Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jelašić: Izlazak iz krize tek 2011.

Zemlje regiona neće izaći iz krize pre 2011. godine, a možda će se čekati i duže, izjavio je danas guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić


On je, na tribini o uticaju globalne krize na zemlje Balkana na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ocenio da region neće moći da se izvuče iz krize dok ne dođe makar do minimalnog oporavka ekonomije država centralne i zapadne Evrope. Naveo je da je za Srbiju dobro što ima sopstvenu valutu i plivajući kurs, koji bolje amortizuje vanjske šokove od fiksnog. 
Pošto Crna Gora koristi evro, kazao je, jedini mehanizam otpora krizi je fiskalna politika, koja mora biti aktivnija, kako bi se dovoljno brzo prilagođavala okolnostima.
"U uslovima krize prvo pada uvoz, potom izvoz. Smanjenjem uvoza padaju prihodi od carina, što zaposlene i penzionere ne interesuje, tako da se onda potrebe građana moraju servisirati povlačenjem novca iz budžetskih rezervi", kazao je Jelašić.

Zbog toga, naveo je, trpe kapitalne investicije, poput izgradnje autoputa, čija je realizacija svake godine manja od plana.
"Ne mogu se čekati bolja vremena da se investira u autoput, na primer, jer niko ne zna koliko će globalna kriza trajati", upozorio je Jelašić i naglasio da na duži rok nije opravdano da država kreditom pokriva aktivnosti.
Guverner NBS je podsetio da je period tranzicije u Srbiji "počeo lepo" i da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) lane bio 5,5 odsto, ali da je za ovu godinu projektovan na 1,8 procenata.
"U proteklom periodu su prosečne zarade porasle sa 90 na 402 evra, a strane direktne investicije sa 200 miliona skočile na 12 milijardi evra", rekao je Jelašić.

Učešće kredita u BDP-u je, prema njegovoj oceni, povećano sa 17 na 40 odsto, dok je privatni dug porastao sa 2,35 na 15,4 milijarde evra, dok se javni dug smanjuje.
"Za 2,5 meseca prošle godine povučeno je milijardu evra depozita iz banaka u Srbiji, iako se na prihod od devizne kamate ne naplaćuje porez, što je izazvalo dodatni pritisak na bankarski sektor i smanjenje kreditnog potencijala", kazao je Jelašić.
Guverner NBS je naveo da se prethodno danas sreo sa predsednikom Saveta Centralne banke Crne Gore Ljubišom Krgovićem i da su se "bez prisustva javnosti požalili jedan drugom, jer centralnog bankara može razumeti samo centralni bankar".



Đelić: Vlada će obezbediti privrednu aktivnost
Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je da će Vlada, u uslovima svetske ekonomske krize, delovati tako da obezbedi makroekonomsku stabilnost i održi privrednu aktivnost u Srbiji


Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić

Đelić je na skupu "Mogući odgovori na svetsku ekonomsku krizu" u Narodnoj banci Srbije ukazao da će Vlada uložiti napore da ne dođe do socijalnog raslojavanja u Srbiji i boriće se za investicije i pod otežanim okolnostima. Potpredsednik Vlade je naveo da je Srbija u evropskom proseku što se tiče socijalne raslojenosti i te razlike nisu povećane prethodnih godina.

Govoreći o obezbeđivanju stabilnosti ekonomije, Đelić je podsetio da je Srbija od 2001. godine vodila restriktivnu monetarnu politiku, zbog čega je krizu dočekala sa jakim bankarskim sektorom.

- Vlada Srbije unapred je razmišljala o posledicama krize, zbog čega je prva u regionu sklopila aranžman sa MMF-om, koji može biti proširen dodatnom podrškom - naglasio je Đelić.

- Kurs dinara je našao novu ravnotežu - rekao je Đelić i najavio da će monetarne vlasti, bez obzira na to što imamo plivajući kurs domaće valute, obezbediti da on bude stabilan.

Što se tiče održavanja privredne aktivnosti u zemlji, Đelić je podsetio da je uredbama Vlade Srbije za te namene izdvojeno oko 122 milijarde dinara, što je jedan od najvećih paketa podrške u regionu.

Đelić je ukazao da će se Vlada truditi da zadrži investitore koji već posluju u Srbiji i da stvori uslove da manja potražnja ne uslovi smanjenje njihove aktivnosti.

- Vlada je takođe počela pregovore sa Evropskom komisijom o dobijanju 400 miliona evra makroekonomske finansijske podrške. Vlada se u oktobru 2008. sa Evropskom komisijom dogovorila da, pošto sklopi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), započne pregovore o dobijanju finansijske podrške od Evropske komisije. Time je Vlada blagovremeno reagovala na očekivani manjak poreskih prihoda zbog usporavanja privrednog rasta - dodao je Đelić.

Na pitanje novinara kada se može očekivati postizanje dogovora sa Evropskom komisijom, on je kazao da će se o tome pregovarati u drugom i trećem kvartalu, dok bi odgovor mogao da se očekuje u poslednjoj četvrtini 2009.

Đelić je, takođe, podsetio da je tokom Svetskog ekonomskog foruma u Davosu dogovoreno da Svetska banka na godišnjem zasedanju u aprilu razmotri da poveća podršku Srbiji za 300 miliona dolara, od čega bi 200 miliona bilo za podršku srpskom budžetu.

- Preduslov je bio da se odredi namena za preostala sredstva iz prethodno odobrenog paketa od 200 miliona dolara - rekao je Đelić i objasnio da je sa Svetskom bankom ranije ugovoren paket od 600 miliona dolara, od čega je 400 miliona predviđeno za izgradnju Koridora 10.

Potpredsednik Vlade najavio je da će u martu biti određeno koliko će dodatnog novca Srbiji biti potrebno od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
- Razmatramo makroekonmske podatke, da bismo odredili koliki je manjak sredstava za finansiranje platnog bilansa Srbije - kazao je on, dodajući da Srbija već ima aranžman sa MMF-om od 402,5 miliona evra, koji je moguće proširiti.

Kako je objasnio, prema ciframa koje će biti utanačene tokom dolaska misije MMF-a sredinom marta, doći će se do novih koordinata programa s tom međunarodnim finansijskom institucijom. On je kazao i da se novac od MMF-a ne koristi za podršku budžetu, već za podršku deviznim rezervama Srbije.

Đelić je ocenio da je Srbija bila među prvim zemljama koje su dobro predvidele razvoj događaja, što je, kako je istakao, juče potvrdio i zamenik direktora MMF-a Muriljo Portugal, navodeći da sa Srbijom može da se razgovara nekoliko koraka unapred.
 
 

Paket mera pod lupom

Paket mera Vlade Srbije za podsticaj privredi predstavlja kratkoročno rešenje i zato treba razmišljati o socijalnoj komponenti krize i zaštiti najsiromašnjih slojeva stanovištva od negativnih efekata, ocenili su ekonomisti na skupu u NBS.

Predsednik Upravnog odbora Sosijete ženeral banke Goran Pitić izjavio je da postoji velika opasnost da država predloženim paketom mera pređe granicu mešanja u privredu, što ne treba da bude njena uloga. Pitić je kazao da je Vlada imala šansu da izađe s celovitim paketom mera u kome bi iznela pitanje konkurentnosti srpske privrede, restrukturiranja državne uprave, ističući da je ovo prvenstveno kriza poverenja i kriza institucija. On je naglasio da bi Srbija trebalo da racionalizuje administraciju, uspostavi normalan rad parlamenta i ojača nezavisna regulatorna tela, kao što su Državna revizorska institucija, Komisija za hartije od vrednosti, Agencija za borbu protiv korupcije.

Ekonomista Danilo Šuković istakao je da je za Srbiju ključno pitanje šta su unutrašnji generatori krize i zašto nisu započete fundamentalne ekonomske reforme. On je dodao da je zapostavljena socijalna politika, kako da efekti krize što manje pogode siromašne građane. Šuković je ocenio da je subvencionisanje kamatne stope, predviđeno vladinim paketom mera, anahrona i realsocijalistička mera, pošto je kamata cena novca i uspostavlja se na tržištu.

Bivši ministar privrede Aleksandar Vlahović ocenio je da je za sprovođenje vladinih mera u uslovima ekonomske krize bitno razjasniti koliki je institucionalni kapacitet države. Prema njegovim rečima, to je bitno razjasniti naročito kada je reč o potrošnji budžetskih sredstava namenjenih kapitalnim ulaganjima u infrastrukturu.

Vlahović smatra, takođe, da je država preskupa i da treba razmišljati o daljem smanjenju administracije.

- Smanjenjem javnih rashoda za samo dva odsto obezbedilo bi se 800 miliona evra dodatnih sredstava - rekao je Vlahović i dodao da bi ta sredstva, takođe, mogla biti iskorišćena za podsticaj privrede.

Profesor ekonomije na Filozofskom fakultetu u Beogradu Miodrag Zec složio se u oceni s nekim učesnicima skupa da je osnovni problem Srbije odsustvo reforme i to što "Srbija spolja finansira izostanak tih promena".

- Ako se već razmišlja o sprečavanju socijalnog raslojavanja stanovništva, na šta je ukazao potpredsednik vlade Božidar Đelić, onda je trebalo ići u pravcu oslobađanja plaćanja poreza na imovinu i poreza na lični dohodak - kazao je Zec.

On je naveo da je čudno i to što svi govore o tome da je bankarski sistem dobar, pa se postavlja pitanje ako su banke tako dobre, zašto se država pojavljuje u kreditnoj funkciji.

Savetnik premijera Srbije za ekonomska pitanja Jurij Bajec ocenio je da će paket mera Vlade dati rezultate, ali da on ne može da zadire dublje u pitanje reforme ekonomskog sistema.

- Ne pokrećemo fundamentalne reforme, opet se kratkoročno borimo protiv krize - rekao je Bajec na skupu u NBS.

On je naveo da je prvenstvena namena paketa Vlade obezbeđenje tekuće ekonomske aktivnosti privrede i očuvanje zaposlenosti, i podsetio da i dalje ostaje kao jedan od glavnih strukturnih problema privrede - reforma javnog sektora.

- Tu je i spoljno-trgovinski debalans koji je, između ostalog, posledica toga što privreda nije izvozno orijentisana, odnosno činjenice da se učešće izvoza u BDP kreće oko 28 odsto - rekao je Bajec i podsetio da je paket mera Vlade struktuiran tako da podstiče pre svega ponudu privrede, a da je podsticanje tražnje zahvaćeno samo jednim delom.

On je zaključio da se, kada se imaju u vidu privredna kretanja u 2008. i preduzete mere Vlade, nameće osećaj da će Srbija doživeti blaži udar krize i dodao da bi jedan od krajnjih rezultata Vladinih mera trebalo da bude ublažavanje privrednog pada.
 
 
Ilić: Što pre početi pripreme za rebalans budžeta

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Slobodan Ilić izjavio je da bi što pre trebalo početi pripreme za rebalans budžeta i ocenio da Vlada ima ekonomski i politički kapacitet da to uradi. Ilić je na skupu u NBS ocenio da Srbija stoji pred političko-ekonomskim izazovom da li će nastaviti putem koji je sledila kada je pravila budžet za 2009. i pri tom i dalje smanjivati javnu potrošnju.

- Taj proces bi možda trebalo započeti restrukturiranjem javne administracije, odnosno smanjenjem broja pomoćnika ministara i državnih sekretara, pa i smanjenjem broja ministarstava - kazao je Ilić.

On je istakao da je jedan od izazova kako pokriti nedostatak sredstava od četiri do pet milijardi evra, ističući da su u tom smislu važni aranžman s MMF-om, makrofinansijska pomoć EU i realna procena privatizacionih prihoda.

- Politički izazov za Srbiju je da li će imati kapacitet da donese zakone koji će omogućiti atraktivan ambijent za ulaganja "za dan posle krize" - rekao je Ilić, podsećajući da se donošenje zakona odlaže i da problem leži u parlamentu.


Stočarstvo pred kolapsom

Stručnjaci upozoravaju da Srbija nema dovoljno mesa za izvoz, kao i da nismo konkurenti, ali smatraju da nema potrebe za uvozom


Stočarstvo u Srbiji je pred kolapsom, ali se uprkos tome uskoro može očekivati pad cena mesa, zaključeno je na sednici Saveta Grupacije klanične industrije Privredne komore Srbije, održanoj u Bačincima. Stručnjaci smatraju da, i pored svih nedaća koje su zadesile ovu granu privrede, nema potrebe za uvozom mesa i predlažu vladi da novac namenjen uvozu preusmeri u obnovu domaće proizvodnje.

Ukoliko želi da obnovi stočni fond koji se nalazi na veoma niskom nivou, država bi morala da proizvođačima daje kredite po povoljnim uslovima, za razliku od banaka koje se ponašaju zelenaški, predložio je Miomir Jovanović, predsednik Grupacije klanične industrije Privredne komore Srbije.

– Proizvodnja u Srbiji nije konkurentna jer nemamo ni približne uslove kakve imaju proizvođači u svetu. Dodatnu teškoću zadaju nam i oscilacije na tržištu koje se dešavaju zbog toga što uopšte ne funkcionišu Republičke robne rezerve. One bi, inače, trebalo da kupuju meso kada se jave viškovi i da intervenišu kada ga nema dovoljno – istakao je Jovanović.

Mesna industrija u Srbiji nije profitabilna, što najbolje pokazuje podatak da u vreme privatizacije niko iz sveta nije došao da kupi ijednu našu klanicu – rekao je Milenko Gačić, vlasnik klanice „Big Bul” iz Bačinaca.

– Jedini izuzetak je gigant „Karneks” iz Vrbasa, ali on nije samo klanica. Dodatni problem je u tome što Srbija danas nema dovoljno stoke, a klaničari uopšte ne utiču na određivanje cena – kazao je Gačić.

Da nevolja bude još veća, Srbija nema stoke za izvoz. Tako je, primera radi, u 2007. godini izvezeno 2.200 tona „bebi bifa”, a prošle godine 1.700 tona, dok se u ovoj godini već pokazuju tendencije daljeg pada.

Najkritičnije stanje je u svinjarstvu jer je u vreme krize, pre dve godine, od 817.000 krmača i nazimica poklano čak 350.000.

– Sada su počele da rastu cene stočne hrane, pa i kukuruza koji košta 11 dinara za kilogram. Inače, cena kilograma žive mere tovljenika je od 110 do 150 dinara, a cene u okruženju su čak i nešto više – naglasio je Milan Prostran, sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore Srbije.

Prema zvaničnim podacima, u Srbiji se godišnje proizvede oko 440.000 tona mesa i po stanovniku potroši oko 43 kilograma. Pre samo 15 godina proizvodilo se oko 650.000 tona, a trošilo 68 kilograma po stanovniku. Poređenja radi, potrošnja mesa po stanovniku u razvijenim evropskim zemljama je 75 kilograma.



Danas odluka Monetarnog odbora NBS o oslobađanju poslovnih banaka dela obavezne rezerve

Beograd - Monetarni odbor Narodne banke Srbije trebalo bi danas da donese odluku kojom bi se poslovne banke oslobodile obaveze izdvajanja rezervacije sredstava u punom iznosu kredita odobrenog fizičkim licima, ukoliko korisnik kredita nije položio učešće ili depozit od 30 odsto. Prema dosadašnjim propisima NBS, „takvo potraživanje se klasifikuje i kao najrizičnije i banke su bile u obavezi da iz dobiti izdvoje rezervu, za pokriće procenjenih gubitaka u iznosu jednakom visini potraživanja“, kažu u Narodnoj banci. To, međutim, ne znači da se bankama zabranjuje da traže polaganje određenog iznosa depozita ili učešća ukoliko se proceni da kreditna sposobnost klijenta nije na zavidnom nivou


Sonja Miladinovski, član Izvršnog odbora Sosijete ženeral banke, kaže za Danas da ta banka čeka odluku NBS, koja će omogućiti relaksaciju dužnika. Ona ističe da je ta odluka važna, jer će poslovne banke znati , „da li će se skidanje pokrića odnositi samo na nove kredite, ili i na pozajmice odobrene u januaru i početkom februara, kao i da li će nova odluka pokrivati i već odobrene kredite za refinansiranja starih kredita - tvrdi Sonja Miladinovski.

Naša sagovornica ističe da Sosijete ženeral banka radi projekciju , koliko će biti odvojeno novca ove godine, koji će se plasirati putem kredita stanovništvu i privredi, jer ekonomska kriza na kratko je pomerila sve donete planove.

- Ukoliko proces odobravanja kredita bude pojednostavljen, banka neće imati problema da se u većoj meri uključi u realizaciju programa mera Vlade Srbije. Prošle godine smo plasirali više od 200 miliona evra kredita, a s obzirom na to da imamo podršku matice, najverovatnije ćemo i ove godine ispuniti dobar deo naših planova. Zato nam je bitna nova odluka NBS, jer su do sada krediti koji su davani bez učešća i depozita vukli dodatno rezervisanje sredstava - konstatuje Miladinovski. Ona podseća da su poslovne banke predložile Narodnoj banci da razmotri mogućnost da promeni maksimalni stepen zaduženosti građana, sa dosadašnjih 30 odsto na 40 odsto, kako bi postojala mogućnost da u što većem broju budu korišćeni ponuđeni krediti.

I u Banci Inteza ističu da će banke u zavisnosti od likvidnosti i saglasno svojoj poslovnoj politici upravljanja rizicima, odlučiti da li će da krenu u realizaciju kredita.

- Što se tiče Banke Inteze, koja je u poslednjem kvartalu prošle godine bila kreditno najaktivnija, mi smo spremni da čim se ispune ti formalni preduslovi, građanima ponudimo potrošačke kredite, bez učešća ili depozita. Naravno, insistiraćemo kao i do sada na poštovanju svih propisanih uslova Narodne banke u pogledu kreditne sposobnosti, uz primenu naše politike upravljanja rizicima. To znači da će i dalje opredeljujući uslov za pozitivnu ocenu kreditne sposobnosti biti redovna mesečna primanja i opterećenje tih primanja ne više od 30 odsto odnosno 50 odsto, kod stambenih kredita- prokomentarisala je za Danas Draginja Đurić, predsednik Izvršnog odbora Banca Intesa.



Svetske berze: Blagi rast Wall Street-a i Zapadne Evope, pad u Aziji
AZIJA
 

Nakon loših makroekonomskih pokazatelja u Aziji, kao i "nejasnog" plana pomoći bankarskom sektoru u SAD, azijske berze na jučerašnjem trgovanju reagovale su padom cena akcija. HANG SENG je doživeo prilično jak pad usled pada Izvoza Kine za 17,5% u januaru tekuće godine u odnosu na isti mesec 2008. godine, dok su KOSPI i SENSEX doživeli manje korekcije. Japanska berza juče nije radila usled državnog praznika.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -2,46%
    KOSPI (Južna Koreja) -0,72%
    SENSEX (Indija) +0,01%


Bitne vesti:
- Izvoz Kine u januaru tekuće godine pao je za 17,5% u odnosu na januar 2008. godine, što predstavlja najveći pad u poslednjih 10 godina. Analitičari kažu da je to je već treći mesec zaredom kako kineski izvoz pada, a taj se trend ubrzava jer je u decembru prethodne godine pad iznosio 2,8%
- U Južnoj Koreji je januaru 2009. godine broj zaposlenih smanjen za 103.000, što je najveći mesečni gubitak radnih mesta u posljednjih pet godina
- Novi južnokorejski ministar finansija Yoon Jeung-hyun izjavio je u utorak da će tamošnje ekonomije u ovoj godini zabeležiti pad od 2%, što će biti prvi pad GDP-a Južne Koreje od 1998. godine.
 

EVROPA

Jučerašnje trgovanje na zapadnoevropskim berzama obeležila je oscilacija indexa oko vrednosti ostvarenih prethodnog trgovačkog dana. Nakon više prelazaka iz jednog u drugi trend, indexi su trgovanje završili u blagom plusu.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) +0,50%
    DAX (Frankfurt) +0,54%
    CAC40 (Pariz) +0,23%


Bitne vesti:
- Austrija, koja ima plasirano EUR 220 mlrd u Istočnoj Evropi, što predstavlja dve trećine austrijskog BDP-a, želi da poveća paket pomoći istočnim članicama EU na EUR 100 mlrd, a nečlanicama susedima EU osigurati još EUR 50 mlrd. Iz tog razloga Austrija je od EU zatražila pomoć od EUR 150 mlrd
- Proizvođač automobila „Ford“ u Nemačkoj je u januaru zabeležio rast prodaje od 14,2% zahvaljujući tome što je nemačka vlada sufinansirala zamenu starih automobila za nove, koji manje zagađuju, saopšteno je danas
 


AMERIKA
 

Najveći deo jučerašnjeg trgovačkog dana berzanski indexi bili su u zelenoj zoni, a pre svega zbog oporavka bankarskog sektora (KBW indeks bankarskog sektora porastao je 6%), čije su akcije porasle usled dogovora oko plana pomoći. Sa druge strane, cena sirove nafte je pala (-4,29%, pre svega zbog rasta zaliha u SAD i smanjene potražnje) i samim tim povukla na dole akcije iz ovog sektora, a ono što najviše zabrinjava to je činjenica da se još uvek ne zna koliki su gubici bankarskog sektora, kao ni kako će se pristupiti u rešavanju loših plasmana banaka.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA +0,64%
    NASDAQ +0,38%
    S&P500 +0,80%.


Bitne vesti:
- Glavni analitičar "Nomura International" u Hong Kongu, Paul Schulte, izjavio je da je za pokrivanje toksične aktive bankarskog sektora u SD potrebno USD 4.000 mlrd, ali da američke vlasti to još uvek ne smeju da priznaju
- Predstavnički dom i Senat američkog Kongresa postigli su dogovor oko dve verzije predloga zakona o ekonomskoj pomoći, smanjivši ukupnu vrednost paketa na USD 789 mlrd. Senatska verzija iznosila je USD 838 mlrd, a Predstavničkog doma USD 819 mlrd.


Promena vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,25% close
CROBEX (Zagreb) -5,63% close
SBI20 (Ljubljana) -0,33% close
BIRS (Banjaluka) -0,21% close
SASX-10 (Sarajevo) -0,55% close
MBI10 (Skoplje) -1,24% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2,14% open
CAC 40 (Pariz) -2,53% open
DAX (Frankfurt) -3,10% open
ATX (Beč) -3,18% open
SMI (Cirih) -0,62% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -3,19% open
SOFIX (Sofija) 0,89% close
BET (Bukurešt) -0,67% open
RTSI (Moskva) -1,43% close
BUX (Budimpešta) -0,60% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,30% close
Nikkei225 (Tokio) -3,03% close
KOSPI (J.Koreja) -0,87% close
SENSEX (Bombai) -1,59% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -2,25% open
NASDAQ (Njujork) -1,45% open
S&P 500 (Njujork) -2,15% open


Đelić: New talks with EU, IMF, World Bank
Deputy Prime Minister Božidar Đelić has announced talks with the EU, International Monetary Fund and World Bank regarding financial assistance for Serbia.

He said that the World Bank was weighing up whether to approve an additional loan of USD 300mn for Serbia. The government has also started talks with the European Commission for receiving EUR 400mn of macro-economic financial aid, while the scale of the additional loan from the IMF should be known in March.

Đelić told a conference entitled “Possible Responses to the World Economic Crisis” in Belgrade that the World Bank was expected to approve the extra money for Serbia at its annual assembly in April.

He explained that part of that loan, between USD 150-200mn, would go to the budget, stating that he had met with World Bank officials to discuss the arrangement recently in Davos.

“Serbia currently has a package of aid from the World Bank of USD 600mn, USD 400mn of which is destined for Corridor 10,” Đelić said.

As far as the IMF arrangement is concerned, the minister said new “coordinates for the program” would be agreed with IMF mission due to visit Belgrade in the middle of March.

“We are looking at macro-economic information in order to determine how much money we lack for financing the country’s payment balance,” he said, adding that Serbia already had an arrangement with the IMF for EUR 402.5mn that could be extended.

Đelić said that the government had reached an agreement with the European Commission in October 2008, after sealing the arrangement with the IMF, to begin talks on receiving financial support from that institution.

The minister said that the deal for macroeconomic financial support from the European Union was expected to be operative in the last three months of the year.


BIP postpones investment of 40m EUR – new owners fulfilled investment obligations in first year
The investments of 40m EUR in construction of new beer factory have been postponed, while the sale of Malt factory in Čačak is in the pipeline – the Management of BIP announced.

The Deputy President of the Administrative Board of BIP, Tavi Einaste, said that it was clear that, due to difficult economic situation and global financial crisis, the new owners would not manage to provide funds for construction of new beer factory, and that the owners planned to sell the Malt factory in Čačak.

As he explained, they do not need consent from the Privatization Agency for that decision, but only the consent from the Assembly of stockholders, which is scheduled for February 17th.

Einaste pointed out that the consortium of "Alita" and "United Nordic Beverages", which became the majority owner of BIP year and half ago, fulfilled the obligations in the first year by investing 0.5m EUR in the factory, and he added that the new owners started their second investment cycle of 2.6m EUR in October 2008.

He said that the new owners had decided for production of beer, not agribusiness, and if the malt factory was sold, it would not be much of the trouble for BIP to procure those raw materials for beer production.

Also, their intention, as Einaste added, is not to deal with real estates, but only with production of beer.

Einaste reminded that the social programme that had been accepted by 373 workers had been realized over the last year, and each worker had got 250 EUR per year of work. The factory now has 592 employees.

The Production Manager in BIP, Dragan Jovanović, says that the previous investments were directed to improvement of quality of products, which enabled extension of beer life from 35 to 90 days, as well as to introduction of new brands and new packaging.

Speaking of debts, the Management of BIP said that that factory had not fully settled its debts yet, and that it owned 220m RSD to the suppliers and 600m RSD to the state. At the same time, BIP claims over 500m RSD from the buyers.


Commencement of negotiations about European Commission’s macroeconomic aid to Serbia – support worth
The Deputy Prime Minister of Serbia, Božidar Đelić, said today (February 11, 2009) that the Government of Serbia had started negotiations with European Commission about granting of 400m EUR worth of macroeconomic financial support.

Đelić said at meeting "Possible answers to global economic crisis" that the Government of Serbia and European Commission had agreed in October 2008 to start negotiations about EC’s financial support to Serbia as soon as the arrangement with the International Monetary Fund was made.

- In that way, the Government timely reacted on expected shortage of tax incomes, caused by deceleration of economic growth - said Đelić.

- According to the agreement that was reached at the World Economic Forum in Davos, the World Bank will think about increasing the support to Serbia by 300m USD at the annual meeting in April, 200m USD of which would be spent on support to Serbian budget – said the Deputy Prime Minister of Serbia.


RADOJEVIĆ: Assembling of "punto" automobiles in Kragujevac starts around March 15th
Assembling of "punto" automobiles in Kragujevac should start around March 15 – Zoran Radojević, the Director General of “Zastava” Group, confirmed.

- Our people are already in Torino. They are carrying out technical reception of the parts for production, and we expect the production to start around March 15th – he said after the meeting with Giovanni de Filipis, the CEO of company "Zastava automobili Srbija".

According to his words, successive supply of parts from Italy should be completed prior to the beginning of assembling.

- According to the plan, 15,000 “punto” automobiles will be produced on annual basis – he said and added that the number of people who would be working on the assembling of automobiles would depend on the size of production and the supply of parts.

Radojević did not want to specify if there was going to be one or two shifts, and he said that that decision would be made after the beginning of assembling of the initial series.

- The assembly lines are ready, while the lacquer shop still needs certain interventions that are usual after every break in production – he pointed out.

Radojević said that "the daily capacity of production ranges between 40 and 80 vehicles", but he also explained that the size of production would depend on the market.


Agreement on reconstruction of Hydroelectric Power Plant "Đerdap" at price of 139.7m USD
The President of the Chamber of Commerce of Serbia, Miloš Bugarin, said today (February 10, 2009) that the agreement had been reached on reconstruction of Hydroelectric Power Plant "Đerdap" within the scope of the agreement on old clearing debt.

- I yesterday spoke to Aleksej Sliskov from the Ministry of Economic Development of Russia and he told me that the agreement had been signed and that the agreed price amounted to 139.7m USD - said he.

Bugarin reminded that Russian company "Silovije mašini" had asked 160m USD for that job, while its earlier price had been 105m USD.

As he added, "there was a great difference" in estimates, and the price is now, finally, determined.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta