Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U prvom kvartalu inflacija 4,4 odsto

Beograd - Transferi budžetskih sredstava usmereni ka stanovništvu podstakli su potrošačku tražnju, koja je samo u poslednjem kvartalu 2008. godine zabeležila rast dva puta brži od bruto domaćeg proizvoda, a to stvara visoke inflatorne pritiske. Nije realno očekivati da se ti pritisci smanje i zato oslonac delovanja u ublažavanju efekata krize mora da bude na fiskalnoj politici, ali ključno je pitanje da li fiskalna politika ima prostora za veća ulaganja u infrastrukturu


Ukoliko očekujemo niži privredni rast ove godine, a rečje o najviše dva odsto, biće neophodno smanjenje rashoda u budžetu - izjavio je juče, prilikom predstavljanja Izveštaja o inflaciji, direktor Centra za istraživanje Narodne banke Srbije Branko Hinić.

On je naglasio da bi, zbog visokog inflatornih pritisaka, u prvom kvartalu ove godine inflacija mogla da dostigne 4,4 odsto od čega će bazna inflacija iznositi 2,8 odsto, rast cena poljoprivrednih proizvoda 7,7 odsto, a cena u nadležnosti Vlade 7,8 odsto. Hinićje procenio da bi se većpolovinom godine Srbija mogla približiti gornjoj granici ciljane inflacije (između šest i deset odsto).

- Zbog svetske ekonomske krize smanjen je priliv kapitala, kao i uvoz i izvoz. U poslednja tri meseca 2008. dinar je realno izgubio 13 odsto vrednosti, a od početka godine još 5,7 odsto (prema evru) i 15,2 odsto (prema dolaru) da bi se stabilizovao na nivou između 92 i 95 dinara za evro. To je posledica smanjenog priliva stranih direktnih investicija. Od kraja septembra do 10. februara privučeno je 1,1 milijarda dolara od čega više od 500 miliona dolara od prodaje NIS-a. S druge strane, u prvih šest meseci 2008. mesečno smo privlačili 450 miliona dolara investicija. Došlo je i do slabijeg povećanja dugoročnog kreditiranja, povećanog odliva dobiti investitora iz zemlje, kao i smanjenja kratkoročnog zaduživanja. Osim toga, građani su povukli oko milijarde evra devizne štednje iz banaka - rekao je i dodao da referentna kamatna stopa verovatno neće biti menjana u narednom periodu.

Saradnik Ekonomskog instituta Miladin Kovačevićupozorio je da bismo se posle januarske inflacije od tri odsto, u februaru mogli suočiti sa inflacijom od najmanje četiri odsto odnosno sedam odsto za prva dva meseca. Profesor Ekonomskog fakulteta Đorđe Đukićpozvao je NBS da znatno poveća referentnu kamatnu stopu i pojasnio da bi tim potezom sa tržišta bio „isisan“ višak dinara, a da s druge strane to ne bi uticalo na kamatne stope banaka jer je referentna kamatna stopa „postala krajnje irelevantna za ponašanje kamata u Srbiji“. Đukićje naglasio da bi bez toga došlo do stropoštavanja deviznih rezervi i da bi referentnu kamatnu stopu trebalo još agresivnije koristiti u borbi protiv inflacije. On je dodao da ukidanje obavezne rezerve neće doneti veći priliv kredita u zemlju, kao i da će se zaoštriti uslovi na kreditnom tržištu za klijente iz Srbije.


Dva scenarija

- Projekcija o rastu BDP od 0,5 odsto u 2009. predstavlja optimistični scenario. Činjenica je da bi pad industrijske proizvodnje mogao da dostigne 10 odsto što bi privredni rast oborilo za dodatnih 0,5 do jedan odsto. Lošu vest predstavlja i realni pad prihoda budžeta u januaru za oko 20 odsto, kao i najava Gasproma da neće oprostiti dugove državnih institucija i preduzeća prema NIS-u. „Budžetski deficit i bez toga ima dobre izglede da bude dva puta veći od predviđenog, a bojim se da će biti mnogo veći. Zato bi potrošnja države morala da bude oborena ne za pet odsto, kako je dogovoreno sa MMF-om, većza 12 do 13 odsto. Pitanje je, međutim, možemo li to da ostvarimo u ovoj političkoj situaciji. Ako ne možemo da menjamo sporazume s penzionerima i sindikatima, onda ćemo se suočiti sa većom inflacijom i snažnijim padom dinara i tog scenarija se bojim - rekao je ekonomski analitičar Stojan Stamenkovići Vladi preporučio zaključivanje novog sporazuma s MMF-om, zatim rebalans budžeta i smanjenje troškova lokalnih samouprava...



Ikea pregovara sa Đunićem i Subotićem o kupovini zemljišta

Vlasnici zemljišta traže 80 miliona evra za plac od 35 do 40 hektara


Švedska kompanija „Ikea”, najveći svetski lanac za prodaju nameštaja, traži plac uz autoput između Novog Beograda i Aerodroma „Nikola Tesla” za izgradnju tržnog centra u Beogradu, saznaje „Politika”. Njihov uslov je da parcela bude veličine od 35 do 40 hektara i da nalazi sa desne strane autoputa, mada to nije presudno. Zahtev od koga ne odustaju jeste blizina aerodroma.

Takve kriterijume mogli bi da zadovolje parcele koje su u vlasništvu firmi Danka Đunića i Stanka Subotića.

Predstavnici „Ikee” su, kako nezvanično saznajemo, već razgovarali sa njima, ali do dogovora još nije došlo zbog previsoke cene. Prodavci traže dva miliona evra po hektaru, ili oko 80 miliona evra samo za zemljište, u šta nisu uračunate naknade i priključci na infrastrukturu.

Dolazak švedske „Ikee”, inače, najavljuje se već duže vreme. Grad je ovom proizvođaču jeftinog nameštaja pre dve godine ponudio zemljište pored Pančevačkog puta i Ibarske magistrale, ali te lokacije nisu zadovoljavale njihove kriterijume.

Malo je poznato da je ova kompanija pre petnaestak godina prepoznala mogućnosti srpskog tržišta, pa je u Novim Banovcima otkupila i uknjižila oko 20 hektara oranica u nameri da gradi proizvodno-prodajni centar. Tada je otvorila i prodavnicu u „Hajatu”. Zbog poznatih dešavanja u našoj zemlji, „Ikea” je promenila poslovnu politiku, zatvorila prodavnicu i svoje poslove preusmerila na uređenija tržišta.



Proizvođači duvana: Nema dogovora sa državom

Udruženje proizvođača duvana Srbije negiralo je danas da je sa Ministarstvom poljoprivrede postiglo dogovor o pomoći države toj vrsti poljoprivredne proizvodnje i da je rešen problem premija



Izjava koja je priložena saopštenju Ministarstva i potpisana od strane Udruženja proizvođača duvana 9. februara ove godine samo je bila podrška ministrovim namerama i uveravanjima da postoji rešenje za problem premija proizvođača duvana, navedeno je u saopštenju.
"Pomenuta izjava nije nikakav finalan dogovor Ministarstva poljoprivrede sa proizvođačima duvana, jer Ministarstvo nije učinilo ništa da se pokrene inicijativa o osnivanju fonda za proizvodnju duvana, iako je sama ideja potekla iz Ministarstva", smatra ovo Udruženje.
"Vrlo nam je jasno da je ovo reakcija Ministarstva na naše molbe upućene predsedniku Srbije i premijeru i obmana javnosti da je problem rešen. Nažalost, problem još uvek postoji, dogovora za premije nema i mi ćemo se boriti na svaki mogući način da ostvarimo svoje pravo", rekao je predsednik Udruženja proizvođača duvana Srbije Milorad Antonić.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je juče da će prozivođači duvana u Srbiji, pored regresa od 12.000 dinara po hektaru koji je namenjen registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, dobiti dodatnih 20.000 dinara, za sve površine pod duvanom registrovane 2008. godine. Navedeno je da je Ministarstvo sa Udruženjem proizvođača duvana Srbije postiglo sporazum po kome se obavezalo da će tu meru primenjivati do 1. januara 2012. godine i da je po tom sporazumu definisana saradnja sa proizvođačima duvana do 2012. godine.
Proizvođači duvana u listu će dobiti prednost pri dobijanju bespovratnih sredstva od države za prelazak na gajenje drugih kultura, odnosno prednost pri dobijanju sredstava iz programa za podizanja konkurentnosti i nabavku mehanizacije prema propisanim kriterijumima za marginalna područja.
U saopštenju je navedeno da će ministarstvo podržati Udruženje prozivođača duvana Srbije u njihovom nastojanju da osnuju fond koji bi služio za podršku prozivođačima duvana u listu i to sorti virdžinija, orijental i berlej i koji bi ostvarivao prihode od 1,3 odsto od maloprodajne cene finalnog proizvoda od duvana.



Moguć raskid ugovora o prodaji "Kopaonika"

Agencija za privatizaciju obećala je raskid ugovora o privatizaciji drvnog kombinata "Kopaonik" iz Kuršumlije ukoliko se dokaže da je prekršen, saopštili su bivši radnici tog preduzeća koji šesti dan protestuju zbog prodaje imovine firme


Predsednik štrajkačkog odbora Borivoje Urošević potvrdio je da je bivšim radnicima naloženo da u roku od dva dana Agenciji predaju dokaze da je imovina rasprodata i da nije ispoštovan ugovor o privatizaciji, nakon čega će inspekcija Agencije doći u Kuršumliju i preispitati te navode.

- Istovremeno nam je obećano da će ugovor biti raskinut ukoliko se dokaže da je on prekršen, a ovo preduzeće će biti vraćeno u državno vlasništvo - dodao je on i naveo da su se predstavnici štrajkačkog odbora "Kopaonika" sastali s predstavnicima Agencije za privatizaciju u Beogradu.

Prema njegovim rečima, Agenciji je predočeno da fabrika ne radi, da je od oko 3.000 radnika ostalo da radi svega 400, kao i da je većinski vlasnik Slaviša Ristić rasprodao imovinu koja pripada malim akcionarima, čime je prekršio ugovor o privatizaciji.

Urošević je kazao da je većinski vlasnik Slaviša Ristić Agenciji dostavio falsifikovana dokumenta o isplati doprinosa radnicima kojma ta dugovanja već nekoliko godina nisu izmirivana.

Istovremeno, Urošević tvrdi da to preduzeće trenutno duguje oko 10 miliona evra za doprinose, struju, ali i "Srbijašumama".

Bivša generalna direktorka "Kopaonika" i članica štrajkačkog odbora Spomenka Jakovljević rekla je da većinski vlasnik Slaviša Ristić bio generalni direktor dve godine pre privatizacije i da je on u tom periodu obezvredio fabriku da bi je potom kupio za svega 260.000 dolara.

- Kad sam otišla iz ovog preduzeća ostalo je zaliha u repro materijalu u iznosu od više od 210 miliona evra. U međuvremenu u fabriku ništa nije uloženo, a sve je rasprodato. Rasprodate su mašine, kamioni, lokali i sve drugo što je bilo vredno - kazala je Jakovljevićeva.

U krugu kuršumlijskog drvnog preduzeća ima sedam fabrika u kojima se proizvodio nameštaj i kuhinjski elementi. Nakon privatizacije oko 2.000 radnika je otpušteno, a sve fabrike zatvorene.

Bivši radnici su najavili i da će u ponedeljak, 23. februara, zauzeti restoran u krugu tog preduzeća. Protesti će biti nastavljeni u tom restoranu i krugu fabrike sve dok Agencija za privatizaciju ne raskine ugovor sa Slavišom Ristićem, saopštio je štrajkački odbor.



Svetske berze: Nastavak pada svetskih indexa

AZIJA


Berzanski indexi azijskih zemalja veći deo jučerašnjeg trgovanja proveli su u minusu. Veliki pad Izvoza i GDP-a Japana, kao i nepoverenje u oporavak američke ekonomije uticali su na pad vrednosti indexa. Očigledno je da ulagači čekaju konkretne korake ka daljoj pomoći posrnuloj svetskoj ekonomiji, kao i signale početka oporavka iste.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,55%
    NIKKEI225 (Japan) -1,45%
    KOSPI (Južna Koreja) -1,24%
    SENSEX (Indija) -0,40%


Bitne vesti:
- Danas je objavljeno da je bruto društveni proizvod Tajvana u poslednjem kvartalu prošle godine pao za 8,3% čime je i ova država ušla u recesiju
- Australija će najverovatnije izbeći recesiju, s obzirom da tamošnja potrošnja stanovništva raste
- Agencija za kreditni rejting Moody's Investors Service mogla bi smanjiti rejting bankama eurozone s velikom izloženošću u istočnoj i centralnoj Evropi


EVROPA

Zapadnoevropske berze jučerašnje trgovanje započele su skokom cena akcija, da bi ubrzo zatim ušle u minus u kome su ostale veći deo dana. Kratkotrajan oporavak bio je aktuelan pre otvaranja Wall Street-a, mada su akcije ponovo krenule na dole kada se Wall Street zacrveneo. Veliki pritisak na zapadnoevropske indexe vršile su informacije o problemima u kojima se nalaze istočnoevropske banke.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) -0,68%
    DAX (Frankfurt) -0,28%
    CAC40 (Pariz) -0,04%


Bitne vesti:
- Euro je dostigao najniži nivo prema Dolaru u poslednjih 2 i po meseca, pre svega zbog problema u kojima se našao bankarski sektor Istočne Evrope


AMERIKA

U nedostatku konkretnih poteza u rešavanju krize, kao i pod pritiskom loših vesti iz Azije i Evrope, berzanski indexi na Wall Street-u nisu imali šansu za oporavak nakon sanžnog pada prethodnog trgovačkog dana. Trgovanje su indexi započeli u plusu, da bi kasnije tokom trgovanja prelazili iz jednog u drugi trend, oscilujući oko pređašnjih vrednosti. Bankarski sektor je po ko zna koji put bio nosilac negativnog trenda.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA +0,04%
    NASDAQ -0,18%
    S&P500 -0,10%


Cene roba:
- Cena sirove nafte pala je za 0,89% i trenutno iznosi USD 34,62 po barelu
- Cena zlata porasla je za 1,11% i sada iznosi USD 978,20 po unci
- Cena srebra porasla je za 2,00% i trenutno iznosi USD 14,29 po unci.


Bitne vesti:
- General Motors planira da otpusti 47.000, a Chrysler 3.000 zaposlenih
- Mišljenje pojedinih analitičara je da će “City bank” i “Bank of America” u 2009. godini biti nacionalizovane



Promena vrednosti Indexa u 16:33


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,94% close
CROBEX (Zagreb) 0,31% close
SBI20 (Ljubljana) 0,10% close
BIRS (Banjaluka) -0,48% close
SASX-10 (Sarajevo) -1,16% close
MBI10 (Skoplje) -2,60% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,69% open
CAC 40 (Pariz) 0,57% open
DAX (Frankfurt) 0,88% open
ATX (Beč) 2,91% open
SMI (Cirih) 1,30% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 5,10% open
SOFIX (Sofija) -0,97% close
BET (Bukurešt) 4,61% open
RTSI (Moskva) 4,76% close
BUX (Budimpešta) 2,16% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,06% close
Nikkei225 (Tokio) 0,31% close
KOSPI (J.Koreja) -0,55% close
SENSEX (Bombai) 0,30% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,12% open
NASDAQ (Njujork) 0,09% open
S&P 500 (Njujork) 0,43% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta