Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Hladnjača u Boleču krije 60 miliona evra

Savremenim tehnologijama prerade voća Srbija bi mogla da zaradi milijardu evra

Nova tehnologija prerade voća Fotodokumentacija Politike Organizacija za privrednu saradnju i razvoj (OECD) očekuje da će u narednih deset godina životne namirnice da poskupe, zavisno od vrste, od 10 do 60 odsto u odnosu na proteklu deceniju

Prema nekim procenama, Srbija je prošle godine izvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za oko dve milijarde dolara. Najviše se izvozio šećer, a zatim smrznuta malina sorte „rolend”, pa pivo i sojino ulje. Najveći izvoz, ako se gleda po robnim grupama, imali su proizvođači voća i povrća (321 milion dolara).

Iako su smrznute maline izvozno visokokotirana namirnica, proizvođači, prerađivači i stručnjaci saglasni su u oceni da bi Srbija politikom podsticaja trebalo da „restrukturira” svoju strategiju izvoza hrane. Pre svega, da stimuliše proizvođače da na svetsko tržište iznesu hranu višeg stepena obrade.

U Arilju su, na primer, stručnjaci zaduženi za ekonomski razvoj zaključili da je klasičnim hladnjačama odzvonilo i da maline, ali i jabuke, kupine, borovnice i ostalo voće treba preraditi, dodati mu vrednost i tako ga skuplje prodati na svetskom tržištu.

Nenad Manojlović, ekspert za rashladnu tehniku i istraživač primene novih tehnologija u preradi voća, kaže da Srbija uzgaja najkvalitetnije kontinentalno voće i da bi sa postojećim proizvodnim kapacitetima mogla sa relativno malim ulaganjima u nove tehnologije prerade da ostvari izvoz od milijarde evra. Problem je što se voće prerađuje isključivo klasičnim tehnologijama: sušenjem, konzervisanjem i smrzavanjem,što su niskoprofitabilne tehnologije koje opstaju samo zahvaljujući visokom kvalitetu voća.

– U svetu postoje nova saznanja o osobinama i ponašanju prehrambenih proizvoda pri različitim tretmanima kako bi se optimizirali procesi u proizvodnji hrane. Cilj je poboljšanje kvaliteta, smanjenje potrošnje energije i razvoj novih proizvoda. Nove tehnologije koje bi mogle da se uvedu kod nas jesu sušenje toplotnom pumpom, mikrotalasno-vakuumsko sušenje, osmotsko-mikrotalasno-vakuumska dehidracija i kombinacija svih ovih tehnologija – kaže Manojlović.

On prednosti tih tehnologija objašnjava na uprošćenom primeru. Ako se voće suši u TP sušari, troši se sedam puta manje energije, a energija u klasičnoj sušari učestvuje u ceni osušenog voća sa oko 30 odsto. Ali, ako se u TP sušari voću oduzme dve trećine vode i pri tom ne pređe temperaturu vazduha od 60 stepeni, a preostalih 40 odsto vode oduzme u mikrotalasno-vakuumskoj sušari na nižoj temperaturi, onda se dobija sasvim nov kvalitet proizvoda, koji je potpuno blizak liofiliziranom (sušenje smrzavanjem). Cena tog voća je najmanje 15 evra po kilogramu. Osim što se troši manje energije, dobijaju se mnogo kvalitetniji proizvodi. Istina, oprema za takvo sušenje nije jeftina, ali se vrlo brzo isplati.

Primenom vakuumske dehidracije i kombinacijom dehidracije i vakuumskog dosušivanja dobija se veoma široka paleta proizvoda (uglavnom za dalju industrijsku preradu) od pirea, pasta, filinga i od dehidrisanog do sušenog voća, koje je kvalitetnije od liofiliziranog. Ta vrsta hrane je veoma skupa na svetskom tržištu, jer spada u kategoriju dijetalne i za njom je velika potražnja. Liofilizacija je, inače, odavno poznata tehnologija u farmaciji, a odskora i u prehrambenoj industriji, mada je izuzetno investiciono i energetski skupa.

– Zbog nedostatka kapitala, krenućemo od TP sušara koje su u tehnološkom smislu i najlakše za proizvodnju. Budućim kupcima želimo da pokažemo kakav proizvod mogu dobiti i koliko će da ih košta. Sledeći korak biće izrada laboratorijskog uređaja za mikrotalasno-vakuumsko sušenje koje je tehnološki mnogo složenije i, naravno, skuplje, ali takav uređaj spregnut sa TP sušarom daje daleko kvalitetnije i skuplje proizvode – ističe Manojlović. – Nažalost, i na gradskom i na državnom nivou nismo dobili finansijsku podršku za podizanje i opremanje laboratorije pri Mašinskom fakultetu.

Manojlović je svojim kapitalom napravio malu laboratorijsku TP sušaru koju je smestio u jednu halu u Pančevu i kad završi sva ispitivanja potražiće kupce za velike proizvodne TP sušare. Zatim planira da napravi mali uređaj za mikrotalasno-vakuumsko dosušivanje za potpuno nove proizvode. Tako osušen, na primer, crni luk prodaje se za oko devet evra po kilogramu, a najjeftinije tako osušeno voće košta 15 evra po kilogramu.

Da ima kapitala za investiranje, Manojlović bi:

– Prvo bih razgovarao sa PKB-om o kupovini ili dugoročnom zakupu hladnjače u Boleču, koja bi, iako je stara, za prvo vreme mogla da posluži kao skladište voća. Ako bi taj pogon preradio 10.000 tona voća, što odgovara isto tolikoj količini proizvoda, onda bi ta proizvodnja vredela najmanje 60 miliona evra. Istina, ulaganje bi koštalo oko 20 miliona evra. Kada bih takav pogon pravio, na primer, u Arilju, opredelio bih se za proizvodnju koncentrisanog pirea od malina, a od ostataka posle pasiranja pravila bi se marmelada za dijabetičare i ona bi mogla da se prodaje u apotekama.

Pošto za sada nema iza sebe velikog investitora, niti zainteresovane kreditore, Manojlović računa da sam postepeno obezbeđuje potreban novac. Prvi način da dođe do njega jeste da uveri poslovne banke u profitabilnost projekta uštede energije u postojećih 100 hladnjača u Srbiji koje otpuštaju ogromne količine toplote. Sa relativno skromnim ulaganjima ugradnjom rekuperatora, one mogu da ostvare ogromnu uštedu u energiji, koja prilično opterećuje cenu proizvoda.

– Drugi način je korišćenje potencijala velikih hladnjača u južnoj i zapadnoj Srbiji, koje su na izdisaju, u koje bi mogle da se uvode nove tehnologije. One bi od gubitaša stvorile veoma profitabilne prehrambene prerađivače – kaže Manojlović.



Trajhl: Srbija u vrhu Evrope po merama za ublažavanje krize

Sveobuhvatne mere, koje su preduzete za smanjenje negativnih efekata svetske krize, svrstavaju Srbiju u sam vrh evropskih zemalja, izjavio je predsednik Upravnog odbora Erste banke Andreas Trajhl, uz procenu da će srpska privreda ove godine zabeležiti rast


- Ukoliko posmatramo mere koje su preduzele Narodna banka (NBS) i Vlada Srbije, ako posmatramo širinu tih mera i sveobuhvatnost, možemo reći da je Srbija u vrhu zemalja koje su adekvatno reagovale na krizu - istakao je Trajhl, prilikom kraćeg poslovnog boravka u Beogradu.

Trajhl, koji važi za vrsnog poznavaoca makroekonomskih kretanja u regionu, ocenio je da Srbija ove godine može računati na rast bruto domaćeg proizvoda za jedan do dva odsto, što je ipak pozitivan trend, kojim se može pohvaliti svega nekoliko evropskih zemalja i dodao da će se inflacija kretati od sedam do osam odsto, što je veoma povoljno.

- Ono što je činjenica, a vezano je za Srbiju, jeste da su ljudi koji upravljaju ekonomijom zemlje među najkvalitetnijim u evropskim okvirima - naglasio je Trajhl i ocenio da potpisani stend-baj aranžman s MMF-om predstavlja značajnu podršku održavanju makroekonomske i finansijske stabilnosti u uslovima globalne krize.

Privatizacija ili prodaja određenih kompanija, međutim, ne pomaže mnogo u ovakvim kriznim situacijama, već su potrebne nove investicije i svež kapital, pogotovo u infrastrukturne projekte, istakao je Trajhl i dodao da kada je o infrastrukturi reč, ukoliko je neka zemlju atraktivna za ulaganje, a nema dobru saobraćajnu infrastrukturu za odvijanje transporta, "onda je džabe sve ostalo".

- Bankarski sektor u Srbiji je u vrlo dobrom stanju, a što se tiče mera koje su do sada preduzete da bi se sačuvala privreda i da se građanstvo ne bi susrelo s velikim otpuštanjima, one su vrlo konzistentne i vode u željenom smeru - ocenio je Trajhl i preneo da se oseća poverenje i sigurnost kada se govori o Srbiji.

Srbija treba da iskoristi svoj dobar geostrateški položaj i poboljša klimu za privlačenje stranih investicija, kazao je Trajhl i ukazao na to da Srbija treba više da promoviše svoje prednosti preko svetskih medija, kao što to čine neke druge zemlje.

- Principijelno, Srbija se nalazi u dosta dobroj poziciji što se tiče prostora, odnosno klime vezano za nove investicije - ocenio je Trajhl i naglasio da Srbija mora jasno da stavi do znanja da je opredeljena za integraciju u EU i da održi političku stabilnost, za koju je potreban određeni vremenski period da bi se steklo poverenje.

To će u svetu stvoriti pozitivniju sliku o Srbiji kod stranih investitora, naglasio je Trajhl i dodao da stranci, kada razmišljaju o dolasku i ulaganjima u Srbiju, upoređuju kvalifikovanost i cenu radne snage, poreski sistem i barijere za ulazak na tržište.

Dobra polazna osnova za privlačenje stranog kapitala u Srbiju je i "humani kapitaI", koji poseduju i neke druge zemlje regiona i to je izuzetno važno, ukazao je predsednik UO Erste banke i objasnio da pod "humanim kapitalom" misli na percepciju stanovništva i medija o aktuelnoj krizi, koja se u državama zapadne Evrope doživljava dosta dramatično.

- Ekonomska kriza se u Srbiji, pa i u Češkoj, ne posmatra kao kriza enormnih razmera - rekao je on i dodao da su dešavanja na tlu Srbije u proteklih 15 do 20 godina doprinela da se situacija pod pritiskom ekonomske krize ne shvata kao toliko dramatična i to je upravo dobra polazna osnova za našu zemlju.

Ako se posmatra region centralne i istočne Evrope, uključujući i zapadni Balkan, veoma važna je saradnja s MMF-om i odnos međunarodnih investitora prema određenim zemljama, rekao je Trajhl.

On je ocenio da je trenutna ekonomska situacija u baltičkim zemljama, Ukrajini i Mađarskoj dovela do toga da razni analitičari ocenjuju da je tamo stanje dosta lošije nego u drugim delovima Evrope. Prema njegovoj oceni, po tom kriterijumu u Evropi postoje tri grupe država: prva grupa su članice EU, druga grupa je ona koja je vrlo jasno izrazila spremnost da se pridruži EU, među kojima se nalazi i Srbija, i treća grupa su države gde je jasno da one neće pratiti put evropskih integracija.

- Krizu u svetu nije izazvao bankarski sektor, nego upravljanje ekonomijom oslanjanjem na matematičke modele, stavljanjem faktora rizika u stranu i još jednom se pokazao koliki je značaj humanog faktora, jer on, ipak, tu igra glavnu ulogu - kazao je predsednik UO Erste banke.

Odgovarajući na pitanje da li je tačno da je Erste banka jedna od devet evropskih banaka koje su lobilare u EU i Evropskoj centralnoj banci za proširenje mera za borbu protiv svetske finansijske krize i na istočnoevropske zemlje, Trajhl je odgovorio pozitivno i objasnio da Erste banka nije tražila direktnu pomoć u kapitalu lokalnim bankama u regionu.

- Želimo da se održi likvidnost bankarskog sektora u regionu. To bi podrazumevalo, ukoliko postoji višak likvidnosti, na primer u Rumuniji, da postoji slobodno kretanje novca u smislu da se ono prebaci u Srbiju ili u bilo koju drugu zemlju u kojoj postoji potreba za kapitalom - precizirao je visoki zvaničnik Erste banke.

Trajhl je rekao da bi on voleo da na evropskom nivou postoji podrška državama kojima je ta pomoć potrebna, a kada govorimo o institucionalnim okvirima, do sada je jedino MMF bio institucija koja je obezbeđivala tu vrstu pomoći i dodao da u poslednje vreme i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) takođe ulaže napore da bude od pomoći u ovoj nastaloj situaciji.

- To, naravno, zahteva dosta napora uloženog od strane vlada određenih država, dakle biti aktivan u procesu lobiranja, izboriti se, zato što je dosta država koje će pregovarati o tom procesu - smatra Trajhl.

U odgovoru na pitanje da li će Erste banka učestvovati u privatizaciji preostalih pet banaka u većinskim državnom vlasništvu u Srbiji, Trajhl nije želeo da otkriva planove te finansijske institucije s većinskim austrijskim kapitalom.

- Ne kažem ne, ali ne kažem ni da. Možda - odgovorio je Trajhl.



Sojaprotein nije na prodaju
Viktorija grupa (Victoriagroup), vlasnik jedne od najatraktivnijih kompanija za preuzimanje - Sojaproteina, ne namerava da proda to preduzeće koje konstantno donosi profit, kaže direktor te grupe Nikola Vujačić.

Prošla godina za Viktorija grupu, bila je uspeštna. Ostvaren je prihod od 46,438 milijardi dinara, dok je ukupna dobit iz poslovanja iznosila 4,9 milijardi dinara. U sastavu Viktorija grupe pored Sojaproteina posluju i Veterinarski zavod Subotica, Fertil, SP laboriatorija iz Bečeja, Viktorija oil, Luka Bačka Palanka i Viktorija lodžistik.
 

- Koliko pozitivni poslovni rezultati u 2008. odgovaraju planovima koje ste prethodno zacrtali?

Direktor Viktorija grupe Nikola Vujačić: Neće biti otpuštanja radnika
Viktorija grupa je u 2008. godini poslovala izuzetno uspešno. Mnogi faktori su na to uticali, ali pre svega dobre procene tržišnih kretanja sa jedne strane i pravovremeno prepoznavanje finansijske krize i pada, kako robnih tako i berze hartija od vrednosti, sa druge strane. Ukupna poslovna dobit svih preduzeća je na nivou pet milijardi dinara.

Ono što je pogodilo bilanse u svoj srpskoj privredi je uticalo i na nas, te imamo značajne negativne kursne razlike koje su zbirno u svim preduzećima iznosile oko dve milijarde dinara.

Što se preduzeća članica tiče, zadovoljni smo njihovim poslovanjem, jer su sve ostvarile profit, a ukupnoj dobiti najviše su doprineli Fertil, Sojaprotein i Viktorija oil.

- Kako se promena privrednog ambijenta odrazila na planirane investicije?

Prošla godina po pitanju investicija nije bila značajno lošija, ali ni onakva kakvom smo je očekivali na kraju 2007. Osnovni razlog tome je činjenica da smo na vreme prepoznali dolazeće probleme u finansijskom sektoru, te smo kao prvi zadatak sebi postavili čuvanje tekuće likvidnosti i ostvarivanje projektovanih prihoda.

To je za posledicu imalo odlaganje nekih planiranih investicija, a u 2008. najveće investicije su bile u skladišne kapacitete.

Naši planovi za ovu godinu pre svega su usmereni da nivo proizvodnje održimo na istom nivou kao u 2008, uz smanjenje troškova, što znači da u ovoj godini ne planiramo značajne investicije.

- Koji efekti krize, gledano u vašem poslovanju, bi mogli da vas najviše pogode?

Nestabilan kurs je definitivno veliki problem i za posledicu ima mnoge negativne efekte. U našem slučaju negativne kursne razlike cele grupe su oko dve milijarde dinara.

Kada govorimo o ceni kapitala, smatram da dobre i zdrave kompanije neće imati ozbiljnije probleme sa obezbeđenjem potrebnog novca, doduše taj novac će biti skuplji nego do sada. U tu grupu ubrajam i Viktorija grupu.
 
Sa druge strane mnoga preduzeća će ostati bez izvora finansiranja, jer jednostavno banke će tokom procene rizika biti mnogo obazrivije i strožije.

- Najavljene su veoma velike dokapitalizacije dve kompanije iz vašeg sastava - Sojaproteina i Veterinarskog zavoda Subotica. Zašto ste se odlučili na takav korak u situaciji kada srpsko tržište kapitala deluje veoma beznadežno?

Mi pored problema, koje je donela svetska finansijska, u ovim kriznim vremenima vidimo i šansu. Situacija deluje beznadežno, ali sa druge strane vrednost akcija nije bila nikada niža i mislimo da smo došli do donjeg pika.

To je šansa za investitore da kupe udele po veoma malim vrednostima. Mislimo da će ovu šansu prepoznati mnogi postojeći akcionari u ovim kompanijama. Sa druge strane u uslovima finansijske krize ubacivanje novog i potpuno zdravog kapitala u pomenute kompanije načiniće ih mnogostruko jačim.

- Sojaprotein je prošle godine već imala neuspešnu dokapitalizaciju, da li ste ovog puta obezbedili da ona bude uspešna?

Verujemo da će pored Victorija grupe kao najvećeg akcionara u Sojaproteinu i ostali akcionari prepoznati šansu, te da će se uključiti u dokapitalizaciju. Siguran sam da će dokapitalizacija biti uspešna.

- Prethodna dokapitalizacija raspisana je sa namerom da se obezbedi novac za fabriku sojinih izolata, da li je to i sada namera i dokle se stiglo sa tim projektom?

Ne, kao što sam naglasio značajne investicije će sačekati neki povoljniji trenutak.

Ovog puta cilj je obezbeđivanje što jeftinijeg obrtnog kapitala i smanjivanje zavisnosti od bankarskih kredita naročito u trenutku otkupa. Mišljenja smo da su to faktori koji će nam stvoriti značajnu prednost u odnosu na konkurenciji i bitno uticati na smanjenje troškova poslovanja.

Projekat SPI definitivno je budućnost Sojaproteina. Nećemo odustati od realizacije tog projekta, ali trenutni rizici u poslovanju, koje je donela svetska finansijska kriza, teraju nas da budemo obazrivi i ni na koji način ne ugrozimo svoju likvidnost. Kako je investicija zaista velika sačekaćemo povoljnije uslove finansiranja.


- Postoje spekulacije da je dokapitalizacija urađena zbog pritisaka EBRD-a, jednog od akcionara, jer je Sojaprotein opterećena kreditima i ima poteškoća da ih otplaćuje?

Na ove špekulacije moram odgovoriti jednom vrlo egzaktnom činjenicom, a to je da ni Sojaprotein niti Victorija grupa, niti bilo koje drugo preduzeće članica do danas nije kasnilo niti dan sa plaćanjem obaveza prema bankama.

Šta više "cash flow" je u tolikoj meri pozitivan da za anuitete koji su pred nama već je obezbeđen novac. Verujte da su retke kompanije u Srbiji koje se mogu pohvaliti ovakvim činjenicama. I verovatno je to razlog zbog čega EBRD radi upravo sa nama.

- Da li će eventualni upis većine akcija od strane Viktorija grupe značiti snažnu vlasničku konsolidaciju, samim tim i jos veće zamiranje trgovine ovim akcijama na berzi?

Viktorija grupa će učestvovati u dokapitalizaciji, da li će i ostali akcionari to je još uvek otvoreno pitanje. Od odgovora na to pitanje zavisi i odgovor na vaše pitanje.

Moguće je povećanje procentualnog vlasništva Viktorija grupe u Sojaproteinu. Ta činjenica ne bi trebalo da utiče na likvidnost tih akcija u negativnom smislu.

To vlasništvo bilo je i preko 70 odsto u vreme kada je to bila najlikvidnija hartija na domaćoj berzi. Sa druge strane posebnu sigurnost potencijalnim investitorima će sigurno dati i eventualni ulazak EBRD u Viktorija grupu.

- Pre godinu dana prekinuli ste proizvodnju biodizela u novoj fabrici Viktorija oil u Šidu. Zbog čega nije zaživela proizvodnja ekološkog goriva u jedinoj takvoj fabrici na Balkanu?
Mi smo očekivali brže približavanje Srbije EU. Kako do toga nije došlo, ni zakonska regulativa nije značajnije usaglašena sa pozitivnim zakonodavstvom u EU, pa samim tim ne postoji ni obaveza upotrebe obnovljivih goriva u Srbiji. Mi smo uradili naš deo posla, očekujemo da i država uradi svoj.

- Da li će preduzećima u vašem sastavu pogodovati jednostrana primena Trgovinskog sporazuma sa EU, s obzirom da je poljoprivreda jedna od najosetljivijih grana, a dominantno utiče na vaše poslovanje?

Ukoliko ta primena bude bila onakva kako je zakonodavac predvideo i ukoliko bude praćena potrebnim nivoom stimulacija u poljoprivredi poput onih u EU, mislim da smo mi kompanija koja će ostvariti značajne benefite kroz primenu tog sporazuma. Ističem da je neophodno pored otvaranja srpske poljoprivrede paralelno joj stvoriti iste uslove koje ima konkurencija u EU. U suprotnom naša poljoprivreda će jednostavno nestati.

- Kako procenjujete to što je vlada smanjila subvencije za poljoprivredu i kako ocenjujete uopšte politiku vlade prema poljoprivredi?

Smanjenje subvencija smatramo iznuđenom merom i posledicom finansijske krize. Nadamo se da će ova stvar biti ispravljena već sledeće godine. Ono što očekujemo od vlade je dugoročnije planiranje poljoprivredne proizvodnje i stvaranje uslova poslovanja poljoprivrede identičnim onim u EU. Kako je to dug put, mislim da će određene mere zaštite ipak morati ostati još neko vreme. Mislim da je vlada definitivno svesna koliki procenat populacije živi direktno od poljoprivrede i da je to sektor koji je stvarno velika šansa Srbije.

Koliko zaposlenih ima cela grupa i da li ćete ove godine možda biti prinuđeni da taj broj smanjite?

U celom sistemu Viktorija grupe radi oko 1.500 zaposlenih. Gotovo možemo reći da je pravilo da u svakoj kompaniji koja posluje u sistemu Viktorija grupe plate su najveće u privredi te opštine gde se preduzeće nalazi.

Stav vlasnika kompanije i menadžmenta kompanije je da zaposleni u svakom slučaju dele sudbinu kompanije, do sada smo stalno delili dobro. Moram istaći da u kompaniji do sada nije bilo smanjivanja zarada, otpuštanja tehnološkog viška.
 
 
Izvoz Viktoria grupe u 2008. vredan je 71 miliona evra

Taj izvoz je svrstava u grupu najvećih izvoznika iz sektora, ali i celokupne srpske privrede, a čini 12,5 odsto ukupnog prihoda Viktorija grupe. Očekivanja za 2009. su nešto skromnija, ali je u planu da se u fizičkom obimu izveze ista količina kao i 2008. Razlog tome je pad cena na referentnim robnim berzama
 
 
 
Da li će vaše kompanije konkurisati za povoljne kreditne linije koje je najavila Vlada Srbije i da li je to, po vašem mišljenju dobra mera za ublažavanje efekata krize?

Kao država imamo ključni problem koji nas je i najvećim delom doveo u krizu, a to je platni deficit. Taj deficit je ranijih godina peglan sa ulaskom kapitala kroz finansijski sektor, doznakama, i malim delom kroz greenfield investicije. Kako je u uslovima svetske finansiske krize sve ovo izostalo, sada ulazimo u period nestabilnog kursa, nelikvidnosti i sl. Ovi krediti bi morali biti u funkciji smanjenja platnog deficita, odnosno povećanja izvoza.U ovim uslovima ukoliko se napravi greška u dodeli ovih kredita to će biti ravno katastrofi za privredu Srbije. Ne treba zaboraviti da deo sredstava obezbeđuju gradjani Srbije poreski obveznici, te da ta sredstva moraju biti dobro obezbedjena i pravično na dobrobit celog društva distribuirana.


DMB na aukciji 20. marta

Beograd - Agencija za privatizaciju Srbije najavila je da će 20. marta ponuditi na prodaju objedinjeno dve fabrike kompanije Dvedeset prvi maj Beograd (DMB) - Fabriku turbomotora i transmisija i Fabriku malolitražnih motora. Kako je objavljeno u oglasu, početna cena za te dve fabrike je 233 miliona dinara, što je oko 10,7 miliona dinara više nego na aukciji u decembru prošle godine


Rok za podnošenje prijave je 12. mart 2009. Na prodaju se nudi 70,25 odsto ukupnog kapitala DMB Fabrike turbomotora i transmisija, čija je procenjena vrednost 893,7 miliona dinara. Minimum obaveznih investicija je, kako se dodaje, 33,5 miliona dinara. Fabrika turbomotora i transmisija proizvodi zupčanike, menjače za motokultivatore i kombajne, diferencijale i reduktore i ima 127 zaposlenih. U 2007. godini zabeležila je prihod od 47,39 miliona dinara i rashod od 132,16 miliona dinara. Ta fabrika u Rakovici ima dve proizvodne hale ukupne površine 14.687 kvadratnih metara i dva aneksa uz te hale površine 4.868 kvadratnih metara, kao i kovačnicu čija je površina 496 kvadratnih metara. Ukupno poseduje 108.933 kvadratna metra građevinskog zemljišta, od čega je u državnoj svojini 91.991 kvadratni metar, dok je i ostatak u državnoj svojini, ali u zajedničkom korišćenju sa susednom DMB Fabrikom malolitražnih motora. Ukupna procenjena vrednost paketa od 70,63 odsto DMB Fabrike malolitražnih motora, koji se nudi na prodaju, jeste 271,6 miliona dinara, a minimum investicija koji čeka potencijalnog kupca je 11,5 miliona dinara.



Početak stabilizacije svetske ekonomije krajem 2009.

Međunarodni monetarni fond očekuje "izvesnu stabilizaciju svetske ekonomije" krajem 2009. godine, izjavio je danas izvršni direktor MMF-a Age Baker


Već se nazire "svetlost na kraju tunela", rekao je Baker na susretu sa studentima Jerevanskog državnog univerziteta, uz ocenu da je sadašnja svetska finansijska i ekonomska kriza po dimenzijama i posledicama najveća od Velike depresije tridesetih godina prošlog veka.
"Sada je veoma važno da motori svetske ekonomije, kao što su Kina i Indija, održe tempo privrednog rasta. Ove zemlje su, svojevremeno, bile u velikoj zavisnosti od izvoza, a sada su prinuđene da stimulišu domaću tražnju", ukazao je Baker, dodajući da će ove godine svetska privreda ostvariti rast od 0,5 do jedan odsto.



Kredit spas za „Župu”

Rukovodstvo kruševačke Hemijske industrije traži od države 200 miliona dinara za pokretanje proizvodnje. – Firma nema struju i gas, duguje na sve strane i potražuje od RTB „Bor” dva miliona evra



Remont „Župinog” pogona za proizvodnju hlora (Foto r. Stanković) Ako od Fonda za razvoj Srbije ne dobije kredit od 200 miliona dinara, Hemijska industrija „Župa” može da stavi katanac na fabriku, a radnici, koji su prošlog meseca poslati na prinudni odmor, ne moraju ni da se vraćaju na posao.

Ovim rečima dramatično stanje u kome se nalazi jedini srpski proizvođač hlora opisao je Miroljub Milojević, generalni direktor nekadašnjeg kruševačkog hemijskog giganta. Uprkos nedaćama koje su ih zadesile, svih 560 zaposlenih i dalje redovno dobija plate čiji je prosek 20.500 dinara. Doduše, rade sa svega 10 odsto kapaciteta i to samo njih 60, jer se ostali„odmaraju” do aprila. A oni koji su imali tu (ne)sreću da ostanu u „Župi”, smrzavaju se u proizvodnim pogonima. Grejanja nema jer duguju „Srbijagasu” 10 miliona dinara, a i struja je postala retkost, budući da su Elektroprivredi Srbije dužni 20 miliona.

Sve nade rukovodstvo Hemijske industrije polaže u državu od koje očekuje kredit za pokretanje proizvodnje plavog kamena i ksantata. To bi im, kažu, omogućilo da pojačaju izvoz i da radnicima obezbede da i dalje redovno dobijaju plate.

– Nekada smo proizvodili 6.500 tona plavog kamena, dok bi sada, ako nam Fond za razvoj odobri kredit od 200 miliona dinara, bio veliki uspeh ako proizvedemo 1.500 tona. Na taj način bili bismo na pozitivnoj nuli – smatra Milojević.

On tvrdi da je prošle godine „Župa” uspela da se vrati na tržišta sedam zemalja u okruženju, a ako bi pokrenula proizvodnju sigurno bi ubrzo našla i nove kupce plavog kamena i ksantata. Problem je, međutim, što samu Hemijsku industriju niko neće da kupi. Tender za kupovinu većinskog paketa akcija propada već tri puta, a generalni direktor nema objašnjenje zašto se to događa.

– Da se ja pitam, „Župu” bih bukvalno poklonio strateškom partneru. Ali, nevolja je u tome što ne možemo da ga pronađemo. S vremena na vreme se neko javi, ali niko još nije dostavio konkretnu ponudu – ističe Milojević, dodajući da će sledeći tender, najverovatnije, biti raspisan tek kada se pojavi potencijalni kupac.

Do tada, rukovodstvu Hemijske industrije preostaje da nekako sklapa kraj s krajem i da krpi rupe. U narednom periodu pokušaće da sprovedu socijalni program za oko 200 radnika, kao i da prodajom zemljišta ostvare nekakav prihod.

– Nameravamo da prodamo 2,5 hektara zemlje, kako bi tamo bila sagrađena carinarnica. Na taj način bismo zaradili od 400.000 do 500.000 evra koje bismo odmah uložili u proizvodnju. Još ako bi nam bio odobren kredit, mogli bismo da, u doglednom periodu, postanemo jedna od boljih fabrika u Srbiji – naglašava Milojević, koji je od države zatražio da pomogne i u naplati duga od oko dva miliona evra koji „Župa” potražuje od Rudarsko-topioničarskog basena „Bor”.

U kruševačkoj Hemijskoj industriji predložili su da polovinu duga država prebaci na račun „Župe” koja bi onda izmirila dugove za struju i gas. Drugu polovinu bi, prema ovoj zamisli, „Bor” Kruševljanima isplatio u bakru.

Ovo, međutim, nije kraj zahteva Hemijske industrije „Župa” upućenih Vladi Srbije. Direktor Milojević smatra da bi država trebalo da se umeša i u spor koji „Župa” ima sa Komercijalnom bankom.

– Ako mogu da tuže „Alpinu”, ne vidim zašto ne bi pokrenuli spor i protiv Komercijalne banke od koje je Violeta Josifova, bivša vlasnica Hemijske industrije, dobila garanciju na 6,2 miliona evra. Da nije bilo te garancije ona nikada ne bi mogla da kupi „Župu” i dovede je u ovakvo stanje – naglašava Milojević, dodajući da je ova makedonska državljanka sklapala ugovore sa raznim „fantomskim firmama” koje danas Hemijskoj industriji duguju oko 260 miliona evra.

Radnici i aktuelno rukovodstvo „Župe” stavljaju Josifovoj na teret i osnivanje novih preduzeća i distributivnih centara. To je, prema njihovom mišljenju, dovelo do rastakanja imovine Hemijske industrije koja je nekada pokrivala 40 odsto svetske proizvodnje ksantata. Tvrde i da bivša vlasnica nikada, od preuzimanja „Župe” 2003. godine, nije uložila nijedan dinar u fabriku. To je, kažu, glavni razlog zbog koga je septembra 2005. godine raskinut ugovor o kupovini Hemijske industrije „Župe” od koje danas, izgleda, svi dižu ruke.



Svetske berze: Snažan pad berzanskih indexa

AZIJA


Na azijskim berzama juče su indexi čitav dan bili u crvenoj zoni. Pad GDP-a u Japanu i nedostatak kvalitetnih informacija dodatno je zabrinula ulagače. Od samog početka trgovanja cene akcija su padale, a najveći gubitak pretpeo je index HANG SENG (Hong Kong).

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -3,79%
    NIKKEI225 (Japan) -1,35%
    KOSPI (Južna Koreja) -4,11%
    SENSEX (Indija) -2,91%


EVROPA

Zapadnoevropske berze juče su ceo trgovački dan provele u minusu, a pre svega pod pritiskom banakrskog sektora. Od samog početka trgovanja indexi su bili u minusu, i tokom trgovanja nije bilo informacije koja bi ih oporavila. Očigledno je da ulagači čekaju sledeće korake vlada zemalja EU, a koji bi pomogli u prevazilaženju finansijske krize. Tokom nedelje očekuje se i da pomoć Nemačke vlade u iznosu od EUR 50 mlrd bude usvojena od strane gornjeg dela Pralamenta.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -2,43%
    DAX (Frankfurt) -3,44%
    CAC40 (Pariz) -2,94%.


Bitne vesti:
- ZEW indeks koji izrađuje Centar za evropska ekonomska istraživanja (ZEW) sa sedištem u Mannheimu pokazao je da su se očekivanja finansijskih stručnjaka u februaru poboljšala četvrti mesec zaredom, što je dovelo do rasta indeksa na minus 5,8 bodova, nakon januarskog minus 31 boda. Radi se o najvećem rastu dotičnog indeksa u 15 godina
- U ponedeljak je Nemački institut za ekonomska istraživanja predvide o pad aktivnosti za više od 3% u 2009. Godini
- Međunarodni monetarni fond očekuje "izvesnu stabilizaciju svetske ekonomije" krajem 2009. godine, izjavio je juče izvršni direktor MMF-a Age Baker. 



AMERIKA

Wall Street vieš ne veruje u priče, već očekuje konkretne korake svoje vlade. Isto kao na berzama u Aziji i Zapadnoj Evropi, tako su i indexi na Wall Street-u od samog početka ušli u minus u kome su i ostali do kraja trgovanja. Bankarski sektor prednjačio je u padu (cene akcija najvećih banaka pale su u dvocifrenom iznosu), a u stopu su ga pratili automobilski, tehnološki, naftni sektor.. tako da berzanski indexi nisu imali šansu da se oporave.
DJIA I S&P500 su pali su na nivoe od pre nekoliko meseci:
- DJIA je vrednošću od 7.552,60 poena pao na nivo od 21. novembra 2008. Godine
- S&P500 je vrednošću od 789,17 poena pao na nivo od 21. novembra 2008. godine

Kasnije posle podne, Obama je potpisao Plan pomoći u iznosu od USD 787 mlrd, koji bi direktno trebao da pomogne bankarskom, automobiilskom.. sektoru, kao i da omogući otrvaranje novih radnih mesta.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -3,79%
    NASDAQ -4,15%
    S&P500 -4,56%.

Cene roba:
- Cena sirove nafte pala je za 6,88% i trenutno iznosi USD 34,93 po barelu
- Cena zlata porasla je za 2,69% i sada iznosi USD 967,50 po unci
- Cena srebra porasla je za 2,83% i trenutno iznosi USD 14,01 po unci.


Bitne vesti:
- Barrack Obama potpisao je Plan pomoći od USD 787 mlrd izjavivši da ovaj potpis nikako ne predstavlja kraj ekonomske krize, ali da je svakako početak kraja krize, jer će realizacija ovog plan apomoći velikom broju najugroženijih vlasnika kuća koji su pod kreditima, kao i bankarsko, automobilskom sektoru..
- "Chrysler" je zatražio dodatnih USD 2 mlrd pomoći i smanjio projekcije svoje prodaje za 2009. godinu na 10,1 milion vozila što predstavlja 40-godišnji minimum ove kompanije



Promene vrednosti indexa u 16:32
Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,14% close
CROBEX (Zagreb) 1,82% close
SBI20 (Ljubljana) -0,56% close
BIRS (Banjaluka) -0,19% close
SASX-10 (Sarajevo) -1,80% close
MBI10 (Skoplje) -1,08% close
 

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,15% open
CAC 40 (Pariz) -1,22% open
DAX (Frankfurt) -1,45% open
ATX (Beč) -1,64% open
SMI (Cirih) -0,10% open
 

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -0,01% open
SOFIX (Sofija) -1,41% close
BET (Bukurešt) 4,43% open
RTSI (Moskva) -5,03% close
BUX (Budimpešta) -7,68% open


Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,55% close
Nikkei225 (Tokio) -1,45% close
KOSPI (J.Koreja) -1,24% close
SENSEX (Bombai) -0,22% close
 
 
Amerika
DJIA (Njujork) -0,36% open
NASDAQ (Njujork) -0,36% open
S&P 500 (Njujork) -0,38% open


Primena mera Vlade od 23. februara

- Građani i privrednici će od ponedeljka, 23. februara, moći da konkurišu za kredite kod 15 poslovnih banaka, najavio je ministar ekonomije Mlađan Dinkić


Vlada paketom mera pokušava da ublaži posledice krize


Dinkić je rekao da se program kreditne podrške privredi i građanima zasniva na aktiviranju značajnog "uspavanog" kreditnog potencijala banaka, uz minimalna budžetska stredstva - tri milijarde dinara iz budžetskog razdela Ministarstva ekonomije i pet milijardi dinara iz Fonda za razvoj.

"Ovim merama vlada će stimulisati banke da odobre 77 milijardi dinara kredita sa upola nižim kamatnim stopama od sadašnjih", objasnio je Dinkić.

On je precizirao da su ugovore za realizaciju kredita do sada potpisale Komercijalna banka, Banka inteza, Sosijete ženeral banka, Uni kredit baka, Erste, Hipo alpe adrija, Rajfajzen, EFG banka, KBC banka, OTP, Privredna, Srpska, Čačanska, Agro i Univerzal banka.

Dinkić je naveo da očekuje da se spisak banaka koje će ući u program kreditiranja proširi i istakao da su pozivi za potpisivanje juče poslati na adrese 27 banaka (uključujući i prethodnih 15 banaka koje su već potpisale ugovore) i svih lizing kuća. Konačna lista biće objavljena na sajtu tog ministarstva.

On je rekao i da da šest banaka nije ispunilo uslov, ali nije želeo da precizira o kojim bankama je reč, pošto one imaju mogućnost da u prvom kvartalu ove godine zabeleže rast i da se od maja uključe u program.

Održanje zaposlenosti uslov kredita za likvidnost

Ministar je naveo da će svi korisnici kredita za likvidnost i investicije morati da održe najmanje isti broj zaposlenih tokom perioda korišćenja kredita u odnosu na prosečan broj zaposlenih koji su imali u poslednjem tromesečju 2008. godine.

Dinić je precizirao da će se smanjenjem broja zaposlenih tretirati otpuštanje radnika zaposlenih na određeno vreme duže od jedne godine.

"Neće se smatrati smanjenjem broja zaposlenih bolovanje preko 30 dana, porodiljsko bolovanje, odlazak u penziju, smrtni slučaj, sporazumni raskid radnog odnosa, otpuštanje radnika zaposlenih na određeno vreme kraće od jedne godine", rekao je Dinkić.

Dinkić je precizirao da su potrošački krediti namenjeni građanima samo za kupovinu domaćih proizvoda (automobili, poljoprivreda mehanizacija, namestaj, podne obloge i kući aparati).

Na pitanje, da li se "punto" može smatrati domaćim proizvodom, imajući u vidu da se deo komponenti za njegovu montažu nabavlja iz Italije, on je odgovorio potvrdno, istakavši da su sa FIAT-tom otpočeli razgovori o većoj lokalizaciji prozvodnje u Srbij, sa angažovanjem većeg broja kooperanata.

On je naveo i da su predstavnici FIAT-a razgovarali sa predstavnicima fabrike guma "Trajal", a poziv su dobile i fabrika akumulatora iz Sombora i železara "Ju-Es stil" iz Smedereva, koja je ispunila sertifikate za proizvodnju limova po evropskim standardima.

Od ovog programa se očekuje podizanje likvidnosti privrede i podsticanje tražnje, a juče dobijena podrška socijalno-ekonomskog saveta od značaja je za njegovu realizaciju, ukazao je ministar.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta