Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Svetske berze: U petak zabeležen pad većine svetskih berzi

AZIJA


Azijske berze na trgovanju u petak zabeležile su polovičan učinak, tj. neke su u zelenoj zoni, a neke u minusu. Veliko otrežnjene stiglo je tokijsku berzu čiji je berzanski index (NIKKEI225) snažno potonuo usled novih makoroekonosmkih podatka, kao i usled veoma loših poslovnih rezultata vodećih kompanija. Entuzijazam zbog novousvojenog plana pomoći u SAD-u (USD 825 mlrd) splasnuo je zbog straha od dalje recesije. Za razliku od tokijske berze, index HANG SENG (Hong Kong) nakon što je veći deo dana proveo u minusu, u poslednjih sat vremena prešao je u plus i tu je i završio trgovanje.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,94%
    NIKKEI225 (Japan) -3,12%
    KOSPI (Južna Koreja) -0,38%
    SENSEX (Indija) +2,04%


Bitne vesti:
Japan:
- Pad industrijske proizvodnje u Japanu u decembru 2008. godine za rekordnih 9,6%, što je posledica smanjenja proizvodnje kompanija zbog slabljenja potražnje u svetu
- Stopa nezaposlenosti porasla je s 3,9 na 4,4% u decembru 2008. godine, što je njen najveći mesečni skok u 42 godine
- Potrošnja stanovništva pala je znatno više nego što se očekivalo - 4,6%- što je već 10-ti mesec zaredom kako pada
- Ekonomisti ocenjuju da bi japanski BDP, čija se objava očekuje u februaru, mogao iskazati pad u poslednjem tromesečju 2008. godine za 10% na godišnjem nivou- što bi predstavljalo njegov najveći pad još od naftne krize 1974. godine.
- Toyota Coirp. je najavila da će u 2009. godini poslovati sa gubitkom. Nije objavljeno o kolikom iznosu je reč, ali se spekuliše da je u pitanju Gubitak od cca. USD 4,4 mlrd
- Profit kompanije "Honda Corp". najavila manju od očekivane Dobit za 2009. godinu




EVROPA

Trgovanje na zapadnoevropskim berzama u petak je prelazilo iz jednog u drugi trend, pri čemu je berzanki index Londonske berze najmanje pao. Očigledno je da investitori očekuju nove makroekonomske pokazatelja iz EU, Eurozone, kao i iz Azije, SAD i ostatka sveta. Takođe, ekonomisti smatraju da će ECB još smanjiti kamatnu stopu, a očekuju da to uradi u martu tekuće godine.

Nedelju za nama karakterisao je rast indexa zapadnoevropskih (FTSE100 (London) +4,25%, DAX (Frankfurt) +6,43%, CAC40 (Pariz)+6,07%), a pad većine indexa jugoistočnih evropskih berzi (BET (Rumunija) -2,07%, SOFIX (Bugarska) -6,71%, CROBEX (Hrvatska) -3,74%) na nedeljnom nivou.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi (za petak 30.01.2009. godine):
    FTSE100 (London) -0,97%
    DAX (Frankfurt) -2,03%
    CAC40 (Pariz) -1,19%.


AMERIKA 


Berzanski indexi na Wall Streetu poslednji trgovački dan u Januaru proveli su u crvenoj zoni. Skok indexa na početku trgovanja bio je kratkog daha, pa su cene akcija gotovo od samog početka krenule na dole. Novi plan tima Barracka Obame u iznosu od USD 825 mlrd, skup u Davos-u.. kao da su ostali u senci najnovijih loših makroekonomskih pokazatelja iz Japana i SAD-a, kao i Zapadne Evrope. Ulagači očekuju dalje odluke Kongresa u planu pomoći bankarskom sektoru, odnosno o otkupu "toksične aktive" banaka, a s obzirom da dosadašnje mere nisu uspele da pokrenu kreditiranje i bankarski sistem.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -1,82%
    NASDAQ -2,08%
    S&P500 -2,28%.


Bitne vesti:
-  MagnetBank iz Salt Lake City zatvorena je od strane FDIC. Ovo je u 2009. godini četvrta zatvorena banka u SAD.



Promena vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,80% close
CROBEX (Zagreb) -3,95% close
SBI20 (Ljubljana) 0,31% close
BIRS (Banjaluka) -1,32% close
MBI10 (Skoplje) -0,73% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2,15% open
CAC 40 (Pariz) -1,80% open
DAX (Frankfurt) -1,35% open
ATX (Beč) -2,62% open
SMI (Cirih) -2,04% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -3,91% open
SOFIX (Sofija) -4,64% close
BET (Bukurešt) 0,72% open
RTSI (Moskva) -5,01% close
BUX (Budimpešta) 1,89% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -3,14% close
Nikkei225 (Tokio) -1,50% close
KOSPI (J.Koreja) -1,30% close
SENSEX (Bombai) -3,79% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -0,88% open
NASDAQ (Njujork) 0,44% open
S&P 500 (Njujork) -0,72% open


Zašto bi u portfelju poljoprivrednika trebalo da se nađu i robni zapisi

Beograd - Ako Skupština usvoji zakon o robnim zapisima tome će se najviše obradovati proizvođači pšenice koji neće više morati da strahuju gde će uskladištiti svoje žito i da li će ih mlinsko-pekarska preduzeća i trgovci ucenjivati da pšenicu prodaju po ceni koja im ne odgovara. Treba podsetiti da su 2007. godine poljoprivrednici prodavali žito za 11 dinara po kilogramu, da bi samo koji mesec kasnije cena premašila 20 dinara, pa je zarada umesto poljoprivrednicima pripala drugima. Usvajanje zakona o robnim zapisima i funkcionisanju javnih skladišta, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, trebalo bi spreči takve pojave


Žarko Galetin, direktor novosadske Produktne berze, izjavio je za Danas da će sistem robnih zapisa po svemu sudeći dobro funkcionisati, s obzirom na to da je rečo uređenju robnog tržišta po evropskim standardima.

- Robni zapis je hartija od vrednosti koja mora biti standardizovana, odnosno mora da sadrži tačne podatke o kvalitetu robe, skladištu u kome je ta roba smeštena, zatim o uslovima skladištenja. Rečje, dakle, o svim relevantnim i pouzdanim podacima koji interesuju potencijalne kupce hartija ili robe.Važno je, takođe, da javna skladišta imaju prostor za prijem, čuvanje i isporuku poljoprivrednih proizvoda u kojem će biti obezbeđeno očuvanje kvaliteta i higijenske ispravnosti uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Za dobijanje licence potrebno je da skladište ima opremu za merenje količine i utvrđivanje kvaliteta proizvoda. Pri tom, samo skladište koje je pravno lice, sa finansijskim bonitetom, može da konkuriše za dobijanje licence, koju bi izdavalo Ministarstvo poljoprivrede.Tako upostavljen sistem robnih zapisa doprineo bi povećanju kreditnog potencijala poljoprivrednika i skratilo put do bankarskih kredita - tvrdi Galetin.

Naš sagovornik ističe da će robni zapis biti pouzdan dokument za trgovce, bankare i državu, ali dodaje da bi država trebalo da formira i kompenzacioni fond, koji bi raspolagao sredstvima za nadoknadu eventualne štete. Galetin, međutim, upozorava da bi primena zakona o robnim zapisima otvorila i neka sporna pitanja, kao što je recimo status prevaziđenih JUS standarda, zatim sprečavanje eventualnog monopolskog ponašanja javnih skladišta, kao i poboljšanje njihove tehničke opremljenosti.

Vukosav Saković, direktor Fonda za žito, podseća da ideja o trgovanju robnim zapisima čeka na realizaciju većnekoliko godina, mada je takvo rešenje korak napred u prometu poljoprivrednim proizvodima. Trgovanje robnim zapisima je napredak u odnosu na sadašnje stanje, a tek u narednom periodu može se očekivati i formiranje berze, kao što je to recimo slučaj u Budimpešti. Berzu inače, nema ni većina zemalja u okruženju, ali su neke od njih uvele trgovanje vrednosnim papirima.

Inače, prema Predlogu zakona javno skladište će moći da skladišti i izda robni zapis samo za one vrste i količine poljoprivrednih proizvoda za koje ima dozvolu i ne sme da odbije da uskladišti proizvode, pogodne za skladištenje, ukoliko ima slobodne kapacitete. Vlasnik robnog zapisa, koji se sastoji iz „priznanice“ i „založnice“ moći će da podiže iz javnog skladišta samo one proizvode na koje se taj zapis odnosi, a troškove skladištenja će podmirivati pre podizanja uskladištenog proizvoda.Tako će seljak, umesto da bude prinuđen da posle žetve žito odmah proda, pa čak i po ceni koja mu ne odgovara, zahvaljujući zapisima moći da podigne kredit i da taj novac iskoristi za novu setvu. Kada mu cena skoči, žito bi mogao da proda, plati kamatu i pri tom zaradi. I mada se robni zapisi predviđaju za razne agrarne proizvode, očekuje se da će najveću korist od njihovog posedovanja imati proizvođači žita. Jer, pšenica je najdrastičniji primer poljoprivrednog proizvoda čiji je pritisak za otkup u dvadesetak dana, u vreme žetve, ogroman pa su proizvođači tražili da država otkupi viškove po garantovanoj ceni.



Svi profitiraju

- Primena zakona o robnim zapisima doneće korist kako poljoprivrednicima, tako i trgovcima ali i državi. Poljoprivrednicima će biti otvorena vrata banaka za dobijanje kratkoročnih kredita, jer im neće biti potrebne hipoteke na imovinu ili potpisi žiranata, dok će troškovi skladištenja biti ujednačeni, sa unapred poznatim iznosima. Profitiraće i trgovci koji će izbeći neke od dosadašnjih „zamki“, pre svega, kupovinu robe za koju nisu sigurni ni da postoji, ili one koja je većprodata.Važan momenat je i to da se robom može trgovati, bez obzira na to da li roba menja skladište. Država će takođe biti na dobitku jer će imati uvid u rezerve određenih roba važnih za prehrambenu sigurnost zemlje i sigurnost u kvalitet robe smeštene u javna skladišta - izjavio je za Danas Vukosav Saković, direktor Fonda za žito.



Dodatna sredstva stabilizuju kurs

Beograd -- Ekonomisti smatraju da se jedino dodatnim finansijskim sredstvima iz inostranstva ili izvoza može trajnije stabilizovati kurs

Dinar će sutra ponovo oslabiti prema evru za 62 pare, pa će zvanični srednji kurs biti 94,72 dinara. Devizni kurs postao je ne samo monetarno, već ključno ekonomsko, socijalno i političko pitanje. Građani i privrednici se pitaju koliko će narednih dana vredeti dinar. Ipak, niko ne može da predvidi dalja kretanja kursa, jer oscilacije zavise od brojinih faktora.

Ekonomisti smatraju da država mora da odredi tačku do koje dinar sme da pada.

"Ne bi smelo da dođe do suviše velike korekcije deviznog kursa, odnosno do gubitka vrednosti dinara, zato što će se onda javiti čitav niz lančanih situacija u kojima ni građani ni privreda neće moći da izmiruju svoje obaveze", kaže član Ekonomskog saveta Dejan Šoškić.

"Doći će do reporogramiranja, što nije dobro. U krajnjoj instanci moglo bi da dođe do problema u bankarskom sistemu. Drugim rečima, država mora da zauzme stav na kom nivou deviznog kursa će agresivinje početi da koristi devizne rezerve u pravcu njegove odbrane", dodaje Šoškić.

Stabilnosti kursu dinara doprinosi novac koji je počeo da se sliva u državnu kasu od privatizacije NIS-a. Međutim, prihod od privatizacije će, prema proceni stručnjaka, kratkorčno rešiti oscilacije nacionalne valute.

Za dugoročnu stabilnost neophodna su direktana strana ulaganja, jačanje izvoznog potencijala, pa i dodatne pozajmice.

"Treba što više već odobrenih kredita da se privuče u zemlju. NIS-ova sredstva će imati kratkoročnog efekta, ali će se i to potrošiti. Treba privući mnogo značajnija sredstva. Lično mislim da kredit od MMF-a nije dovoljan i da treba ponovo razgovarati o novom kreditu, tražiti od EU dodatna sredstva, koja je moguće dobiti", kaže Jurij Bajec, član Ekonomskog saveta.

"Koliko bi novca bilo potrebno da se on stabilizuje zavisi od našeg uvoza i izvoza. Zbog svetske krize koja je jača nego što smo mislili, što znači da će biti sve teže povećati naš izvoz, a sve više će se drugi truditi da prodaju nama robu, tako da će deficit nastaviti da raste, a onda će nam biti potrebno da bar toliko raste priliv stranog kapitala da bi se usporio rast dinara", rekao je ekonomista Milan Kovačević.

Potpredsednik Vlade Srbije Božidar Đelić izjavio je u Davosu da je od Svetske banke zatražio dodatnih 300 miliona dolara podrške za Koridor 10 i prosvetu i nauku u Srbiji. Ovaj novac bi takođe doprineo stabilnosti kursa.

Inače, u Skupštini Srbiji već neko vreme na ratifikaciju čeka nekoliko stranih kredita koji su Srbiji odobreni, među kojima su sredstva za izgradnju Koridora 10, beogradske obilaznice i modernizaciju zdravstvene mreže.

Ipak, kako upozoravaju ekonomisti, Srbija mora da bude oprezna kada uzima nove kredite. Taj novac ne bi trebalo korsititi za izmirivanje tekućih državnih obaveza, već upravo za podizanje proizvodnog potencijala i infrastrukture.



Nova strategija za RTB

Bor - Novu strategiju za obnavljanje Rudarsko topioničarskog basena Bor ,kako se najavljuje, predstaviće sutra ministar ekonomije i regionalnog razvoja u Vladi Srbije Mlađan Dinkić tokom obilaska RTB Bor. Prema onome sto je ministar Dinkićranije rekao, ovom strategijom nije predviđeno raspisivanje novog tendera za borski kombinat bakra, a zbog procena da u trenutku kada je cena bakra na tržistu drastično pala neće biti moguće pronaći strateškog partnera spremnog da investira toliko da postane vlasnik u zajedničkom preduzeću, Bor neće biti prodat



Nagovešteno je da nova strategija za RTB Bor podrazumeva da država preuzeme deo investicija, ali i da potencijalni investitor neće postati vlasnik onoga što je bilo prdviđeno trećim tenderom za strateško partnerstvo.Podsećamo, trećim tenderom bilo je predviđeno da država bude manjinski vlasnik, a strateški partner dobije 67 procenata udela u RTB Bor, uz obavezu da investira 300 miliona dolara.



Poskupljenje cigarete "čeka" izmenu Zakona o akcizama
Cene cigareta tri najveća proizvođača u duvanskoj industriji Srbije - "Filipa Morisa", "Britiš ameriken tobaka" i "Džepen tobako internešenala" - ostale su nepromenjene, iako je prošle nedelje stupio na snagu Zakon o akcizama koji je predvideo povećanje akciza na taj proizvod

U Ministarstvu finansija Tanjugu je rečeno da su uvećane akcize stupile na snagu i da će one važiti do trenutka dok se ne usvoje nove izmene, ali nije preciziran vremenski rok kada bi te izmene usledile, niti da li se mogu očekivati poskupljenja cigareta narednih dana.
Ministarska finansija Diana Dragutinović je ranije najavila da bi se pred Vladom Srbije Zakon o akcizama mogao naći u toku ove nedelje, pa je sve izvesnije da će proizvođači sačekati izmene i da neće menjati cene cigareta za tako kratko vreme.
Problemi oko Zakona o akcizama nastali su jer su, zbog nedovoljne koordinacije između partnera u vladajućoj koaliciji, u Skupštini usvojeni amandmani SPS-a, koji su doveli do toga da akcize na cigarete budu u drugačijem procentulanom iznosu od onoga koji je predložila Vlada Srbije.
Umesto proporcionalne stope na akcize od 35 odsto, koja je dogovorena sa duvanskom industrijom, usvojena je stopa od 38 odsto.
Proizvođači kvalitetnijih cigareta su tvrdili da se ovakvim načinom oporezivanja dovode se u nezavidniji položaj u odnosu na proizvođače jeftinijih cigareta, jer će po osnovu povećanja proporcionalne stope pretrpeti i veća zahvatanja na osnovu akcize.
Predsednik Srbije Boris Tadić zatražio je hitno donošenje izmena i dopuna Zakona o akcizama, nakon što je utvrđeno da bi zakonsko rešenje koje je usvojila Skupština prouzrokovalo i gubitke u budžetu.
Nijedna od tri vodeće duvanske kompanije nisu se oglasile saopštenjem o mogućim poskupljenjima.
Poslednje poskupljenje cigareta bilo je pre mesec dana kada je cena paklice, u proseku, poskupela za deset dinara.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta