Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Strategija svetskih brendova

Ništa nije nemoguće „Nokija” je proizvodila čizme za finsku armiju, „Mekdonalds” je od restorana brze hrane postao restoran brze usluge, a „Koka-Kola” prebrodila u Srbiji sve krize od ’68


Kako biti bolji a ne najveći (Foto D.Jrvremović) „Nokija” je proizvodila gumene čizme za finsku armiju, ali to joj nije bila prepreka da dospe na čelo liste najboljih proizvođača mobilnih telefona i izgradi moćan brend.

Poslednjih dana reč brend sigurno se najviše izgovarala u Beogradu zahvaljujući petom sajmu brendova – Brend fer.

Za neke je robna marka preveliki i nepotreban izdatak, a za druge višegodišnje ulaganje u građenje brenda.

„Znanje kao brend”, „Veliki brendovi i svetska kriza”, „Brendovi u krizi i šta će se po tom pitanju dešavati u Srbiji”, bila su neka od najzanimljivijih izlaganja. Svi se slažu u jednom: brend mora biti moćan i da garantuje sigurnost. To je skup simbola, doživljaja i asocijacija koje povezujemo sa određenim proizvodom, uslugom, osobom. Uspešan brend mora da ima jasan identitet – ime, vizuelne elemente, poziciju. Dakle, vrednost plus emotivna veza, jednako...„Puma” nisu samo patike, već i atribut stila, izgleda, odevanja.

–Globalna kriza je izazov za menadžment svake velike, ali i šansa za prodor malih firmi – ističe Branislav Knežević, predsednik „Vestern divižn – Mekdonalds Evropa”.

Objašnjavajući novi imidž restorana, Knežević kaže da je rukovodstvo „Mekdonaldsa” krenulo od zaključka da ljudi i u vreme krize moraju da jedu. Zato je stalnim posetiocima ponuđeno novo ruho restorana, a time su pridobijeni i novi gosti.

– Prebrodili smo i 11. septembar i lude krave, otvarali i dalje hiljade restorana godišnje, ali je „Mekdonalds” prvi put 2002. zabeležio gubitak. Tada smo odlučili da postanemo bolji, a ne najveći. Zato je 2003. krenula kampanja „Aj’em lavin it”, zbog podizanja vrednosti brenda – kaže Knežević.On dodaje: –Zadržali smo cene za svaki džep i proizvode za svačiji ukus. Javno smo definisali brend štampajući na papirnim podlogama podatke koliko masti, vitamina i drugih elemenata važnih za ishranu sadrži određeni proizvod.

Sa ponosom Knežević ističe da je Mekdonalds od restorana brze ishrane postao restoran brze usluge, da se od snažne robne marke pretvorio u marku koju volimo i da je i dalje jedna od pet svetskih kompanija koja i u ovim vremenima beleži rast.

– Trebalo je da shvate Amerikanci da Evropa nije „Junajted stejts of Jurop”, već da svakadržava ima svoje lice i izgrađen ukus, pa se to uz ispitivanje tržišta i navika ljudi i u azijskim i afričkim zemljama sada kao nou-hau iz Evrope vraća u SAD – zaključuje Knežević.

Nataša Đurđević, regionalni marketing menadžer „Koka-Kole” napominje „da marketingkomunikacija podstiče u glavama potrošača različite priče koje teško mogu da se slože”.

– Čvrsta strategija je tu da osmisli kampanju posle koje će biti ostvareno jedinstvo – ambalaža, rafovi, zaposleni emitovaće istu poruku. Ako se na svemu ovome uspešno radi, povećava se vrednost kompanije – napominje Đurđević.

Pred dilemom kako ostati prvi, treba krenuti od potrošača: od njegovih potreba, inovacija koje bi ga obradovale i valja širiti emotivni prostor da se potrošač još više veže za određenu robnu marku.

Na pitanje koliko politički faktori mogu da doprinesu padu brenda, Đurđević odgovara:

– U Srbiji je „Koka-Kola” od 1968. godine. U vreme Istočnog bloka to je Srbiji puno značilo, jer se razmišljalo i o tome koliko ljudi kompanija zapošljava, kolike su nabavke iz zemlje potrebne za proizvodnju, kampanjom smo štitili svoje potrošače od spoljnih uticaja ne bi li „koka-kolu” doživljavali kao „moj i samo moj brend” – zaključuje Nataša Đurđević.

Brend, dakle, mora da bude nešto više od artikla, da ima harizmu, da proizvodu pridoda drugačiji stil i ponudi nešto više od obične funkcije proizvoda.



Srbija nema dovoljno para za predložene investicije

U Ekonomskom savetu Srbije upozoravaju da Vlada ne bi smela, pod izgovorom svetske finansijske krize, da napravi havariju u budžetu

Ekonomski savet Srbije, stručno telo koje je Vlada formirala kao jedan od odgovora u borbi sa ekonomskom krizom, upozorava da Vlada Srbije ne bi smela da, pod izgovorom svetske krize, napravi havariju u budžetu. Član saveta Boško Živković kaže da novca nema dovoljno i da će ga biti sve manje, te da država ne treba olako da daje nerealna obećanja.
U proteklih mesec dana, država je izašla sa nekoliko predloga i mera za prevazilaženje ekonomske krize. Između ostalog, tu je ulaganje u RTB Bor, kreditiranje Jat-a, subvencionisanje kredita za kupovinu stana i automobila. Član Ekonomskog saveta Srbije Boško Živković kaže, međutim, da Srbija nema dovoljno para za sve te investicije. U Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja ponavljaju da ima novca za sve najavljene investicije.



PTT: U 2008. dobit 2,7 mlrd. dinara
Beograd -- Dobit PTT Srbije u prošloj godini iznosila je 2,7 milijardi dinara (oko 29 miliona evra), kazao je generalni direktor tog javnog preduzeća Goran Ćirić


On je kazao da su ukupni prihodi PTT Srbije u 2008. godini dostigli 22 milijarde dinara, dok su rashodi bili 19,3 milijarde dinara. Ćirić je precizirao da je u dobit PTT-a u 2009. godini bilo uključeno i oko 1,4 milijarde dinara dobiti od Telekoma Srbije.

Pošto je Srbija vlasnik PTT-a, objasnio je, a to javno preduzeće poseduje 80 odsto akcija Telekoma Srbije, postojao je pricnip da se dobiti Telekoma deli između države i pošte po pola.

PTT Srbije planira da u 2009. godini ostvari prihod iz osnovnog poslovanja od 18 milijardi dinara, ali u to nije uključen deo dobiti iz poslovanja Telekoma Srbije pošto je predviđeno da se taj novac direktno prebaci u budžet Srbije.

Prema podacima Poslovnog plana PTT Srbije, objavljenog u kompanijskom listu, profit tog javnog preduzeća u ovoj godini trebalo bi da dostigne 124,6 miliona dinara. Dobit PTT-a u 2007. godini iznosila je oko 4,1 milijardu dinara (oko 50 miliona evra), a ukupne investicije su iznosile 1,96 milijardi dinara.

Generalni direktor PTT Srbije Goran Ćirić kaže da to javno preduzeće planira da u 2009. godini investira 3,9 miljardi dinara u modernizaciju poslovanja. "Najvažniji projekt su izgradnja glavnog poštanskog centra u Beogradu i adaptacija centara u Nišu i Novom Sadu, kao i nabavke opreme za automatsku preradu pošiljki", rekao je on.

Ćirić je kazao da bi tender za poštanski centar u Beogradu trebalo da bude raspisan za mesec i po. Prema ranijim informacijama iz PTT Srbije, vrednost tog posla je oko 40 miliona evra.

Ćirić je ocenio da će u ovoj godini zbog svetske ekonomske krize biti smanjen broj pošiljki u Srbiji. "Očekuje da će 2009. godina biti doneti restriktivne budžete najvećih korisnika PTT Srbije, što se već osećalo u decembru prošle i januaru ove godine", kazao je on.

Streteški cilj je da PTT, bez obzira na ukupno smanjenje broja pošiljaka, poveća prisustvo na tržištu, naglasio je Ćirić, dodajući da u 2009. godini to preduzeće planira rast obima usluga od oko tri odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta