Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Država ulazi u preduzeća
Država će postati većinski vlasnik Rudarsko-topioničarskog basena „Bor”, a svojom garancijom i kreditima isporučilaca opreme ove godine počeće da gradi novu topionicu bakra u Boru

RTB „Bor” je posle kragujevačke „Zastave” druga velika firma za koju se tvrdi da je od strateškog državnog značaja i u koju vlada ulazi sa kapitalom i vlasničkim udelom.

Izvor blizak vladi izjavio je za „Politiku” da država namerava da uđe u još nekoliko preduzeća koje smatra strateški važnim za Srbiju. To pre svega važi za pančevačku „Azotaru” i Akcionarsko društvo „Metanolsko-sirćetni kompleks” (MSK) iz Kikinde.

Zajedničko za „Bor”, „Azotaru” i MSK je da imaju problema u poslovanju, da su do skoro bili među većim izvoznicima i da su veliki zagađivači okoline.

Za sada nije poznato s koliko će kapitala država pomoći „Azotaru” i MSK, ali je sigurno da će učestvovati u modernizaciji proizvodnih kapaciteta i sačuvati broj zaposlenih. „Ideja je da te firme prežive krizu tako što će se modernizovati i pripremiti za proizvodnu u izvoznu ekspanziju”, kaže izvor iz vlade za „Politiku”.


Država većinski vlasnik „Bora”

Bor – Država će postati većinski vlasnik Rudarsko-topioničarskog basena „Bor”, a državnom garancijom i kreditima isporučilaca opreme još ove godine počeće izgradnja nove savremene topionice bakra u Boru. To je na konferenciji za novinare posle sastanka sa rukovodstvom RTB-a saopštio potpredsednik vlade i ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.

Menadžment borskog kombinata dobio je nalog da odmah počne da prikuplja ponude budućih isporučilaca opreme, vredne ukupno 130 miliona dolara. A ministar Dinkić je saopštio novinarima da je sa borskim poslovodstvom dogovoreno da gradnja nove topionice bude završena u naredne tri godine. Direktor RTB „Bor” Blagoje Spaskovski je rekao da je odluka srpske vlade veliki dan za borski kombinat i Borane. Spaskovski je zatim objasnio da će nova topionica, sa 97 odsto iskorišćenosti metala, „hvatati” 98 odsto sumpor-dioksida, kao i najsavremenije topionice u svetu. Tako će se Bor rešiti svih ekoloških nedaća i istovremeno znatno povećati produktivnost u proizvodnji bakra, zlata i drugih plemenitih i retkih metala.

Novinarima je saopšteno da je država odlučila da gradi novu topionicu prevashodno zbog toga što su i dosadašnji učesnici na tenderima izbegavali ovako veliki poduhvat. Sada će biti znatno lakše da se pronađu i strateški partneri za rudnike u Boru i Majdanpeku, kojima preostaje da u rudarsku opremu, sami ili sa državom, ulože najmanje 120 miliona dolara.

Odlukom srpske vlade koju je juče saopštio ministar Dinkić zadovoljan je i Dragan Aleksić, predsednik većinskog Samostalnog sindikata u borskoj kompaniji. Bitno je, kaže on, da će država kao većinski vlasnik garantovati proizvodnju, da će se proizvodnja strateški važnog metala za državu uvećavati, da će Bor imati potpuno čist vazduh i da neće biti otpuštanja radnika.

Dok se bude gradila savremena topionica, biće nastavljena proizvodnja u staroj, u kojoj će biti uvedena neophodna tehnološka poboljšanja.

Ministar Dinkić je objasnio novinarima da je u postojećoj krizi potez srpske države da bude većinski vlasnik i da sama gradi topionicu jedino pravo rešenje. To je dobro za ekološke prilike u Boru, a bitno je i da država ima kontrolu nad strateški važnom proizvodnjom bakra. Bilo je, kaže Dinkić, sasvim izvesno da niko ni na trećem tenderu nije bio u mogućnosti da izdvoji toliko novca da bi postao većinski vlasnik. Odgovarajući na pitanja novinara, ministar Dinkić je rekao da se na novi tender, pod izmenjenim uslovima, za strateškog (manjinskog) partnera mogu javiti svi zainteresovani iz oblasti rudarstva, a to znači da se mogu javiti i austrijski „A-tek”, rumunski „Kuprom”, „Ist point”...
 


Drakulić: Ima i jeftinijih rešenja

Vlasnik kompanije „Ist point” Zoran Drakulić tvrdi u izjavi za „Politiku” da odluka države da gradi topionicu u Boru nije pametno i opravdano rešenje. „Ima i jeftinijih rešenja”, smatra Drakulić i kao primer navodi da u okruženju Srbije ima polovnih topioničkih postrojenja koja su jeftinija i koja brže mogu da reše problem. Drakulić je uveren da je ponuda njegove kompanije takođe bolje rešenje od odluke države da se bavi preradom bakra.

– Ministar Dinkić je morao da konsultuje ljude koji znaju problem, a ne da donosi odluku na prečac. RTB „Bor” mora godišnje da proizvodi 60.000 tona bakra ako hoće da opstane. Pitanje je i kako će se ljudi u Boru zaštititi od zagađenja u naredne tri godine dok se nova topionica ne završi – rekao je Drakulić.

Vlasnik „Ist pointa” napominje da je država ovakvu odluku morala da donese kad je cena bakra na svetskom tržištu bila 8.000 dolara za tonu.

 


Srbija nije spremna za fiksni kurs dinara

Beograd - Kretanje kursa dinara otvorilo je ovih dana svojevrsnu javnu raspravu među aktuelnim političarima i ekonomistima, o tome da li vrednost dinara treba braniti „svim sredstvima“, pa i agresivnijim trošenjem deviznih rezervi Narodne banke Srbije, uz konstataciju da ih ima dovoljno, jer su veće od novčane mase. Pojedini stručnjaci tvrde čak da bi zbog ekonomske situacije u kojoj se Srbija našla krajem prošle i početkom ove godine, trebalo uvesti i fiksni kurs nacionalne valute


- Da je Srbija insistirala na fiksnom kursu, kako se to u javnosti pominje, miks monetarne i fiskalne politike za ovu godinu bio bi sasvim drugačiji i zahtev za restriktivnijom fiskalnom politikom se ne bi mogao mimoići. A na osnovu brojnih komentara, kako političara tako i privrednika, postavlja se izgleda pitanje da li je Srbija dovoljno zrela da ima fleksibilan kurs, ili će pod pritiskom da se vrati korak unazad i da u dogovoru sa MMF-om fiksiramo i kurs i devizne rezerve i referentnu kamatnu stopu, pošto je očito problem ako se ove kategorije ne kreću prema željama. Kada se danas tvrdi da je sadašnji nivo kursa loš za Srbiju, nepovoljan za privredu, da ugrožava životni standard građana, time se u stvari kritikuje pomenuti makroekonomski miks, imajući u vidu uticaj monetarne u odnosu na dominantnu ulogu fiskalne politike u održavanju makroekonomske ravnoteže - kaže za Danas Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije.

On ističe da je makroekonomska politika za ovu godinu bazirana na nekoliko ključnih pretpostavki - odnosno na budžetskom deficitu od 1,75 odsto, bruto domaćem proizvodu i privrednom rastu od 3,5 odsto, ali i na pretpostavci da će kurs biti fleksibilan. To je, inače, precizirano sporazumom Narodne banke i Vlade o ciljanju inflacije, kao okviru za postizanje stabilnosti cena u srednjoročnom periodu, koji je Vlada usvojila 19. decembra prošle godine. „Vraćanje na kvazifiksni kurs bilo bi mnogo popularnije i olakšalo bi posao NBS, ali bi to značilo ogroman pritisak za kreatore fiskalne politike, od republičkog do nivoa lokalne samouprave, jer bi to zahtevalo značajno veće rezove u potrošnji“, objašnjava guverner i konstatuje da u kombinaciji makroekonomskih politika, ukoliko se nešto fiksira u jednoj, zahteva da se mnogo više uradi na drugoj strani.

- Neminovno bi se postavilo i pitanje na kom nivou treba da se fiksira kurs, što je uvek u značajnoj meri proizvoljna veličina. Srbija je više puta u prošlosti to radila i uvek se pokazalo kao loše. Takođe, fiskalna politika u Srbiji ne može da se prilagođava tako brzo i u meri koju bi fiksiranje kursa zahtevalo, nije to moglo ni u boljim vremenima sa većim prilivom kapitala, a pogotovo to nije moguće danas kada upravo taj priliv izostaje. Uz to, postavilo bi se i pitanje u kojoj meri NBS može da ostvari svoj osnovni cilj - postizanje i održavanje stabilnosti cena - komentariše Jelašić.

Memorandum Vlade i NBS, između ostalog, podrazumeva da se centralna banka bavi i targetiranjem inflacije, koja će između ostalog koristiti i nivo kursa u toj borbi. Zato se i postavlja pitanje, da li memorandum predviđa mogućnost stabilnog kursa, koji u stvari predstavlja fiksni kurs naše valute.

- NBS će se pridržavati isključivo dokumenta o targetiranju inflacije koji je usvojila Vlada. U tom dokumentu piše da su se, u skladu sa dogovorenim okvirom monetarne politike, Vlada i NBS saglasile da centralna banka sprovodi režim rukovođeno plivajućeg deviznog kursa, pri čemu se neće utvrđivati numerički ciljevi za devizni kurs. Naravno, ukoliko vlada misli da je potrebno da se to promeni, razmotrićemo i tu mogućnost. Ali, svi moraju da budu svesni da to znači vraćanje na početak i drugačije, restriktivnije, komponovanje svih imputa makroekonomske politike, uključujući budžet, zarade, penzije i sve ostalo. To, naravno, za sobom povlači i pitanje aranžmana sa MMF-om, koji bi takođe morao da izgleda drugačije - ističe Jelašić.

On navodi primer Litvanije, koja se pri planiranom padu bruto domaćeg proizvoda od četiri do pet odsto odlučila da zadrži valutni odbor, ali je u dogovoru sa MMF-om ravnoteža pronađena u nominalnom padu zarada u javnom sektoru od 25 odsto.



STAMENKOVIĆ: Planirani budžet treba smanjiti

Beograd - Ekonomista Stojan Stamenković ocenio je juče da bi Vlada Srbije trebalo da smanji planirani budžet za 2009. godinu jer će prihodi biti niži nego što je predviđeno. On je predstavljajući novo izdanje Makroekonomskih analiza i trendova kazao da će privedni rast Srbije ove godine biti 0,5 odsto, a ne 3,5 procenata kako je budžetom planirano, zbog čega će i prihodi biti niži


Mere koje je država osmislila za suzbijanje krize mogu da doprinesu da se radna mesta i preduzeća očuvaju, da bi nakon krize oporavak bio lakši, ali ne mogu da spreče pad industrijske proizvodnje, kazao je Stamenković, koji je saradnik Ekonomskog instituta i urednik Makroekonomskih analiza i trendova. Kako je istakao, u trenutku usporavanja privrede poslodavcima se ne smeju nametati nove obaveze, poput onih koje su bile predviđene proširenim dejstvom Kolektivnog ugovora, jer bi to izazvalo otpuštanja radnika.

Stamenković je naglasio da penzije, koje predstavljaju veliki budžetski izdatak, ne mogu biti snižene nominalno, jer bi to izazvalo socijalne nemire, ali da se može dogoditi da preterana potrošnja izazove inflaciju i da se usled toga realna vrednost zarada i penzija smanji. Kako je naveo, industrijska proizvodnja je u decembru prošle godine bila za devet odsto niža nego u istom mesecu 2007, realna vrednost maloprodaje opala je za 0,9 odsto, a pad se nastavlja. „Izvoz i uvoz su, izraženo u evrima, počeli da opadaju u poslednja dva meseca 2008. godine, tako da je spoljnotrgovinski deficit u decembru 2008. bio 673,5 miliona evra, što je 10 odsto manje nego u istom mesecu 2007.



Tadić nije za prodaju EPS-a i Telekoma

Predsednik Srbije Boris Tadić izjavio je juče da ne bi trebalo privatizovati Elektroprivredu Srbije, a da odluka o privatizaciji Telekoma još nije doneta. „Nisam veliki pristalica prodaje ni EPS-a, ni Telekoma jer su te kompanije važne za vođena ekonomske i regionalne politike Srbije”, rekao je on na konferenciji za novinare povodom 19 godina osnivanja Demokratske stranke

Tadić je naveo da se više zalaže za regionalno povezivanje takvih kompanija i dodao da je privatizacija Telekoma Srbije, koja je na dnevnom redu, „velika tema o kojoj se pažljivo razmišlja i sagledavaju svi aspekti”.

Predsednik Srbije je istakao da je protiv prodaje celog javnog sektora, jer bi, kako je rekao, to moglo da ima veoma pogubne posledice po najsiromašnije građane, a i Srbiji bi se umanjile mogućnosti vođena ekonomske i regionalne politike.

Tadić je ocenio da je Srbiji za odbranu kursa dinara i standarda građana potreban priliv deviza i da je privatizacija jedini način da se se obezbedi taj priliv.

S druge strane, naglasio je, Srbija mora da ima uticaj i na cene, na primer, struje i energenata da bi štitila građane.

Demokratska stranka, kazao je Tadić koji je i predsednik te partije, smatra da bi nakon prvog privatizacionog talasa trebalo da se zastane, analiziraju sve posledice privatizacije i još jednom razmisli šta valja činiti.



Svetske berze: Oporavak većine svetskih berzi
AZIJA
 

Na jučerašnjem trgovanju indexi azijskih berzi veći deo dana završili su u plusu. HANG SENG i NIKKEI225 ušli su u crvenu zonu usled bojazni da po rečima Barracka Obame u SAD-u ima još banaka koje će bankrotirati, te da će samim tim i primena plana od USD 700 mlrd malo sačekati.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) -0,66%
    NIKKEI225 (Japan) -0,62%
    KOSPI (Južna Koreja) +1,42%
    SENSEX (Indija) +0,91%


Bitne vesti:
- Ekonomija azijskih zemalja mogla bi već iduće godine zabeležiti snažan rast privrednih aktivnosti, čim se ostatak sveta izvuče iz recesije, izjavio je u utorak čelnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn. On smatra da će čim se svetska ekonomija ponovno stavi na noge, Azija ostvariti jak rast izvoza. Takođe, Dominique Strauss-Kahn je prognozirao rast azijske ekonomije za više od 5,0% u 2010., što je gotovo dvostruko više u odnosu na očekivani rast u ovoj godini.
 


EVROPA

Predah na zapadnoevropskim tržištima kapitala. Početak jučerašnjeg trgovanja karakterisao je rast cena berzanskih indexa, koji je nažalost bio kratkotrajan. Naime, najnovije vesti o padu maloprodaje u Nemačkoj, kao i lošem stanju potrošnje u Španiji dodatno su pritisle berze u Evropi. Takođe, pad cena bakraskog sektora nije dozvoljavao indexima da se oporave. Međutim, oko polovine trgovanja oporavak indexima doneo je sektor telekomunikacija koji je nakon boljih od očekivanih rezultata poslovanja kompanije “Vodafone” krenuo na gore (u tim momentima, Telecom Italia zabeležio je rast cene akcija od 4,5%, France Telecom od 2,5%, dok je Swisscom bio u plusu 1%). Pored ovog sektora, juče je i farmaceutski sektor bio na dobitku, a dodatnu podršku zapadnoevropskim berzanskim indexima dao je skok indexa na otvaranju Wall Street-a. Na kraju- veoma solidan skok berzanskih indexa u danu koji nije puno toga obećavao.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) +2,13%
    DAX (Frankfurt) +2,43%
    CAC40 (Pariz) +1,79%


Bitne vesti:
- Skandinavski avioprevoznik SAS obavestio je o neto gubitku u 2008. godini i najavio veliko restrukturiranje koje će uključiti povećanje kapitala i otpuštanje dodatnih 3000 zaposlenih
- U poslednja četiri meseca u Sloveniji je bez posla ostalo 15.000 radnika, objavio je Slovenski radio koji se poziva na najnovije službene podatke državnog zavoda za zapošljavanje
- Dobit “British Petroleum” u poslednjem kvartalu 2008. godine je manja od očekivane
- Kompanija “Vodafone” je objavila bolje od očekivanih rezultate poslovanja u trećem kvartalu 2008. Godine. 
 


AMERIKA
 
Slično zapadnoevropskim berzama, jučerašnje trgovanje na Wall Street-u započelo je kratkotrajnim skokom cena akcija. Ubrzo su cene krenule na dole nakon objave da automobilaka industrija u SAD-u zabeležila pad prodaje u januaru 2009. godine veći od 40%, u odnosu na isti mesec prethodne godine. Međutim, crveni trend veoma kratko je trajao tako da u ubrzo indexi ušli u zelenu zonu u kojoj su ostali do kraja jučerašnjeg trgovačkog dana. Podršku berzanskim indexima dali su farmaceutski, naftni i tehnološki sektor, dok je ponovo najveći “neprijatelj” cenama akcija bio bankarski sektor. Očigledno je da investitori očekuju dalje korake tima Barracka Obame povodom bankarskog I automobilskog sektora, kao I konkretan plan za ulaganje u infrastrukturu i otvaranje novih 4 miliona radnih mesta.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA +1,78%
    NASDAQ +1,46%
    S&P500 +1,58%.

Promene i vrednosti cena roba:
- Sirova nafta je porasla za 1,75% i trenutno iznosi USD 40,78 za jedan barel
- Cena zlata pala je za 1,62% i trenutno iznosi USD 892,50 po unci
- Cena srebra pala je za 0,93% i trenutno iznosi USD 12,30 po unci.


Bitne vesti:
- Izjava Barracka Obame da još uvek nisu sve banke prijavile svoje gubitke, tako da neke od njih neće preživeti krizu. Ova izjava oneraspoložila je ulagače koji su očekivali ekspresnu primenu novog plana, i unela novo nepoverenje u brzinu oporavka bankarskog sektora
- “General Motors Corp.” je u SAD-u u januaru tekuće godine zabeležio pad prodaje od čak 48,9% u odnosu na januar 2008. godine
- “Ford “ je u januaru tekuće godine zabeležio pad prodaje od 42% u SAD u odnosu na isti mesec prethodne godine
- “Chrysler” je u januaru 2008. godine ostvario pad prodaje od 54,8% u odnosu na januar 2008. godine
- Cena akcija farmaceutske kompanije “Merck” skočile su za 6,37% zbog dobrih vesti vezano uz njegov eksperimentalni lek za Parkinsonovu bolest
- Najveća američka hemijska kompanija i jedna od najvećih na svetu, "Dau kemikal" (Dow Chemical), saopštila je danas da je u četvrtom kvartalu zabeležila gubitak od USD 1,55 mlrd, jer je pogoršanje globalne privrede umanjilo njenu prodaju za 23% i dovelo do ukidanja velikog broja radnih mesta. Umesto očekivanog Prihoda od USD 13,3 mlrd ostvareno je svega USD 10,9 mlrd.


Trade minister: Stable dinar is vital
Trade Minister Slobodan Milosavljević says that the government’s most important task is to “ensure the stability and predictability of the exchange rate.”
“In the coming months, it is essential to ensure stability for ordinary citizens and industry, with little or no fluctuation of the dinar exchange rate, and its predictability, in order for manufacturers to be able to properly factor the cost of inflation into their products, and consumers to make their own calculations,” Milosavljević said.

He said that Serbia “is on the right road to ensuring this, and if the government is able to do this in the first two weeks of February, I’m hoping for stable prices in the first half of the year, because that is a period that we can make forecasts for.”

The dinar’s value fell 0.1 percent against the euro today, and currently, one euro is worth RSD 94.8203, after the National Bank of Serbia sold EUR 30.7mn on the inter-bank foreign currency market.

Since the beginning of the year, the NBS has sold a total of EUR 407mn in order to try and stabilize the dinar.


State to spend USD 130mn, keep hold on RTB
The state will invest USD 130mn into the faltering copper giant RTB Bor, says Economy Minister Mlađan Dinkić.

He was touring the mines and smelter in this eastern Serbian town on Tuesday when he revealed that in addition to the investment, meant to go toward the construction of a brand new smelter, the state also plans to keep the company in its ownership.

This comes after two failed tenders to sell RTB, first to Romanian Cuprom in 2007, and then to Austrian A-Tec last year.

Dinkić described the existing smelter as "the burning issue of the town and its residents", considering that it is was built 50 years ago and fails to meet environmental standards.

He said that the USD 130mn investment will "change the conditions that we had so far in finding a strategic partner" for RTB.

"Namely, the smelter and the mining operations will merge into one company, the state will turn all debts into capital and in this way become majority owner of [RTB] Bor, while we will invite potential investors in the mining operations via a tender, to become minority owners proportional to their stake," said Dinkić after a meeting with the company's management and union leaders.

RTB Independent Union President Dragan Aleksić for his part said that the workers are satisfied with the move, and that it is "certain that with this offer Minister Dinkić has made all the people in the Timok District happy".

This union leader continued to tell reporters that with a new smelter, "problems will be solved, Timok District's development encouraged", adding that it is "best for RTB to remain state-owned".


Gazpromneft to take over NIS by Friday
Russian Gazpromneft intends to take over the Serbian Oil Industry’s (NIS) entire operations by Friday, says Gazprom Deputy CEO Dmitry Malishev.

He said that the first step would be scheduling a meeting with NIS shareholders and electing a new board of directors, which will include Gazpromneft representatives.

“Gazpromneft’s aim is to create a constructive dialogue with NIS shareholders about jointly managing the company’s assets,” said Malishev, who, according to earlier reports, is set to become the new chairman of the NIS board of directors.

The first steps will be, he says, reconstruction and modernization of NIS’s technical network, in compliance with the signed agreements.

“That modernization program prescribes expanding the capacity of NIS’s refineries in order to produce oil of European quality,” said Malishev.

He added that EUR 400mn had been transferred yesterday to a foreign currency account at the National Bank of Serbia, paying for Gazpromneft’s 51 percent stake in the company.

Serbia and Russia signed an agreement to sell NIS on Dec. 24, 2008, stipulating that Gazpromneft should invest no less than EUR 547mn in NIS by 2012.


Government of Serbia to equalize tolls for trucks on February 5th
The Government of Serbia will equalize the prices of tolls for local and foreign trucks at the meeting on Thursday (February 5, 2009) - Milutin Mrkonjić, the Minister of Infrastructure, announced.

According to Minister Mrkonjić, it was agreed at the meeting with Prime Minister Mirko Cvetković and ministers of finance and economy that the foreign trucks should pay the same price of toll as local ones.

The amount of toll is determined by the Government of Serbia to the suggestion of public company "Putevi Srbije". Unofficially, "Putevi" has prepared the proposal for correction of toll prices. Toll for local vehicles will be increased by 20%, while the toll for foreign vehicles will be decreased by 25%. In that way, the prices for local and foreign vehicles would be equalized.

By the way, the toll for Serbian towing trucks for the section between Belgrade and Niš amounts to 4,390 RSD, while the toll for foreign heavy trucks costs 77 EUR, that is, 7,170 RSD.

If the prices of tolls for all categories of foreign vehicles were lowered to the level of the tolls for local vehicles, “Putevi Srbije” would lose 40m EUR worth of incomes.



Promene vrednosti indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,07% close
CROBEX (Zagreb) 2,22% close
SBI20 (Ljubljana) 0,83% close
BIRS (Banjaluka) 0,73% close
MBI10 (Skoplje) -1,27% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1,13% open
CAC 40 (Pariz) 3,36% open
DAX (Frankfurt) 3,17% open
ATX (Beč) 1,66% open
SMI (Cirih) -0,38% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,41% open
SOFIX (Sofija) 0,66% close
BET (Bukurešt) -3,26% open
RTSI (Moskva) 0,52% close
BUX (Budimpešta) 2,50% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,25% close
Nikkei225 (Tokio) 2,73% close
KOSPI (J.Koreja) 2,77% close
SENSEX (Bombai) 0,57% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,64% open
NASDAQ (Njujork) 1,58% open
S&P 500 (Njujork) 1,18% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta