Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
U februaru veći troškovi života nego u januaru

Cene na malo porasle su u februaru za 2,3 odsto, a sve su prilike da će inflacija do kraja godine biti veća nego što je planirano. Od početka godine ove cene porasle su za 5,3 odsto, a stručnjaci se ne usuđuju da prognoziraju stopu inflacije čak ni do sredine, a kamoli do kraja godine

Ako neko nije shvatio iz iskustva devedesetih kakav je danak inflacije, valjalo bi da zna da se za svaki povećani procenat smanjuje količina robe koja se može kupiti za istu platu. Da su srećnija vremena, za stopu inflacije trebalo bi povećati i platu kako bi se anulirao ovaj efekat, ali svi sigurno znaju da je glavni igrač ne samo u srpskoj ekonomskoj drami već svuda svetska ekonomska kriza.
Miloje Kanjevac, direktor Instituta za tržišna istraživanja, kaže za „Blic” da bi država trebalo da se pripremi na to da će inflacija do kraja godine biti sigurno veća nego što je planirano.
- U uslovima krize vrlo je teško reći kolika će ona biti. Sigurno je da ćemo sve teže živeti jer ne verujem da će bilo koji poslodavac sada povećavati plate - ističe Kanjevac.
Iz Narodne banke Srbije, međutim, stižu nešto optimističnije prognoze. Maksimalna godišnja inflacija koju su zacrtale NBS i Vlada Srbije je 10 odsto, a sa februarskim povećanjem doguralo se do otprilike 3,3 odsto, što je bolje od očekivanja centralne banke.
- Trenutna kretanja su nešto povoljnija od očekivanja NBS iznetih u poslednjem izveštaju o inflaciji. To znači da jača sigurnost u pogledu održivosti ciljeva, iako to na prvi pogled ne izgleda tako - kaže za „Blic” Branko Hinić, direktor Sektora za ekonomske analize i istraživanja u NBS.
Hinić ipak dodaje da je ova institucija i dalje zabrinuta zbog činjenice da je zaključno sa februarom rast regulisanih cena, za koju je odgovornost preuzela Vlada, dostigao gotovo devet odsto od mogućih 15 odsto za celu godinu.
- To znači da za njihove dalje korekcije nema prostora u okviru planiranih vrednosti u 2009. godini ako se realizuje očekivano povećanje cena električne energije od osam odsto - ističe Hinić.
To znači da bi država do kraja godine mogla da podigne samo cenu struje što je, prema mišljenju znalaca, skoro nemoguće ako ništa drugo a ono zato što se cena nafte usklađuje na svakih 15 dana.
S druge strane, NBS je prošle godine ozbiljno podbacila kada je planirana godišnja bazna inflacija od tri do šest odsto, a završena sa 10,1 odsto.
Bilo kako, troškovi života u Srbiji su u februaru u proseku bili viši za 1,3 odsto nego u januaru, dok je godišnji rast troškova života bio 10,4 odsto.
Inflaciju je najviše poguralo povećanje gradskog prevoza za 3,1 odsto. Poljoprivredni proizvodi poskupeli su za 1,4 odsto zbog sezonskog povećanja cena povrća, voća, jaja i ribe zbog čega su se i industrijski prehrambeni proizvodi u februaru plaćali za oko 0,9 odsto više nego u januaru.



"Indipendent": Istočni Evropljani zaslužuju veću pomoć

Britanski list "Indipendent" apelovao je danas, u svom uredničkom komentaru, na pomoć istočnoevropskim zemljama, tvrdeći da je to ne samo moralna dužnost ostatka Evrope, već i jedino razumno rešenje

U članku o finansijkoj pomoći privredama istočne Evrope, pod naslovom "30 milijardi dolara za deaktiviranje istočno-evropske bombe", list navodi da je, 20 godina nakon pada Berlinskog zida, konstantan privredni rast u bivšim komunističkim zemljama zamenjen depresijom.
List to ilustruje primerima iz Mađarske, koja je sada naročito pogođena krizom, pre svega zbog široko raprostranjenih kredita u stranoj valuti, prenosi Bi-Bi-Si. Teško su pogođene i baltičke republike, koje su prethodnih godina zabeležile najdramatičniji ekonomski rast, a socijalni nemiri u tim zemljama su sada postali svakodnevna pojava.
"Indipendet" navodi i da su sve istočno-evropske privrede, s izuzetkom stabilne Slovenije, na silaznoj putanji - u najgoroj situaciji su Letonija i Ukrajina, dok za Srbiju ne postoje konkretni podaci, ali se navodi da je suočena s problemima i da već prima pomoć MMF-a. Neizvesno je kako će se EU postaviti prema ovoj krizi, čije razmere nikad nije predvidela, naročito kad se ima u vidu da nove članice za prijem čekaju u redu ispred vrata, navodi "Indipendent".
"Odricanje pomoći bi bila velika greška koja bi poništila politički napredak u odnosima nakon kolapsa komunizma. Glavna lekcija ove krize je da smo svi međusobno povezani", konstatuje list, i dodaje da bi bila ludost dozvoliti zemljama s tako snažnim napretkom da padnu kao žrtve globalne krize. Politička rukovodstva nekih od ovih zemalja jesu pogrešila kad su dozvolila svojim ekonomijama da se preterano oslanjaju na građevinarstvo, potrošnju i strani kapital, ali građani tih zemalja su vredni i obrazovani ljudi koji će, kad se ekonomska klima promeni, učiniti svoje privrede veoma konkuretnim. Ako im je pomoć potrebna, svakako im je treba dati, zaključuje "Indipendent".
"Fajnenšel Tajms" ocenjuje da je juče odobreni paket pomoći istočnoevropskim zemljama nedovoljan, što ilustruju skoro neprimetni skok vrednosti mađarske, poljske i češke valute nakon te objave, kao i da je verovatno potreban koordinisani odgovor MMF, EU i G7.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta