i kompanija, vredna 1.000 milijardi dolara.


Gazprom is officially new NIS owner
Russia's Gazpromneft has officially taken control of Serbia's oil monopoly NIS this Tuesday.
The Russian company, which is the oil arm of gas and oil giant Gazprom, held a shareholder assembly in Novi Sad today, electing a new NIS board of directors, with Dmitry Malyshev as its president.

Kirill Kravchenko, vice chairman of the management board of Gazpromneft, was appointed new NIS CEO.

Earlier, Prime Minister Mirko Cvetković met with a Gazpromneft delegation to discuss the company’s plans for NIS.

According to a statement from the government, the Gazpromneft delegation, led by CEO Aleksandr Dyukov, stated that the strategic goal of the new owners was to turn NIS into the leading oil producer in South-East Europe.

NIS’s new board of directors, which features six Russian and five Serbian members, was also elected at the shareholder assembly session today.

On February 2, Gazpromneft paid Serbia EUR 400mn for a 51 percent stake in NIS, while also committing to invest EUR 547mn in the company’s modernization from now until 2012.

NIS is the only company in Serbia entitled to produce derivatives, and owns two refineries and over 500 petrol stations.


Cvetković: Possible changes to IMF deal
Prime Minister Mirko Cvetković says that changes could be made to the agreement with the International Monetary Fund (IMF).
According to a statement from the government, Cvetković, in talks with IMF Deputy Managing Director Murilo Portugal, expressed his readiness to reanalyze the impact of the economic crisis on Serbia in order to take the corresponding measures.

These measures could include changes to the IMF arrangement, the prime minister said.

The IMF approved a stand-by arrangement with Serbia on January 17.

The arrangement is valid for 15 months and allows Serbia access to money for strengthening its foreign currency reserves if financial help is needed.

Portugal said that Serbia had struck the deal with the IMF just in time, because of the looming world economic crisis, and had, in so doing, managed to mitigate the negative impact of the crisis.

The meeting with Portugal was attended by Finance Minister Diana Dragutinović and National Bank of Serbia Governor Radovan Jelašić.


New "Energoprojekt's" job in Ghana - contract signed for construction of hospital in Akra
"Energoprojekt Ghana", the company owned by Belgrade-based "Energoprojekt", has signed the new contract in Ghana for construction of hospital in Akra.

The value of the contract is 8.7m USD, while the deadline for realization of project is 12 months.

The contract concerns the first phase of works, that is, rough construction works on the facility at about 20,000 square meters.

The investor is a private company that deals with exploitation of oil in the region of western Africa.

The stocks of "Energoprojekt" holding cost 562 RSD today on the Belgrade Stock Exchange, while their maximum price amounted to 2,650 RSD in February 2008, and the minimum price of 512 RSD was registered at the beginning of January 2008.


Promena vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 0,61% close
CROBEX (Zagreb) -0,80% close
SBI20 (Ljubljana) -1,12% close
BIRS (Banjaluka) 0,43% close
MBI10 (Skoplje) -0,64% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,44% open
CAC 40 (Pariz) -0,48% open
DAX (Frankfurt) -0,20% open
ATX (Beč) -0,63% open
SMI (Cirih) -0,24% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -2,56% open
SOFIX (Sofija) 0,25% close
BET (Bukurešt) -0,87% open
RTSI (Moskva) 2,98% close
BUX (Budimpešta) -1,40% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,46% close
Nikkei225 (Tokio) -0,29% close
KOSPI (J.Koreja) -0,72% close
SENSEX (Bombai) -0,30% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,58% open
NASDAQ (Njujork) 0,46% open
S&P 500 (Njujork) 0,58% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta