Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Obnovljena proizvodnja guma u Trajalu

U kruševačkoj Trajal korporaciji obnovljena je proizvodnja autoguma, nakon tromesečne pauze, rečeno je danas agenciji Beta u tom preduzeću

Kako navode u Trajalu, prve gume sa trake su sišle u nedelju, u ponedeljak je proizvedeno 3.600, a očekuje se da se u sredu proizvodnja bude 4.200 komada guma dnevno, koliko je planom predviđeno.
Na posao su se vratili svi radnici Trajalove Fabrike autoguma, njih oko 500. Fabrika teretne industrijske pneumatike bi, prema navodima predstavnika Trajala, trebalo da počne da radi 1. marta, kada će se na posao vratiti još 367 radnika.
Proizvodnja u trećoj Trajalovoj gumarskoj fabrici, koja proizvodi gume za dvotočkaše i koja upošljava oko 200 radnika, počeće, prema ranijim izjava poslovodstva, nako što bude obezbeđeno sigurno tržište i minimum profita.
Oko 1.000 radnika tri Trajalove gumarske fabrike bilo je od sredine novembra prošle godine na plaćenom odsustvu, kako je rečeno, pre svega zbog nedostatka sirovina za proizvodnju.
U protekla tri meseca Trajal korporaciji je, zbog neplaćenih računa, u pogonima u Dedini i Ćićevcu, struja bila isključena, dok je centrali u Parunovcu bila ograničena na dva megavata.
Bugarska kompanija Brikel krajem 2006. godine postala je većinski vlasnik Trajal korporacije. Preduzeće je tada zapošljavalo oko 4.500 radnika, a sada ih ima oko 2.500 i najbrojnije je preduzeće u Kruševcu.



ĐELIĆ: Nismo odustali od privatizacije javnih preduzeća

Beograd - Država nije odustala od privatizacije javnih i državnih preduzeća, a prva iz grupe velikih sistema na tenderu će se naći Galenika, dok postoje uslovi da se odredi metod privatizacije za oko 70 odsto kapitala EPS-a. Međutim, kada je Jat ervejz u pitanju, sada sigurno nije pravi trenutak da se ta kompanija ponudi na tržištu, kao što bi, zbog deficita u budžetu, mnogo bolje bilo da se država zaduži kod inoikreditora nego da proda Telekom, koji je, iako u državnom vlasništvu, firma u ekspanziji


Ali, zbog značaja javnih preduzeća u privrednom sistemu Srbije, reforma tog sektora mora biti dosledna. Uvreženo je mišljenje da se u tom poslu nije daleko odmaklo, uprkos činjenici da je od 2000. godine usvojen veliki broj zakona kojima je regulisana oblast rada i način funkcionisanja javnih preduzeća, ali je njihova primena izostala jer nedostaje čitav niz podzakonskih akata - rekao je juče potpredsednik vlade Božidar Đelić na okruglom stolu koji je organizovao magazin Ekonomist na temu „Perspektiva javnih i državnih preduzeća u Srbiji“.

Đelić je istakao i da javna preduzeća, iako poseduju značajan potencijal, u ovom trenutku imaju samo prosečne performanse, a da bi to bilo promenjeno, neophodno je da država obezbedi profesionalan menadžment, kao i stručan nadzor nad njihovim radom. On je dodao i da će stabilizaciona uloga tog sektora biti još značajnija kada bude realizovano 4,6 milijardi evra investicija u putnu i železničku privredu, zatim više od dve milijarde evra planiranih za održavanje energetske stabilnosti kao i ulaganja u Naftnu industriju Srbije. Ali, od dve milijarde evra odobrenih i ratifikovanih kredita za investicije u javnom sektoru, više od četvrtine još nije povučeno, što ukazuje na činjenicu da nisu svi sistemi dovoljno funkcionalni. U Srbiji postoji oko 500 javnih preduzeća koja upošljavaju 173.000 radnika (pre osam godina u tom sektoru bilo je 220.000 zaposlenih) što čini 15,6 odsto ukupno zaposlenih u Republici. Ta preduzeća raspolažu sa 45 odsto ukupne stalne imovine i sa 16,6 odsto učestvuju u ukupnom prihodu privrede. Taj priliv realizuje uglavnom 16 velikih preduzeća, jer samo oko 2,1 odsto prihoda ostvare preostale lokalne komunalne firme koje rade poslove od javnog značaja, a još nije odlučeno kojim metodom će one biti privatizovane - podsetio je Đelić.

Na skupu je istaknuto i da bi, u sklopu reforme javnog sektora, pre svega trebalo insistirati na uvođenju konkurencije. Svuda gde je to učinjeno, poput telekomunikacija, osiguranja, finansija ili u farmaceutskoj industriji, javna ili državna preduzeća su krenula u ekspanziju. Stručnjaci su podsetili da su čak i zagovornici liberalnog kapitalizma oprezni kada je reč o privatizaciji ovog sektora, i da bi umesto toga, mnogo više trebalo insistirati na afirmaciji korporativnog upravljanja u tim sistemima, na profesionalizaciji menadžmenta i profitabilnosti.

Generalni direktor Telekoma Srbije Branko Radujko ocenio je da za sada ne bi trebalo privatizovati Telekom već ga treba pripremiti za širenje ili prodaju kada situacija na tržištu bude dobra. „Nije dobro prodavati takvu kompaniju zarad jednog godišnjeg budžeta, pogotovu ako se zna da u ovom trenutku nije moguća dobra prodaja“, ocenio je on. Radujko je rekao da za tu kompaniju problem predstavlja dug, koji je teško otplaćivati u uslovima neekonomskih cena u osnovnoj delatnosti, fiksnoj telefoniji i sve jače konkurencije.

- Dodatni problem je promena kursa dinara, jer kompanija prihod ostvaruje u dinarima, a dug otplaćuje u stranoj valuti i teško je plaćati iako je kompanija profitabilna. Telekom se zadužio pre svega zbog širenja u Crnoj Gori i Republici Srpskoj. Ali, najgora solucija bi bila da nema privatizacije i da ništa ne menjamo - kazao je generalni direktor te kompanije.

 

Kreditna podrška

- Od evropskih fondova očekujemo pomoć za pokrivanje deficita u srpskom budžetu, trenutno pregovaramo o konkretnom iznosu koji će biti poznat do sredine marta. Za budžet smo, takođe, ugovorili makrofinansijsku podršku kroz izuzetno povoljan zajam od 400 miliona evra a od finansijskih institucija, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke očekujemo pomoć za konkrentne projekte, poput 250 miliona evra namenjenih sektoru malih i srednjih preduzeća koje je odobrio Upravni odbor EIB. U toku su i pregovori o podršci našem bankarskom sektoru u okviru programa koji su zemlje EU sačinile za evrozonu - rekao je potpredsednik vlade Božidar Đelić.



Vlada: Bez smanjenja službenika

Beograd, Moskva -- U Vladi se ne razmišlja o otpuštanjima službenika, a ministarstva neće smanjivati broj pomoćnika i državnih sekretara iako ih u Vladi Srbije ima više od 100


Premijer Srbije Mirko Cvetković kaže da se priprema racionalizacija troškova u državnoj administraciji, ali da to ne znači smanjenje broja zaposlenih. Većina ministra ne želi da se odriće pomoćnika i državnih sekretra bez obzira na to koliko koštaju.

Plate pomoćnika ministara dostižu 110.000 dinara, dok su plate državnih sekretara oko 100.000.

Kada bi se svako ministarstvo odreklo bar jednog od stotinu državnih sekretara ili pomoćnika, gruba računica kaže da bi se samo na neto zaradama mesečno uštedelo više od dva i po miliona dinara.

Godišnja ušteda bila bi 29 miliona dinara. Na tu sumu treba dodati još poreze i doprinose.

Iako se u medijima spekulisalo da je Vlada donela odluku da smanji broj pomoćnika i državnih sekretara, premijer kaže da to nije tačno.

"Ja sam čuo u štampi da će, ne znam, ministarstva da se smanjuju, pomoćnici itd. To nije na dnevnom redu, pre svega treba uzeti u obzir da su pomoćnisi u suštini direktori pojedinih sektora", kaže on.

"Vi ne možete ukinuti direktore sektora da sektor niste ukinuli. To je mnogo kompleksniji problem nbego što na prvi pogled izgleda. Odgovor je ukratko sledeći: racionalizacija da ali veoma pažljivo da ne bismo ugrozili funkcionalnost sistema", kaže premijer.

I iz Ministarstva finansija poručuju da pomoćnici i sekretarati ne moraju da strahuju za posao. "Moram da priznam da ne znam ko je to najavio, prema mojim saznanjima neće biti smanjenja broja zaposlenih, ne", kaže ona.

Većina ministra ne želi da se odriče pomoćnika i državnih sekretra bez obzira na to koliko koštaju. Neki ministri, poput Petra Škundrića, kažu da imaju i manjak zaposlenih. A neki, poput Božidar Đelića, imaju svoje način štednje.

U Ministarstvu ekonomije tvrde da su ove godine smanjili broj državnih sekretara sa šest na pet i pomoćnika sa 15 na 11.

U Ministarstvu infrastruksture kažu da je svih šest državnih sekretara nasleđeno od prethodnog ministra, a da je svaki od šest pomoćnika neophodan.



Moskva otpušta administrativce

Najmanje 100 zaposlenih u administraciji predsednika Rusije biće otpušteno, dok će troškovi Kremlja biti smanjeni do 2011. godine zbog finansijske krize, saopšteno je u Moskvi.

Konkretni predlozi biće predstavljeni do 1. marta, rekla je portparolka predsednika Rusije Natalija Timakova ne navodeći druge detalje.

Administracija Dmitrija Medvedeva ima trenutno 1.500 zaposlenih. Medvedev je prošle nedelje zatražio izveštaj o ukupnim troškovima svoje administracije.

"Privredna situacija nije jednostavna i treba da razmislimo o troškovima države na svim nivoima", rekao je Medvedev.



Podrška „teška“ 2,72 miliona evra

Beograd - Agencija za osiguranje depozita Srbije potpisala je juče sa Švajcarskom Ugovor o tehičkoj pomoći od 2,72 miliona evra za nastavak reforme srpskog finansijskog sektora. Ministarka finansija Diana Dragutinović kazala je novinarima posle potpisivanja ugovora da je primarni cilj te pomoći da se očuva i poveća vrednost državnog učešća u bankama i društvenog kapitala u društvima za osiguranje kroz dokapitalizaciju i restrukturiranje. Ona je dodala da se smanjenje postojećeg državnog učešća u vlasništvu banaka i osiguravajućih društava planira za kasniju fazu, kada se steknu povoljniji tržišni uslovi


Država Srbija ima vlasništvo u devet banaka, od čega je u četiri banke većinski akcionar, a u tri društva za osiguranje posluju sa društvenim kapitalom. Reforma finansijskog sekrtora Srbije, odnosiće se i na sprečavanje uticaja globalne finansijske krize na srpsko tržište, jačanje finansijskog sistema i poboljšanje uslova za ekonomski rast vođen privatnim sektorom - istakla je Dragutinovićeva.

Ministarka je navela da će novac iz pomoći biti namenjene i za angažovanje lokalnih i međunarodnih savetnika u cilju podrške Agenciji za osiguranje depozita, koja je odgovorna za provođenje tog programa. Dragutinovićeva je naglasila da je Švajcarska do sada dosta pomagala Srbiji i donacije usmeravala na energetski sektor, socijalnu zaštitu i obrazovanje, ali da je spoljnotrgovinska razmena dve zemlje veoma mala, a samo dve švajcarske firme učestvovale su u privatizaciji srpskih preduzeća. Ambasador Švajcarske u Beogradu Ervin Hofer kazao je da će ta tehnička pomoć Švajcarske u dugoročnom smislu doprineti privlačenju direktnih stranih investicija koje su Srbiji potrebne.



PM: Growth lower, but no recession
Prime Minister Mirko Cvetković said on Tuesday Serbia's economic growth would be lower than the originally planned 3.5 percent this year.

But, he continued, there would be no recession.

Cvetković also pointed out that "owing to the government's responsible policy, macroeconomic stability would be ensured for Serbia in 2009".

Speaking at the Serbian Chamber of Commerce (PKS), he said that Serbia would modify its arrangement with the International Monetary Fund (IMF) "as a precaution", and change it into a standard stand-by arrangement totaling approximately USD 2bn, as support to the country's foreign currency reserves.

Cvetković said that this would open the door to EU funds – EUR 400mn of macroeconomic support and another EUR 100mn as preadmission assistance.

The prime minister expressed belief that a new arrangement with the IMF would allow the government to set a higher level of the budget deficit.

Originally, the deficit was envisaged to reach between 1.5 and 1.75 percent of the GDP.


Jelašić: New IMF arrangement crucial
National Bank of Serbia Governor Radovan Jelašić says it is crucial to come to a new arrangement with the International Monetary Fund.The arrangement would bring additional support from international financial institutions.

"Serbia needs fundamental changes, for which we need more funds. Everyone knows this as well as I do, but it seems easier to wait for the IMF and allow it to be an excuse for the unpopular actions that will have to be carried out," Jelašić told daily Politika today, warning that a 400 percent increase in IMF funds would not come without restrictions.

According to him, the arrival of the IMF mission meant a return to square one.

"New checks will begin, and then cuts in key budget lines, salaries, pensions, and other items in less important categories. The only increase should be in infrastructural investments, which, according to the Finance Ministry, were insufficient in 2008, since a mere 80 percent of targets were hit,” Jelašić stressed.

He added that, with insufficient funds, there is always a tendency to economize on capital investments and shift all resources on spending.

“I hope that this time we will meet the IMF mission, prepared to clearly state that we are ready to reduce spending. The Fund, just as it hasn’t before, will not say what we need to cut back on, even though it seems to me that many would like that, but rather it will insist that we say that ourselves. In the end, it will come down to the same thing,” said the governor.

He said that the IMF, in other words, helped only if a country’s government was prepared to “to help itself.”

“We get the money only for strengthening foreign reserves, but that in no way means squandering them to make someone’s wishes come true,” emphasized Jelašić. “The program with the IMF should provide macroeconomic stability, in order for the necessary changes to be carried out in the meantime, and that means considerable reductions in spending,” he concluded.


Starting from 2011 NIS introduces production of fuel according EU standards
Russian "Gazpromneft" will be investing in Petrol Industry of Serbia (NIS) up tp 40% of planned investments by the end of this year, as it was announced today (February, 24th, 2009) by the President of the Management Board of NIS, Dimitrij Malisev.

At the presentation of publication "Russian investments in Serbia", Mr. Malisev explained that in March, there will be published tender for purchase of modern equipment which would start modernization of NIS.

Mr. Malisev said to the Press that the deadline for modernization of NIS and for production of fuel according European standards was short, but the new Russian owner would do everything to make sure the production according EU standards started by the beginning of 2011.

Russian Ambassador in Belgrade, Aleksandar Konuzin, on this occassion, estimated that Russian investments in NIS in this year, in the amount of 25-40% of the amount determined by the sale contract, were valid proof that Russian Federation had serious intentions regarding future investing in Serbia.

He announced that "Gazpromneft", as majority owner of NIS, would be soon opening a branch office in Belgrade for expansion of business in Southeastern Europe.


Investors from Cypress interested in Serbian tourism
Investors from Cypress are interested in investing into Serbian tourism and real estate, as it was announced today (February, 24th, 2009) by the Minister of trade and services of Serbia, Slobodan Milosavljevic.

After the meeting with the Minister of trade, industry and toursim of Cypress, Antonis Pashlides, he stated that Cypress representatives were mostly interested in religious and hunting tourism.

- They are interested in investing into construction of touristic capacities and in participating in privatization of hotels, said Milosavljevic.

Milosavljevic also said that it was necessary to improve trade exchange between Serbia and Cypress, and that the space for expansion of this cooperation existed.

- Because of developed tourism in Cypress, there is a great demand for agricultural-food and ready made products, which can be a way to increase the goods exchange, said Milosavljevic.

Pashalides stated that Serbia and Cypress representatives who were doing business in these two coutries should found a joint association and make the cooperation even closer.

- Cypress is ready to improve economic cooperation of the two countries and to help Serbia in each way, said Pashalides.

He also said that for easier business making of investors in Serbia, it was necessary to provide stability of the domestic currency, to make administrative procedures easier, and well trained young managers were needed as well.

In the first 11 months of the last year, Cypress invested in Serbia 5,8 million USD.


Strategy of merging of state's banks by mid 2009
Director of the Agency for insurance of deposit of Serbia, Milorad Dzambic, announced today (February, 24th, 2009) that the strategy about merging of state's banks would be brought in the first half of this year.

At the press conference Mr. Dzambic said that he didn't have information weather all four or three banks would be merged.

Serbian Minister of finances, Mrs. Diana Dragutinovic explained that the bank which could be excluded from the merging was Credy bank from Kragujevac, which could be as she put it "recapitalized".

Representatives of the Government earlier announced the possibility of merging Postal savings bank, Commercial bank "Pancevo", Srpska bank and Credy bank.


New arrangement between Serbia and MMF in April – around 2 billion USD
Serbian Prime Minister, Mirko Cvetkovic, announced today (February, 24th, 2009) that Serbia should be having a new arrangement with the International monetary fund (MMF) for about 2 billion dollars, sometime in April.

In the Serbian Chamber of Commerce, Mr.Cvetkovic explained that in the next few months there was going to be arranged new agreement with MMF, which basically means that present arrangement will become out of precaution a regular stand-by arrangement of support for Serbia, in the amount of around 2 billion dollars.

- This arrangement will be providing additional support to foreign currency reserves of Serbia, but it will also create conditions for more easier approval of loans from international creditors, as it was estimated by Mr.Cvetkovic.

The Prime Minister stated that Serbia was also expecting in this year 400 million euros of macroeconomic financial support from the European Union for surpassing the crisis and 100 million euros from the preaccessible funds of the Union (IPA).

On January, 16th, MMF approved to Serbia a stand-by arrangement out of precaution in the amount of 402,5 million euros.



Svetske berze: Snažan rast Wall Streeta
AZIJA
 
Na jučerašnjem trgovanju azijske berze su potopljene. Niti jednog trenutka nije bilo naznaka oporavka. Nepoverenje u plan Barracka Obame na Wall Street-u, loši makroekonomski pokazatelji u Aziji, problemi u Evropi... nisu davali šansu za oporavak berzanskim indexima, koji su čitav trgovački dan proveli u minusu.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
  HANG SENG (Hong Kong) -2,86%
  NIKKEI225 (Japan) -1,46%
  KOSPI (Južna Koreja) -3,24%
  SENSEX (Indija) -0,22%

Bitne vesti:
- Nikkei 225 indeks je u jednom trenutku bio na nivou iz 1982. godine, ali je kraj dana dočekao u nešto manjem padu nakon što su vlasti Japana najavile da će pomoći tržište kapitala.

EVROPA

Zapadnovropske berze juče su celo trgovanje provele u minusu. Indeksi su u prvim satima trgovanja bili u značajnom padu, kraj dana je dočekan u manjem padu nakon značajnog rasta indeksa na Wall Streetu. U najvećem padu je bio finansijski sektor, velikih gubitnika je bilo i među bankama i među osiguravajućim kompanijama, dok je značajan pad zabeležen i u automobilskoj industriji koja je u sve većim problemima usled pada prodaje.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
  FTSE100 (London) -0,89%
  DAX (Frankfurt) -1,03%
  CAC40 (Pariz) -0,73%


Bitne vesti:
- Britanska kompanija "Vodafone Group", najveća svetska grupacija mobilne telefonije po prihodima, planira da ukine 500 radnih mesta, odnosno 5% zaposlenih u Velikoj Britaniji
- IFO indeks poslovnog poverenja u Nemačkoj pokazao je pogoršanje veće od očekivanja
- Nove industrijske narudžbine u 15-članoj eurozoni su u decumbru prošle godine pale 22,3% u poređenju sa istim mesecom godinu dana ranije.


AMERIKA

Čitav trgovački dan vodeći američki indeksi su proveli u zelenoj zoni. Ulagače je posebno oraspoložila izjava predsednika američke centralne banke Ben Bernanke-a da neće biti potrebna nacionalizacija banaka, što je smanjilo strahovanja ulagača da bi povećanje državnog udela u bankama značilo istiskivanje malih akcionara. Zahvaljujući tome, S&P indeks finansijskog sektora je dan završio u porastu od 11,4%, dok su akcije Citigroupa i Bank of America koje su bile među najvećim gubitnicima prethodnih dana zabeležile rast cene akcija od preko 21%. Osim ove izjave, ulagače je posebno oraspoložila procena Bernankea da bi recija mogla biti završena ove godine, a da bi već 2010. godina mogla biti godina oporavka.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
  DJIA +3,32%
  NASDAQ +3,90%
  S&P500 +4,01%


Bitne vesti:
- Trgovinski lanac Home Depot objavio vrlo dobre kvartalne rezultate pa je došlo do značajnog rasta cene ove akcije; iako je ostvario gubitke, značajno su manji od očekivanja
- JP MorganChase banka je skresala dividende sa 38 na 5 centi kako bi godišnje uštedela 5 milijardi USD


Promene vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,32% close
CROBEX (Zagreb) 0,18% close
SBI20 (Ljubljana) 1,31% close
BIRS (Banjaluka) 0,09% close
SASX-10 (Sarajevo) -3,52% close
MBI10 (Skoplje) 0,18% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 0,46% open
CAC 40 (Pariz) -0,62% open
DAX (Frankfurt) -1,65% open
ATX (Beč) 0,37% open
SMI (Cirih) -0,75% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) -0,87% open
SOFIX (Sofija) 0,69% close
BET (Bukurešt) -1,01% open
RTSI (Moskva) 1,94% close
BUX (Budimpešta) -2,11% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 1,61% close
Nikkei225 (Tokio) 2,65% close
KOSPI (J.Koreja) 0,30% close
SENSEX (Bombai) 0,91% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,83% open
NASDAQ (Njujork) -1,79% open
S&P 500 (Njujork) -2,03% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta