Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Dinkić:Želimo da izbegnemo recesiju

Beograd -- Vlada će učiniti sve da recesija u Srbiji bude izbegnuta, rekao je ministar ekonomije Mlađan Dinkić i naglasio da očekuje blagi privredni rast ove godine


Dinkić je kazao da su ''naše banke jače od istih banaka u regionu''
"Mi ćemo učiniti sve da izbegnemo recesiju. Prema evropskoj statističkoj metodologiji recesija se događa kada neka zemlja u dva uzastopna kvartala beleži negativan razvoj bruto domaćeg proizvoda. Srbija još ni u jednom kvartalu nije imala pad, a u četvrtom kvartalu 2008. zabeležen je privredni rast", objasnio je Dinkić.

On je rekao da se najviše problema očekuje u privredi i da je upravo zbog toga napravljen program kojim će "uspavani" kapital banaka biti plasiran za poboljšanje njene likvidnosti.

"Sigurno je da od kredita datih privredi zavisi privredni rast i ja očekujem da će ovo upumpavanje novca omogućiti da ostvarimo blagi privredni rast ove godine. Ako pogledate EU, većina zemalja je ušla u reseciju, ali su neke izbegle kao što je to slučaj sa Slovačkom", kazao je Dinkić i dodao da "misli da će se Srbija naći u toj grupi".

Dinkić je naglasio da će princip dobijanja kredita biti da ko prvi konkuriše i ispuni uslove, dobija sredstva. "Preduzeća koja imaju potrebu za time i kojima će to koristiti ne treba da čekaju već da se u ponedeljak obrate svojim poslovnim bankama", rekao je on.

Osvrćući se na poslovanje bankarskog sektora, Dinkić je kazao da su "naše banke jače od istih banaka u regionu", kao i da je "poslednja dva meseca zabeleženo vraćanje štednje gradjana u banke, što ohrabruje".

"Oko 150 miliona evra je u prva dva meseca ove godine uloženo u banke i to je najači deo našeg sistema. Verujem da će zahvaljujući jačem bankarskom sistemu Srbija lakše nego neke druge zemlje prebroditi ekonomsku krizu", ocenio je on.



Tajms: Ekonomska kriza se širi i na istočnu Evropu

Ekonomska kriza se neumoljivo širi i na istočnu Evropu, piše danas londonski "Tajms", a prenosi BBC

Spoljnopolitički urednik tog lista osvrće se na činjenicu da je vrednost deonica na berzama u centralnoj i istočnoj Evropi ove nedelje znatno opala i primećuje da je zapadnim posmatračima bilo potrebno "neobično mnogo vremena" da na takav trend reaguju, prenosi BBC.
Postoji opasnost, ocenjuje Tajms, da će neke od zemalja regiona koje su već u Evropskoj uniji zaustaviti proces reformi koji su preuzele kao obavezu pri učlanjenju, dok bi zemlje koje u Uniju još nisu ušle mogle da, usled tekućih finansijskih nedaća, čak i odustanu od te ambicije.

Mađarska, baltičke države, Rumunija, Bugarska i Hrvatska pominju se kao zemlje s najvećim stepenom rizika za zapadne investitore, koji već imaju interese u tamošnjim bankama, navodi Tajms. Nevolje su za ove zemlje nastupile neočekivano - polovinom prošle godine njihove privrede beležile su zdrav uspon, a već na jesen bila im je potrebna finansijska pomoć Međunarodnog monetarnog fonda. Ove države su, navodi Tajms, na neki način postale žrtve sopstvenih političkih ambicija - činile su sve što im je EU savetovala: otvarale tržišta za zapadne investitore i prodavale svoje banke velikim evropskim konglomeratima, ali su time sopstvene finansijske sisteme učinile ranjivim i zavisnim od zapadnih trendova.
U najgoroj situaciji, navodi Tajms, našla se Mađarska, koja ima veliki budžetski deficit i čija je privreda počela da beleži sporiji rast godinu dana pre ostalih. Čitav region sada se nada da će novac iz strukturnih fondova Evropske unije nastaviti da dotiče, a političari u Briselu ne bi smeli da zaborave na one - doduše, nešto siromašnije - nove i buduće članice evropske porodice, prenosi BBC.

 

Đurčanj: Neophodna pomoć bankama u istočnoj Evropi


Vlade zemalja evro zone i ostale članice EU moraju da dobiju podršku EU za deblokadu 100 milijardi evra za spasavanje banaka u istočnoj Evropi, ocenio je danas premijer Mađarske Ferenc Đurčanj.
Prema njegovim rečima, neophodno je stvaranje fonda podrške bankama od 100 milijardi evra, lobiranjem i pravljenjem "snažnog saveza" do Evropskog saveta koji se održava polovinom marta.
Đurčanj je izjavio da je već imao konsultacije sa austrijskim zvaničnicima. Sa 280 milijardi evra potraživanja, austrijske banke su veoma pogođene svetskom recesijom.
"Strane vlade su odgovorne za situaciju u kojoj se nalaze filijale njihovih banaka" u zemljama izuzetno pogođenim krizom, rekao je mađarski premijer.
Austrija je zatražila formiranje plana za stabilizaciju finansijskih sistema u istočnoj Evropi kako bi se ograničile posledice krize. Austrijski kancelar Verner Fajman izneo je ideju o formiranju "alijanske glavnih investitora" u istočnoj Evropi, u kojoj bi bile Austrija, Nemačka, Francuska, Italija i Belgija.



NBS: Nema razloga za strepnju klijenata zapadnih banaka

Ne postoji ni jedan razlog zbog kojeg bi klijenti Rajfajzen ili bilo koje druge banke u Srbiji trebalo da strepe za svoje depozite i sigurnost transakcija, rečeno je u Narodnoj banci Srbije (NBS) povodom napisa u domaćoj štampi da je Rajfajzen svrstana u grupu rizičnih banaka



- Izveštaj agencije "Mudis", objavljen 18. februara, ne pominje eksplicitno Srbiju, niti navodi da je Rajfajzen banka svrstana u grupu rizičnih banaka, kako je to navedeno u domaćoj štampi, pa samim tim i ne može biti osnov za preduzimanje bilo kakvog pojačanog nadzora - rečeno je u NBS.

NBS je upozorila da nedovoljno stručno utemeljeni napisi u pojedinim medijima ne bi trebalo da budu osnov za postavljanje pitanja o stabilnosti i sigurnosti bankarskog sektora, jer to može uticati na poverenje javnosti, koje je temelj svakog bankarskog sektora.

- Izveštaj "Mudisa" u suštini predstavlja analizu i procenu povezanosti između zapadnih i istočnih evropskih bankarskih sistema, mehanizama kojima se efekti aktuelne krize prenose s jednih na druge, u oba smera, kao i njihov mogući uticaj na rejtinge koje ta agencija dodeljuje - objašnjeno je u NBS.

NBS prati i analizira poslovanje svake banke na redovnoj osnovi, a od oktobra meseca prošle godine pojačala je to praćenje, naročito u vezi s likvidnošću i kvalitetom aktive, na bazi svih informacija, uključujući i informacije od samih banaka, nadležnih nacionalnih supervizora.

- Prilikom nedavne posete Beogradu i zamenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Muriljo Portugal u svim razgovorima i na konferenciji za novinare naglašavao je da je bankarski sektor u Srbiji stabilan i likvidan, a MMF svakako raspolože mnogo boljim informacijama od rejting agencija - predočila je NBS.



Roberto Formigoni, predsednik Lombardije: Pojačaćemo saradnju sa Srbijom, uprkos krizi
Privrednici industrijski najrazvijenijeg regiona Italije zainteresovani za tri oblasti: energetiku, infrastrukturu i zdravstvo

Roberto Formigoni (Foto D. Jelen) Italijanska vlada će nastaviti da podržava proces evropskih integracija Srbije, a šef diplomatije Franko Fratini će na samitu ministara spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije, 23. februara, zatražiti što skoriju liberalizaciju viznog režima prema našoj zemlji. Ovo je, u razgovoru sa srpskim zvaničnicima, potvrdio Roberto Formigoni, predsednik ekonomski najrazvijenijeg italijanskog regiona Lombardije, koji je pre dva dana posetio Beograd na poziv predsednika Srbije Borisa Tadića.

– Italija veruje da Srbija ima sve uslove da ubrza približavanje Evropskoj uniji i da bi u tom smislu EU trebalo što pre da razmotri pitanje početka primene Privremenog trgovinskog sporazuma EU sa Srbijom i ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Podržavamo i želju vaše zemlje da se kandiduje za članstvo u EU, ali činjenica je da Uniju sad najviše brine kako da savlada posledice duboke globalne ekonomske krize sa kojom se suočava i da je obuzeta pripremama za izbor novog saziva Evropskog parlamenta u junu. Zato bi dobro bilo da sačekate, pa da zahtev za kandidaturu podnesete evropskim poslanicima u novom sastavu – rekao je Formigoni u intervjuu „Politici” i RTS-u.

Posle razgovora sa predsednikom Tadićem, premijerom Mirkom Cvetkovićem, ministrima ekonomije Mlađanom Dinkićem, trgovine Slobodanom Milosavljevićem, energetike Petrom Škundrićem i zdravlja Tomicom Milosavljevićem, kao i sa predstavnicima srpske privrede i najuglednijih italijanskih kompanija u našoj zemlji, predsednik Lombardije je novinarima ponovio poruku italijanskog premijera Silvija Berluskonija, koju je preneo vladi u Beogradu: Italija ostaje privržena tradicionalnom prijateljstvu sa Srbijom, njenoj evropskoj budućnosti i tešnjoj bilateralnoj saradnji, na političkom ali i na ekonomskom planu. Italija je, podsetimo, treći trgovinski partner naše zemlje, a sa oko 800 miliona evra uloženog kapitala ubraja se među najznačajnije strane investitore.

Da li ste u razgovorima sa srpskim zvaničnicima i privrednicima pominjali i neke konkretne oblike saradnje?

Cilj moje posete i susreta privredno-političke delegacije Lombardije sa sagovornicima u Srbiji upravo je bilo razmatranje oblasti u kojima je moguće produbiti ekonomske i trgovinske odnose. Reč je pre svega o energetici, infrastrukturi (prvenstveno saobraćajnoj) i zdravstvu. U skladu sa usvojenom strategijom EU, zainteresovani smo za zajedničke projekte na razvoju i korišćenju izvora obnovljive energije, solarne i hidropotencijala, proizvodnje biomase i izgradnju termoelektrana. Posebno su nam zanimljivi ambiciozni planovi za razvoj transportnih pravaca, koje nam je predstavio predsednik Tadić.

Lombardija, sa svojih desetak miliona stanovnika, najgušće je naseljena, industrijski najrazvijenija i ekonomski najjača od 20 regiona Italije. Statistika govori da je tu ostvarena četvrtina ukupnog italijanskog BDP-a. Poslednjih godina je izuzetno ulagala i u sektor usluga, najviše finansijskih. Kako se na vas odrazila globalna ekonomska kriza?

Cela Italija je snažno pogođena situacijom na svetskom tržištu, pa i Lombardija. Preduzeli smo čitav niz mera na državnom i regionalnom nivou da pomognemo preduzećima i građanima. Italijanska vlada je odvojila velika sredstva za podršku radnicima koji su zbog krize ostali bez posla, a mi smo u Lombardiji odlučili da najugroženijim porodicama, sa troje i više maloletne dece, dodelimo mesečnu pomoć od 1.500 evra. Najvažnije je, međutim, da konsolidujemo kompanije, jer će kriza potrajati.

U protekle dve decenije Lombardija, a naročito industrijska oblast njenog glavnog grada Milana, postala je najpoželjnija destinacija za strane radnike koji su dolazili u Italiju. Tu sada živi više od četvrtine svih imigranata, a među njima i dosta onih iz Srbije. Da li će kriza označiti kraj ovakvom „gostoprimstvu”?

U ovim okolnostima, kad se mnoge fabrike zatvaraju i ljudi ostaju bez posla (predviđamo 600.000 do milion nezaposlenih u celoj Italiji), sigurno će biti preispitane i smanjene i kvote radnika koji dolaze izvan EU, ali potreba za njima neće sasvim prestati. Lombardija ih je dosad najviše primila od svih regija, trudili smo se da im pomognemo ne samo pri zapošljavanju već i u obezbeđenju smeštaja, zdravstvene zaštite, školovanja… Moramo, međutim, podvući razliku između onih koji dolaze legalno – sa svim papirima, i koji će i dalje biti dobrodošli, makar i u manjem broju – i ilegalaca. Oni su problem, i taj problem ćemo još odlučnije i efikasnije rešavati.


Novinar i političar

Roberto Formigoni, novinar i političar sa diplomama filozofije milanskog univerziteta „Sveto srce” i političke ekonomije pariske „Sorbone”, prošle godine izabran za potpredsednika vladajuće koalicije Popolo dela liberta (Slobodan narod), nekadašnje „Forca Italija”, veoma je popularan među građanima Lombardije: već treći put je izabran za predsednika ovog regiona, u kojem je i rođen 30. marta 1947. Bogata politička karijera Formigonija, pored ostalih biografskih detalja, beleži i da je bio poslanik, a zatim i potpredsednik Evropskog parlamenta, osnivač dve političke partije i uspešni pregovarač u krizi sa taocima u Iraku (1990) kad je, zahvaljujući njegovom angažovanju, oslobođeno nekoliko zarobljenih italijanskih tehničara.


Više para uz manji rizik

Povoljniji zajmovi uz državnu subvenciju nisu poklon, već podsticaj razvoju i prevazilaženju privredne krize, a na njih mogu da računaju samo oni koji imaju zdravo poslovanje i dobre izvozne programe, kaže predsednik Izvršnog odbora Inteza banke Draginja Đurić

Draginja Đurić (Fotodokumentacija „Politike”) Banka Inteza bi i bez državnih podsticajnih sredstava za likvidnost, trajna obrtna sredstva i investicije, nastavila da kreditira sopstvenim sredstvima svoje klijente. Tražnja za kreditima početkom ove godine nije opala. Potpisivanjem ugovora sa državom taj posao bi trebalo da bude lakši, s nešto manje rizika, ali mora biti jasno da zajmovi privredi, pa i građanima uz subvencionisane kamate, nisu poklon niti imaju socijalni karakter, upozorila je u razgovoru za naš list predsednik Izvršnog odbora Inteza banke Draginja Đurić.Naglašava da do nešto više para po povoljnijim uslovima uglavnom mogu da dođu preduzeća sa zdravim poslovnim rezultatima i izvoznim programima.

Potez države da pospeši rad dobrih firmi, valja podržati. Nema te banke koja iza toga ne bi stala, smatra naša sagovornica, ali je malo iznenađuje da se u taj aranžman uključilo 15 banka, a trebalo je da ga podrži celokupan bankarski sistem koji je poslednjih meseci položio izuzetno velike ispite zrelosti.

Draginji Đurić, kao iskusnom bankaru, savršeno je jasno da tih četrdesetak milijardi dinara podsticajnih sredstava na koje se računa, nije dovoljno da kod nas reši stare i nagomilane probleme u likvidnosti privrede ili nenaplaćenih potraživanja. To je sistemski problem i on se mora rešavati na sasvim drugačiji način. Ali, kako upozorava, to ni izbliza ne znači da firmama, pogotovo manjim, kojima samo malo nedostaje da stanu na zdrave noge, ne treba pomoći. Upravo za njih je ova akcija i osmišljena.

–Kreditiranje privrede, pa i građana za nabavku trajnije potrošne robe domaćeg porekla, pa i automobila, jer država i banke neće stimulisati uvoz, odvijaće sepo svim pravilima i načelima bankarskog poslovanja. Ne samo da će se gledati kome će se zajmovi odobravati, već će se pomno kontrolisati trošenje novca i ispunjavanje ugovorom preuzetih obaveza. Namensko korišćenje zajmova pratiće Poreska uprava, a broj zaposlenih Nacionalna služba za zapošljavanje i Fond za razvoj – istakla je Đurić.

Na pitanje, šta će se dogoditi firmama koje, recimo, ipak, smanje broj zaposlenih, svejedno kako to pravdali, Draginja Đurić kaže da će svaki dobijeni dinar morati da plate po realnoj, tržišnoj ceni, koja je i nekoliko puta veća od 4,5, 5,5 ili 6,5 procenata.Tako „jevtinih” para, i pored sve skupoće naših izvora sredstava, nigde nema, pa se ona nada da će i privrednici koji se opredele za subvencionisane pozajmice i tu činjenicu imati u vidu.

I naša sagovornica kaže da je čula priče da će ove i još mnogo veće pare otići velikim domaćim igračima, poput Miškovića ili Drakulića. Pravo na ova podsticajna sredstva, podseća Đurić, imaju sva preduzeća i preduzetnici, bez obzira na ime gazde, pa tako i Mišković i Drakulić, ali ovaj novac je isuviše mali za njihove firme. Konačno, postoje i kriterijumi po kojima će se novac raspodeljivati, tako da je i ta bojazan bezrazložna.



„Eltim” kao primer

Na pitanje, kako gleda na aktuelnu blokadu računa i zatvaranje „Eltima”, beogradske firme za trgovinu belom tehnikom i tehničkom robom, Draginja Đurić upravo uzlet i pad tog preduzeća uzima kao primer kako kod nas i banke mogu biti uvučene u veoma rizične poslove i pored svih mogućih mera zaštite i osiguranja potraživanja.

–Volela bih da vidim ko je stavio pečat ispod izveštaja o reviziji poslovnih rezultata tog preduzeća. Niko, nažalost, ne nadzire ni rad revizorskih kuća. Zakazala su regulatorna tela. Banke su blokirale račun te kuće, ali šta s tim, kada stečajevi traju po nekoliko godina – pita Đurić i dodaje da je država propustila priliku da uvede mnogo više reda u realni sektor. –Ne mogu banke, koje posluju po najvišim evropskim standardima da pozajmljuju pare privrednicima sumnjivog poslovnog „pedigrea”, a da država nije razvila efikasne sisteme za zaštitu.



Srbi dobri dužnici

Banka Inteza ima više od 120.000 pravnih lica i oko 1.300.000 građana kao klijente. Prošle godine je i jednima i drugima odobrila više od 600 miliona evra od ukupno 1,9 milijardi evra kreditnog potencijala. Banci, kaže Đurić, nije nikakav problem da od svoje „centrale” u Italiji, koja je četvrta u Evropi i 11. u svetu, povuče i više para za ulaganja u Srbiji, pogotovo za projektno finansiranje, ali ti poslovi kod nas su još u povoju, a ne „prijaju” im ni česte oscilacije kursa.

I za klijente i Inteza banku je, naglašava Đurić, veoma važna stabilnost kursa. I pored priličnih kursnih i drugih trzavica, krajem prošle i početkom ove godine, banka nema problema u naplati dospelih potraživanja. Srbi ostaju dobri i uredni dužnici.



Svetske berze: Dow Jones na nivou iz oktobra 2002. godine, nafta snažno porasla

AZIJA


Azijske berze više ne veruju Barracku Obami. Naime, usvojeni paket mera od USD 786 mlrd nije bio dovoljan da pokrene azijske berzanske indexe, jer investitori očekuju konkretne mere pomoći oslabljenoj ekonomiji kako u SAD tako i u Aziji. HANG SENG je gotovo ceo jučerašnji trgovački dan proveo u minusu, da bi pred sam kraj trgovanja ušao u zelenu zonu, dok je NIKKEI25 najveći deo dana proveo u blagom plusu.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,06%
    NIKKEI225 (Japan) +0,31%
    KOSPI (Južna Koreja) -0,55%
    SENSEX (Indija) +0,30%


Bitne vesti:
- Centralna banka Japana ostavila nepromenjenu ključnu kamatnu stopu na 0,1% 


EVROPA

Berzanski indexi zapadoevropskih zemalja juče su veći deo dana proveli u plusu, mada više nego skromnom. Dobri poslovni rezultati kompanije "Nestlé" uneli su blagi optimizam među ulagače, tako da su indexi uglavnom oscilirali blago iznad prethodno ostvarenih vrednosti.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
     FTSE100 (London) +0,29%
    DAX (Frankfurt) +0,24%
    CAC40 (Pariz) -0,05%


Bitne vesti:
- Najveća svetska prehrambena kompanija "Nestlé" u 2008. godini ostvarila je rast prodaje od 8,3%
- UBS banka je pristala da plati USD 780 mil, jer je pomagala američkim bogatašima u utaji poreza, prenosi business.hr


AMERIKA

Dow Jones je na nivou iz oktobra meseca 2002. godine. Plan pomoći koji je potpisao Barrack Obama nije oživeo Wall Street. Ovo bi ukratko bilo objašnjenje jučerašnjeg trgovanja na Wall Street-u. Naime, nakon priče o mogućoj nacionalizaciji City banke i Bank of America, snažan pad cena akcija ovih banaka, povukao je berzanske indexe na dole, a samim tim bacio u senku potpisan plan pomoći. Plus koji je ostvaren na početku trgovanja vrlo brzo je “poništen” i indexi su ušli u minus koji se do kraja trgovanja lagano povećavao. Na ulagače je uticala vest  Američke centralne banke koja je upozorila da će u tekućoj godini ekonomija SAD-a zabeležiti pad između 0,5 i 1,3%,

Veoma primetan je snažan rast cene sirove nafte, čiji skok je u plus odveo akcije kompanija iz energetskog sektora.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA -1,19%
    NASDAQ -1,71%
    S&P500 -1,20%

Cene roba:
- Cena sirove nafte porasla je za 14,04% i trenutno iznosi USD 39,48 po barelu
- Cena zlata pala je za 0,17% i sada iznosi USD 976,50 po unci
- Cena srebra pala je za 2,48% i trenutno iznosi USD 13,94 po unci.


Bitne vesti: 
- Američka centralna banka je upozorila da će u tekućoj godini ekonomija SAD-a zabeležiti pad između 0,5 i 1,3%, dok je pre procenjivala da će GDP pasti 0,2% ili čak porasti do 1,1%
- Broj započetih gradnji kuća pao je u januaru za 16,8%, a broj građevinskih dozvola za 4,8%
- U sedmici do 7. februara, poslednjoj za koju su raspoloživi podaci, broj Amerikanaca koji primaju nadoknade za nezaposlene povećan je za 170.000, na ukupno 4,99 miliona, saopštilo je ministarstvo. Broj onih koji dobijaju nadoknade najveći je od 1967. i veći je od 4,86 miliona, koliko su očekivali analitičari
- Drugi mesec zaredom index vodećih ekonomskih indikatora je u porastu, ovaj put 0,4%



Promena vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,20% close
CROBEX (Zagreb) -3,36% close
SBI20 (Ljubljana) -0,92% close
BIRS (Banjaluka) -4,66% close
SASX-10 (Sarajevo) -1,32% close
MBI10 (Skoplje) -1,88% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2,36% open
CAC 40 (Pariz) -3,03% open
DAX (Frankfurt) -3,65% open
ATX (Beč) -3,46% open
SMI (Cirih) -2,40% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -1,62% open
SOFIX (Sofija) -0,53% close
BET (Bukurešt) -3,43% open
RTSI (Moskva) -5,82% close
BUX (Budimpešta) -2,10% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,49% close
Nikkei225 (Tokio) -1,87% close
KOSPI (J.Koreja) -3,72% close
SENSEX (Bombai) -2,21% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,12% open
NASDAQ (Njujork) -0,22% open
S&P 500 (Njujork) -0,96% open


Soja protein se dokapitalizuje
Akcionari bečejskog Soja proteina [SJPT] izjasnili su se za povećanje osnovnog kapitala najvećeg prerađivača soje u jugoistočnoj Evropi.Kapital Soja proteina, kompanije čijim se akcijama trguje na A Listingu Beogradske berze, biće povećan za 2,49 milijardi dinara izadavanjem javnom ponudom običnih akcija VIII emisije.

Sredstva prikupljena emisijom biće upotrebljena za investicije u proširenje kapaciteta za proizvodnju sojinih proizvoda za ljudsku ishranu radi povećanja izvoza, kao i za refinansiranje kreditnog zaduženja.

Biće emitovano 5,39 miliona običnih akcija bez nominalne vrednosti sa računovodstvenom vrednošću od 463,66 dinara, objavljeno je na sajtu bečejskog preduzeća.

Pravo prečeg upisa akcija VIII emisije imaće akcionari upisani u Centralni registar, depo i kliring hartija od vrednosti na dan 19. februara srazmerno broju akcija u posedu.

Akcionari Soja proteina sa pravom prečeg upisa plaćaće akcije VIII emisije 851 dinar a oni koji su to pravo iskoristili i svi ostali 946 dinara.

Ukupan rok za upis i uplatu akcija VIII emisije je 33 dana pri čemu upis i uplata za akcionare sa pravom preče kupovine traje 22 dana.

Predviđeno je da se prodaja smatra uspešnom ako se u roku upiše i uplati najmanje deset procenata ponudjenih akcija.

Akcija Soja proteina trenutno košta 765 dinara, samo dinar više od minimuma za godinu dana ubeleženog krajem januara. Najskuplja je u poslednjih 12 meseci bila početkom juna 2008, kada je koštala 3.399 dinara.

Tržišna kapitalizacija prerađivača soje je 4,18 milijardi dinara.


January budget deficit: EUR 8.5mn
Serbia’s budget deficit in January was approximately EUR 8.5mn, with revenue of EUR 479mn, and expenditure of EUR 487.5mn.

According to a report on budget income and spending published by the Finance Ministry, the highest revenue of EUR 266mn came from value added tax (VAT).

Revenue from customs in January was less than the same month last year due to reduced import, and amounted to EUR 30.9mn.

The 2009 budget forecast customs income of EUR 542mn for the year.

In budget expenditure, the biggest outlays went to social security organizations (EUR 185mn) and public sector employees (EUR 155mn).

The 2009 budget foresaw revenue of EUR 7.4bn and expenditure of EUR 8bn, making the budget deficit EUR 0.6bn.

Serbian public debt at the end of January this year totals EUR 8.9bn, of which EUR 3.1bn is internal, and EUR 4.8bn external debt, while indirect obligations total EUR 953mn. At the end of 2000, public debt totaled USD 14.2bn.


NBS urges reduction in budget spending
If Serbia is to mitigate the effects of the economic crisis, the fiscal spending should be reduced, the central bank says.

Which areas will be chose for this are a matter of the government's economic policy, reporters heard in Belgrade on Wednesday at the presentation of the February Inflation Report of the National Bank of Serbia (NBS).

NBS Economic Analyses and Research Sector Director Branko Hinić said the national bank estimates show that this year economic growth will amount to about two percent, "but only if the character of the fiscal policy changes dramatically".

Hinić underscored that the drop of economic activities in Serbia has not been followed by reduced prices and by lower consumer spending, but by relatively strong inflation pressures, and said this is why it is unrealistic to expect that the restrictive scope of the monetary policy will be reduced in the coming period.

According to him, the reference interest rate in the coming period most probably will not change, "while the chances that it would be corrected rather than reduced".

Estimates are that overall inflation in the first quarter of the year, according to the index of consumer prices, could reach about 4.4 percent, Hinić stated.


NBS foreign reserves at EUR 8bn
The National Bank’s (NBS) foreign currency reserves fell by EUR 166.8mn in January, ending the month on EUR 7.99bn, the NBS has announced.

According to a statement, that figure includes money from the sale of the Serbian Oil Industry (NIS).

The NBS’s figures indicate that the fall in the central bank’s reserves was brought about by the sale of EUR 381.3mn on the inter-bank currency market in a bid to help stabilize the dinar and ensure financial markets’ smooth functioning.

Income of EUR 23.6mn was generated on the basis of sales, EUR 72.7 down on the previous month, the NBS announced.

Expressed in dollars, the NBS’ foreign currency reserves total USD 10.32bn, which enable monetary mass coverage (M1) of 353 percent.

Together with commercial banks’ reserves, which totaled EUR 666.9mn at the end of January, Serbia’s total foreign currency reserves came to EUR 8.66bn (USD 11.18bn).


New NIS boss already wielding axe?
Energy Observer has received unconfirmed reports that new NIS CEO Kiril Kravchenko has started ringing changes within the company.

According to the website’s source, Kravchenko has replaced three deputy directors at NIS Petrol, in charge of investments and foreign and domestic purchasing.

Kravchenko also visited the Pančevo refinery, where he was most interested in how much land the refinery owned and had at its disposal.

Energy Observer contacted the NIS press service regarding the claims, but has yet to receive an answer.


WB in USD 388mn Corridor 10 loan
The World Bank has announced that it will provide a USD 388mn loan to finance the building of 158 kilometers of highway on Corridor 10.

The World Bank will, with contributions from other international financial organizations and the Hellenic Plan for the Economic Reconstitution of the Balkans, finance 84 km of highway from Prosek to Dimitrovgrad and another 74 km between Leskovac and Levosoj, according to a statement.

This is an agreement in principle between the World Bank and Serbia, and the financial details are due to be finalized at the end of April, whereupon the World Bank's Board of Directors will approve the project, pending ratification in the Serbian parliament.

All the relevant documents need to be submitted to the Board by May 19.

Work on the two sections of highway is due for completion in the next four to five years.

Project chief Martin Humphreys from the World Bank said that the institution was grateful for the opportunity to play a leading role in helping the government upgrade its highway infrastructure on key corridors.

“The building of this road is expected to significantly contribute to the economic development of the south of Serbia and the whole country and region too,“ said Humphreys in the statement.


"Raiffeisen: Serbian banking system stable"
Serbia is caught in the global economic crisis, but it is still one of the most stable banking markets, says Raiffeisen Serbia boss Oliver Roegl.

“The National Bank of Serbia always restricted credit growth. Besides which, this country has never attracted speculative investors in any great style. Both of these things are now advantages,“ Roegl said in an interview for Vienna economic daily Wirtschafts Blatt on Friday.

He pointed out that in October and November all banks had been hit with an outflow of savings deposits and that “20 percent of investments disappeared.“

“The situation has settled since December, but deposits are still below the October level. The fourth quarter is falling, but we will nevertheless have record profit in 2008,“ Roegl said, adding that the Bank did not expect further profit growth in 2009.

Asked how many loans could fall through, Roegl said that Serbia operated a conservative borrowing policy.

When it came to commercial loans, the Raiffeisen Serbia chairman said that there was a mildly tendency towards late repayments, stressing though that, even in the worst-case scenario, the bank would still be “in the green.“

Nor did he envisage any major hiccups with customer current accounts, stating that Raiffeisen’s capital totaled EUR 500mn. He added that the majority of loans were tied to the euro.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta