Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Stabilnost kursa potrebnija od jeftinih kredita

Srpskoj privredi potrebna je stabilnost kursa, a ne jeftini krediti, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Dragan Đuričin, na okruglom stolu o tržištu akcija u vreme ekonomske krize


Komentarišući usvojene mere Vlade za ublažavanje efekata svetske ekonomske krize, Đuričin je naglasio da je za privredu važnije da devizni kurs bude stabilan nego da dobije jeftine kredite.

- Osim toga, postoji bojazan da će kredite koje će subvencionisati država dobiti preduzeće koje će praviti gubitke ili da će banke koje su u većinskom državnom vlasništvu te pozajmice odobravati po nečijem nalogu. Srpski izvoznici nemaju problem sa obrtnim sredstvima, već sa tržištem, koje je u procesu sažimanja. Kod njih postoji kriza tražnje, a ne kriza finansiranja, jer operativni gubici postoje svuda u svetu - objasnio je on.

Đuričin je ocenio da je odbrana štednje zakasnila i da je zato skoro milijardu evra otišlo u sefove, ali da postoji šansa da se taj novac vrati. On je dodao da su Srbiji potrebne strane investicije, ali da trenutno u svetskoj ekonomiji vlada investiciona kratkovidost i da investitori radije ulažu u domaća tržišta.

- Mnoge dobre kompanije su pri kraju 2008. godine pod okriljem Narodne banke iznele kapital iz zemlje kroz transakcije pretvaranja rezervi u neraspodeljenu dobiti, koja se kasnije pretvorila u raspodeljenu dobit vlasnika - rekao je Đuričin.

Prema njegovim rečima, u uslovima svetske ekonomske krize dolazi do smanjenja doznaka etnike, što predstavlja veliki problem za Srbiju, jer su doznake etnike najbolji izvor održavanja niske cene valute.

Đuričin je ocenio da država ne treba da najavljuje prodaju "Telekoma", jer su telekomunikacije jedan od sektora koji u vreme krize najlakše može da obezbedi privredni rast.

- Država treba da podstiče proizvodnju u profitabilnim sektorima, poput energetike, poljoprivrede i telekomunikacija - rekao je Đuričin.

Pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović rekao je da država planirala da se zaduži kod međunarodnih finansijskih institucija da bi finansirala infrastrukturne projekte i sektore građevine i automobilske industrije, koji su najviše pogođeni ekonomskom krizom. Te pozajmice državi biće, prema njegovim rečima, povoljnije od kredita koji su na inostranom finansijskom tržištu dostupni privatnom sektoru.

Vlada Srbije, kako je rekao predsednik Komisije za hartije od vrednosti Milko Štimac, ne treba da čeka da prođe ekonomska kriza da bi nastavila započete ekonomske reforme.

- Regulacija tržišta kapitala još nije završena, a u velikom broju preduzeća se ne poštuju prava malih akcionara - naveo je Štimac i predložio da se što pre usvoji novi zakon o tržištu hartija od vrednosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta Zoran Jeremić rekao je da će preuzimanja preduzeća koja su potonula u ekonomskoj krizi biti prvi znak da se kriza bliži kraju i da se oporavlja tržište hartija od vrednosti.

- Firme će preuzimati investitori koji su u vreme krize sačuvali gotovinu - ocenio je Jeremić i dodao da je važno da se vreme krize iskoristi da se isprave nedostaci u regulaciji tržišta hartija od vrednosti.

Na okruglom stolu predstavljena je i Jeremićeva knjiga "Tržište akcija u Srbiji".



Srpskoj privredi potrebna je stabilnost kursa, a ne jeftini krediti, izjavio je profesor Ekonomskog

U Davosu smo pričali o interesovanju za savetnika prodaje metodom inicijalne javne ponude, ali i za eventualni drugi model prodaje akcija, kaže Branko Radujko, direktor „Telekoma Srbija”. – Sa pretplatom ispod pet evra neće se pojaviti nijedan ozbiljan operater

Predstavnici „Dojče telekoma” pokazali su interesovanje za tender za savetnika za model prodaje metodom inicijalne javne ponude, ali i za eventualni drugi model prodaje akcija „Telekoma Srbije”, potvrdio je za „Politiku” Branko Radujko, generalni direktor te kompanije. Dodao je i to da je sa još nekoliko kompanija iz oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija razgovarao o stanju na srpskom tržištu telekomunikacija. A na pitanja o prodaji „Telekoma”, naš sagovornik odgovara da većinski vlasnik, a to je u ovom slučaju država Srbija, mora da ponudi odgovor na to.

U ranijim izjavama isticali ste kako bi država trebalo da zadrži većinsko vlasništvo u „Telekomu”?

Da ne bude zabune, ne mogu da se zalažem za to. Šta god da država odluči, za mene kao generalnog direktora je obavezujuće. Menadžment „Telekoma” se ponaša ozbiljno i ako akcionar nešto odluči, onda mi to poštujemo.

Ali ste isticali da država treba da zadrži „neka specifična prava”?

Kad se neka firma prodaje, prodavac obično zadržava „neka specifična prava”. U Davosu smo imali priliku da uspostavimo veliki broj poslovnih kontakata i da razgovaramo o saradnji sa kompanijama iz ove oblasti. Sektor informaciono-komunikacionih tehnologija, što se tamo i videlo, ne spada među one koji su najugroženiji zbog svetske krize. I sa operaterima i sa proizvođačima pokušali smo da pronađemo tačke gde bismo mogli da unapredimo našu saradnju i istovremeno da se oni pojave kao investitori na našem tržištu.

Da li je bilo nekoga, među tim kompanijama, ko je pokazao interesovanje za srpsko tržište, naročito u oblasti fiksne telefonije?

Interesovanje je postojalo. Nadam se da će nam konkurenti na tržištu biti zaista ozbiljne kompanije. Najbolja konkurencija je ona koja je jaka i samim tim vas tera da budete bolji.

Isticali ste da je konkurencija u ovoj oblasti dobrodošla. Kako ćete je dočekati?

Nemamo tremu, ozbiljno se pripremamo. Nije prvi put da u jednoj delatnosti „Telekom” dobija konkurente. Pokazali smo da znamo uspešno da se nosimo s njima. Naše iskustvo i u zemlji i van nje je da je konkurentno tržište najpovoljnije za poslovanje jedne ovakve kompanije. Korisnici uvek imaju mogućnost izbora, a i cene koje se formiraju na tržištu su objektivnije od onih koje se formiraju u kancelarijama.

Zašto stalno ističete da je monopol težak teret, kad je san većine privrednika da budu monopolisti?

Nisam baš ubeđen da o tome sanja svaki privrednik. To je težak teret, jer u Srbiji postoji komplikovano tehnološko nasleđe. Na primer, pre nekoliko godina bilo je 600 hiljada dvojnika, dok ih danas ima oko 140 hiljada. Stepen digitalizacije je bio ispod 70 odsto, sada iznosi 98 procenata. Takođe, u našoj zemlji ima još ljudi koji nemaju telefon. To su sve ozbiljne investicije, a vrlo često uvođenje telefona u seoska područja nema ekonomsku računicu. Sve to moramo sami da radimo zato što smo sami i na tržištu i verujemo da će dolazak konkurencije ubrzati rešavanje tih problema.

Kad je reč o kompanijama koje su već prisutne na tržištu, SBB već godinama ne krije da je bacio oko na oblast fiksne telefonije?

Imamo pristojnu komunikaciju sa svim konkurentima. Naravno, niko neće da kaže šta planira, kao što ni mi ne možemo da otkrijemo naš strateški plan. Naša procena je da među postojećim kompanijama na telekomunikacionom tržištu postoje one koje su zainteresovane za učešće u fiksnoj telefoniji.

Da li je poznato koliko će igrača biti na tržištu?

To ne znamo. Ne utičemo na regulativu, ni na Republičku agenciju za telekomunikacije, ni na nadležno ministarstvo. Njihovo je da propišu uslove, naše je da ih poštujemo.

Stručnjaci često spominju da nije dobro da na tržištu budu samo dva igrača, jer postoji mogućnost dogovaranja?

Voleo bih da ih bude više. Pitanje je, međutim, koliko ovo tržište može da prihvati. Pokušali smo da rasteretimo državu pritiska i starog problema „treba nam liberalizacija, ali šta ćemo sa Telekomom”. Smatram da je to veliki doprinos. Država, kao većinski vlasnik u kompaniji, naravno vodi računa i o interesima ove firme, ali, s druge strane, teži ka tome da uspostavi standarde i doprinese razvoju tržišta. Menadžment kompanije se ni na koji način u to ne meša.

A o čemu bi država morala da povede računa?

Nemamo nikakav zahtev u smislu regulative. Ali, ako je širenje u regionu veoma skupo i ako svi aplaudiraju „Telekomu”, kada se to dogodi, onda očekujemo razumevanje i u situaciji kada to treba da se plati. Ili, da budem jasniji, kad na red dođu poskupljenja, da možemo da podignemo cene u fiksnoj telefoniji, koje su godinama iste i koje su u regionu mnogo veće. Kada telefon poskupi 33 odsto, to u proseku, po računu bude 130, 140 dinara. Uticaj poskupljenja struje ili gasa mnogo više košta građane. Jedini nepogrešiv način da se definišu dobre cene je slobodno tržište. Tvrdim da će sa dolaskom konkurencije cene u fiksnoj telefoniji biti veće.

Hoćete da kažete da će se Vašem konkurentu isplatiti da nove korisnike osvaja većim cenama?

Ne, nego on neće ni doći sa ovim cenama. Sa pretplatom ispod pet evra neće se pojaviti nijedan ozbiljan operater. Istina je da konkurencija obara cenu, ali ako imate samo jednog igrača koji radi sa socijalnim cenama, onda i to tržište mora da se reguliše.

Da li Vam je neko to i potvrdio u direktnim kontaktima?

O tome se čak ni ne razgovara. Takve stvari se znaju.

Već dugo se monopol stavlja na dušu „Telekoma”, tačnije još od 2005. godine, kada je po slovu zakona ta kompanija izgubila dominaciju. Ko je za to kriv?

Ne mogu o tome da govorim. Uglavnom, u poslednjih godinu dana učinili smo i više nego što je bilo ko očekivao da ćemo učiniti u lobiranju za liberalizaciju.

Kada će biti raspisan javni poziv za dodelu nove licence?

Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim, ali očekujemo da to bude u prvoj polovini ove godine.



Dvojnik

„Telekomu” se na dušu stavlja i problem dvojnika. Kada će to pitanje biti rešeno?

Do kraja ove godine trebalo bi da rešimo najveći deo tog problema.

Jeste li nekada imali dvojnika?

Ne, ali ako mislite da niko u mom bliskom okruženju nema dvojnika, varate se. Naravno da razumem ozbiljnost tog problema. Pre nekoliko godina sam bio na analognoj centrali i Internetu sam pristupao preko dajal-ap konekcije, što je bilo skoro nepodnošljivo. Obradovao sam se digitalnoj centrali, kao i mnogi korisnici.


Nije vreme za prodaju „Telekoma“

Vlada Srbije ne bi trebalo da zaustavi ekonomske reforme iščekujući da prođe kriza

Država ne bi trebalo da najavljuje prodaju „Telekoma” u vreme vladajuće krize, jer su telekomunikacije jedan od retkih sektora koji mogu da obezbede privredni rast, ocenio je predsednik Društva ekonomista Srbije dr Dragan Đuričin juče u Privrednoj komori Srbije.

– Umesto da najavljuje prodaju, država bi trebalo da podstiče proizvodnju i razvoj u profitabilnim sektorima, poput energetike, poljoprivrede i telekomunikacija – istakao je Đuričin na okruglom stolu posvećenom tržištu akcija u vreme ekonomske krize, koji su organizovali PKS i „Ekonomist medija grupa”.

Po njegovom uverenju, mere Vlade Srbije koje se odnose na subvencionisanje kamata na kredite proizvođačima i kupcima domaće robe neće imati očekivane efekte, jer je za privredu važnije da dinar, odnosno devizni kurs bude stabilan, nego da dobije jeftine zajmove.

Među privrednicima postoji bojazan da će kredite koje će subvencionisati država dobiti gubitaši, ili da će ih banke koje su u većinskom državnom vlasništvu odobravati „po nalogu viših instanci”.

Pomoćnik ministra finansija Zoran Ćirović je rekao da država planira da se zaduži kod međunarodnih institucija da bi finansirala planirane infrastrukturne projekte i sektore iz oblasti građevinarstva i automobilske industrije, koje je kriza najteže pogodila.

Vlada Srbije, prema rečima predsednika Komisije za hartije od vrednosti MilkaŠtimca, ne bi trebalo da zaustavi ekonomske reforme iščekujući da prođe kriza.

– Jer, regulacija tržišta kapitala još nije okončana, a u velikom broju preduzeća se ne poštuju prava malih akcionara, što svedoči o niskoj korporativnoj kulturi i nivou zajedničkog upravljanja – smatra Štimac.

Predsednik komisije za hartije od vrednosti smatra da bi što pre trebalo usvojiti novi zakon o tržištu hartija od vrednosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta dr Zoran Jeremić, koji je svojevremeno bio i direktor Beogradske berze, smatra da će ponude za preuzimanje preduzeća čije su se akcije sunovratile u ekonomskoj krizi biti prvi znak da se kriza primiče kraju i da se oporavlja tržište hartija od vrednosti.

– Za preuzimanje kompanija biće zainteresovani investitori koji su u vreme krize uspeli da sačuvaju gotovinu– smatra Jeremić, uz ocenu da vreme potresa na tržištu valja iskoristiti da se isprave nedostaci u regulaciji tržišta hartija od vrednosti.

Prema njegovom uverenju, jedini način da se privuku investitori jeste više pouzdanih i blagovremenih informacija o emitentima čije akcije se promeću na Berzi. Kao autor pionirskog projekta kojim je potencijalnim ulagačima do detalja predstavio 100 najatraktivnijih kompanija na Beogradskoj berzi, Jeremić ističe da je informacija najpouzdaniji alat za donošenje ispravne investicione odluke.

U saradnji sa PKS i „Ekonomist medija grupom ”, objavljene su informacije pod nazivom Tržište akcija u Srbiji na specijalnom sajtu (Juromani), što je najbolja promocija srpskog tržišta kapitala.

Obezbeđivanje validnih informacija o srpskim kompanijama investitorima omogućuje da ne kupuju„mačku u džaku”, jer su im dostupni podaci iz trogodišnjih bilansa, tako da njihovi analitičari mogu da prate i trendove u proizvodnji, izvozu, prihode, rashode…

Prvi direktor Beogradske berze Branislav Ćosić je predložio da banke omoguće preduzećima da iz rezervi na depozite kod Narodne banke (40 odsto na dinare i isto toliko na devize) kupuju sopstvene akcije, čime bi podigle tražnju, kao i likvidnost na tržištu koje je u hibernaciji.

Imajući u vidu to da preduzeća emitenti akcija više nisu dužna da svakom akcionaru šalju ponudu za kupovinu sopstvenih akcija, već da to rade na tržištu do iznosa od 10 odsto akcija, vrlo je verovatno da bi ta mera dodatno podstakla promet i tražnju, smatra Ćosić.



Neće biti velikih pomeranja kursa

Beograd - Kada smo ušli u program sa Međunarodnim monetarnim fondom prihvatili smo politiku klizajućeg kursa i utvrdili koji nivo deviznih rezervi moramo da čuvamo. Prema tome, rezerve ćemo trošiti samo za odbranu kursa od velikih dnevnih oscilacija. Očekujemo da će dinar biti stabilan, ali ne kao posledica našeg bezrezervnog ulaganja velikih sredstava jer niti te pare imamo niti to možemo da uradimo. Prema mojoj proceni, kurs polako ulazi u neki ravnotežni nivo i ubuduće može doći do određenih pomeranja, ali ne više tako dramatičnih kao u prethodna tri meseca kada je dinar izgubio oko 25 odsto vrednosti. Ovo je model koji je bolji nego fiksni kurs jer bi u tom slučaju moralo da dođe do velikog smanjenja plata - kaže premijer Srbije Mirko Cvetkoviću intervjuu koji će Danas objaviti u vikend izdanju


Prema njegovim rečima, Vlada Srbije bi na današnjoj sednici trebalo da usvoji dokument kojim se obezbeđuju sredstva za socijalni program za radnike Jat ervejza, kao i za osposobljavanje flote. Premijer Cvetkovićkaže da je za isplatu otpremnina potrebno oko 5,3 miliona evra.

- U razgovorima sa Jatom ponudili smo otpremnine od 100 evra po godini staža, ali to radnicima nije dovoljno. Međutim, veće otpremnine mogu da dobiju samo ako novac obezbede iz sopstvenih sredstava. Pošto Jat u ovom trenutku nema ta sredstva odlučili smo da Vlada isplati 100 evra po godini staža, a da preostalih 3,6 miliona evra odobrimo Jatu u vidu budžetske pozajmice, koju će garantovati imovinom. Tu pozajmicu Jat će morati da vrati u ovoj kalendarskoj godini, a ukoliko ne bude uspeo, moraćemo da prodamo tu imovinu jer ne smemo da uđemo u trošak koji nije predviđen budžetom - ističe Cvetković.

Vlada je izdvojila i 4,8 miliona evra za osposobljavanje flote Jata, kako bi se stvorili uslovi za ostvarenje planiranih prihoda Jata od oko 170 miliona evra u 2009. Premijer podseća da je Vlada uspela da reši dugovanja Jata prema NIS-u za prethodni period, ali će ubuduće plaćanja morati da budu redovna.

- Povoljnu okolnost predstavlja činjenica da su se sa padom cene goriva značajno smanjili troškovi Jata, tako da će posle sprovođenja socijalnog programa i uz druge uštede ta kompanija ubuduće moći da funkcioniše bez pomoći Vlade - rekao je Cvetković.

Premijer je najavio i da će na današnjoj sednici Vlade biti usvojen program mera za podsticanje ulaganja u razvoj putne infrastrukture, pre svega u završetak izgradnje Koridora 10, u iznosu od 473 miliona evra. Ova sredstva biće obezbeđena iz međunarodnih kredita i sopstvenih izvora.

- Severni deo koridora podeljen je na četiri deonice i planirano je da Vlada u 2009. finansira izgradnju dve deonice u dužini od po 10 kilometara, kao i deonice na jugu, od Levosoja do Preševa, u dužini od oko 20 kilometara tako da ćemo do kraja godine imati novih 40 kilometara autoputa. Osim toga, u ovoj godini intenzivno će se graditi na još nekoliko deonica. Jedna od njih jeste deo obilaznice od Batajnice do Dobanovaca. Za taj posao obezbeđena su finansijska sredstva od kojih skoro polovina treba da ode samo za izgradnju jedne petlje. Gradićemo i deo obilaznice ka Bubanj potoku, ali neće biti završen ove godine. Takođe, planirani su i radovi na deonici Koridora prema Dimitrovgradu. Iz kreditnih sredstava planiramo da počnemo sa izgradnjom još nekoliko deonica na Koridoru 10 - od Niša do bugarske granice i od Leskovca do makedonske granice. Glavni problem nam predstavlja činjenica da na tim deonicama nisu rešeni imovinsko-pravni odnosi niti je kompletirana projektna dokumentacija iako imamo spremna sredstva iz kredita. Zato će drugi deo aktivnosti u okviru programa, a to će biti završetak projektovanja i otkup zemljišta, biti nevidljiv za građane, ali veoma koristan za narednu godinu. Usvojićemo i izmene Zakona o eksproprijaciji jer nam vlasnici parcela dužplaniranih trasa traže nerealno visoke iznose za otkup. Primera radi, po kvadratu nam traže 10 evra što je 100.000 evra za hektar, a recimo u Vojvodini toliku parcelu možete da kupite za 4.000-6.000 evra - naglašava Cvetković.



Kompanija Droga Kolinska na prodaju

Beograd -- Predsednik Uprave Droge Kolinske Slobodan Vučićević kaže da je planirano da se većinski udeo te slovenačke kompanije ponudi na prodaju


U dogovoru sa bankama razmatra se prodaja Droga Kolinske, kaže Vučićević
"Postoji namera u dogovoru sa bankama da se proda većinski udeo u Drogi Kolinskoj", kazao je Vučićević i dodao da banke imaju šest odsto akcija Droge Kolinske, da on ima pet odsto, a i Istrabenc 89 procenata. Droga Kolinska je vlasnik srpskog Soko Štarka, Grand kafe i Palanačkog kiseljaka.

Vučićević je kazao da je upoznat sa namerom hrvatskih kompanija da osnuju konzorcijum koji bi preuzeo većinski udeo u Drogi Kolinskoj i dodao da te kompanije nisu dale još nikakvu ponudu. "Ovo je slobodan svet" i one će imati pravo da podnesu ponudu, dodao je on.

Hrvatski Poslovni dnevnik objavio je da su kompanije Podravka, Kraš i Frank pokrenule inicijativu da se osnuje konzorcijum koji bi preuzimao kompanije u inostranstvu, a navedeno je da je konkretan povod očekivana prodaja Droge Kolinske.

Kako se navodi, interesovanje za Drogu Kolinsku je motivisano interesom za njene robne marke medju kojima su "argeta", "kokta" i kafe "grand"i "barkafa".

Prema hrvatskim izvorima, Droga Kolinska je vredna između 350 i 400 miliona evra, a u vreme sadašnje finansijske i privredne krize ta cena bi trebalo da bude niža.

Prema podacima sa internet sajta Droge Kolinske, ta korporacija je prisutna u Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji, Bosni i Hercegoviji, Švedskoj i Nemačkoj, a ima predstavništvo i u Rusiji.

Droga Kolinska je u Srbiji vlasnik proizvodjača Grand kafe i konditorske industrije Soko Štark. U većinskom vlasništvu Droge Kolinske je i Palanački kiseljak, koji proizvodi mineralnu vodu "karađorđe", kao i napitke "kokta" i "jupi".



Banatski Dvor čeka pare

Za tri godine iz NIP-a je za ovo skladište gasa izdvojeno 490,9 miliona dinara. – Poslednji tender za nabavku opreme oborio aktuelni direktor „Srbijagasa”

Skladište gasa u Banatskom Dvoru (Foto Đ. Đukić) Da li će Banatski Dvor postati novi Skadar na Bojani? Koliko će se još dugo ovo pitanje pokretati samo u nedostatku neispunjenih predizbornih i drugih obećanja za čiju realizaciju, očigledno je, nijedna vlada nije imala dovoljno sluha? Hoće li nam, ukoliko ni naredne zimske sezone Banatski Dvor ne bude bio u funkciji, biti krivi Rusi, koji su, shodno memorandumu potpisanom u Moskvi, ostavili sebi vremena da do 1. jula razmisle hoće li sa „Srbijagasom” u ovaj posao ili ne?

Dušan Bajatović, direktor „Srbijagasa”, saznaje se, tek je pre nekoliko dana na Nacionalnom savetu za infrastrukturu obelodanio kako mu ceo posao oko završetka gradnje skladišta gasa u Banatskom Dvoru otežava i to što su u „Srbijagasu” u poslednje tri godine rušeni tenderi za nabavku opreme neophodne da se ovaj posao završi.

Iako u ovom preduzeću niko javno ne želi da govori o obaranju tendera i o tome koliko je baš to razlog što je Srbija u januaru zapala u gasnu krizu, saznaje se da je poslednji tender oborio i sam Bajatović, i to iz gotovo istih razloga iz kojih su to radili i neki njegovi prethodnici. Bio je sumnjičav da bi firma koja se javila na tender mogla do kraja da obavi ovaj posao.

Čini se, međutim, da je od pitanja ko je kriv što smo i posle 25 godina na početku priče mnogo važnije hoćemo li ovaj posao uskoro privesti kraju. Jer, pravi domaćin ne čeka zimu „sa dve cepanice u avliji”.

Vojislav Vuletić, predsednik Udruženja za gas Srbije, kaže za „Politiku” da je dosta prebacivanja odgovornosti s jednih na druge i da, ukoliko Srbija hoće da ima spremljen rezervoar do naredne zime, hitno mora da obezbedi pare.

Na pitanje otkud „Srbijagasu” u ovom času pare kada nemaju ni da plate gas, on kaže da ta firma to ne može sama, već uz pomoć države jer je reč o javnom preduzeću i dodaje da ne treba prenebregnuti činjenicu da je 11,5 miliona evra iz NIP-a namenjenih još pre dve godine Banatskom Dvoru otišlo Vojvodini, ne želeći da precizira kome konkretno.

Prema njegovim rečima, tenderi za nabavku opreme takođe moraju hitno biti raspisani, jer se samo na nabavku kompresora čeka između jedne i dve godine dana.

Verica Kalanović, ministar za Nacionalni investicioni plan,potvrdila je nedavno da je zaskladište gasa u Banatskom Dvoru za tri godine iz NIP-a izdvojeno 490,9 miliona dinara, a samo lane – 113,5 miliona dinara.Ona je objasnila da je to samo polovina potrebnih sredstava, koja su bila predviđena projektom za ovo skladište.

Novac za završetak (od 30 do 50 miliona dolara) skladišta gasa može se obezbediti rebalansom budžeta, učešćem lokalnih samouprava a delom i kroz kreditno zaduženje „Srbijagasa”.

Zorana Milanović-Mihajlović, nezavisni stručnjak za energetiku, kaže da je posle krize 2006. odlučeno da se krene u izgradnju prve faze skladišta gasa koja bi koštala oko 11,5 miliona evra. Razmišljalo se i o izdvajanju Banatskog Dvora iz „Srbijagasa”, što je bio preduslov da se za taj posao pronađe strateški partner. Prva faza je podrazumevala ubacivanje jastučnog gasa koji je jako skup, pa se zato i tražio strateškipartner, kaže ona.

Zorana Milanović-Mihajlović napominje da je greška što smo sa Rusima potpisali samo memorandum, a ne i ugovor o završetku Banatskog Dvora, jer to može da znači da Rusi neće imati interes da grade skladište gasa pre negoli bude sagrađen „Južni tok”.

Upućeni u gasne prilike Srbije kažu da se Banatski Dvor mora posmatrati kompleksno. Ne vredi kupiti kompresor ili napraviti liniju za proizvodnju gasa ako nema načina da se gas dovede do skladišta. Zato je prioritet prioriteta da se završi gradnja dvosmernog gasovoda Gospođinci – Banatski Dvor za koji je potrebno oko 2,5 miliona evra.

Za punjenje ovog skladišta gasom „Srbijagasu” je potrebno dodatnih 100 miliona dolara.U tom slučaju bi bilo moguće do kraja juna tehnički završiti radove, a kapacitet utiskivanja gasa sa jedan milion povećati na tri do tri i po miliona kubika gasa dnevno, dok bi proizvodnja iznosila oko šest miliona kubika dnevno. Završetkom prve faze gradnje u ovo skladište bi se utisnulo između 300 i 350 miliona kubika gasa.

Prema rečima Zorane Milanović-Mihajlović, prednost ovog skladišta u odnosu na druge jeste tošto se kapacitet može udvostručiti sa okolnim ležištima koja mogu biti pomoćna–satelitska. Tako bi Banatski Dvor vremenom mogao postati regionalno skladište gasa.

Pitanje energetske bezbednosti kada je reč o gasu, od kojeg je EU u velikoj meri zavisna, zemlje u okruženju su rešile ulaganjem upravo u skladišta gasa, zaključuje Zorana Milanović-Mihajlović.

U Uniji poslodavaca Srbije kažu da su novcem koji su firme izgubile tokom januara zbog gasne krize mogla da se sagrade najmanje dva skladišta u Banatskom Dvoru. Ako se zna da je za nabavku opreme potrebno 21,8 miliona evra, a da su gubici privrede veći od 55 miliona, jasno je koliko je bitno da država što pre završi gradnju jedinog rezervoara gasa.



Svetske berze: rast indexa u Evropi i Aziji, ponovo pad na Wall Streetu
AZIJA
 
Azijske berze juče su bile obojene u zeleno. Nakon rasta cena akcija u SAD-i i Zapadnoj Evropi prethodnog dana, jučerašnje trgovanje obradovalo je i ulagače na azijskim berzama. Od samog početka trgovanja, berzanski indexi krenuli su u plus i u toj zoni ostali su do kraja trgovanja. Pored rasta drugih sevtskih berzi, najveći doprinos skoku indexa azijskih berzi dali su novi makroekonomski pokazatelji. Naime, prema poslednjim izvešatajima u Kini je zabeležen povećan broj porudžbina, što najavljuje početak oporavka kineske ekonomije čija je stopa rasta poslednjih meseci padala. Indeks menadžera nabavke porastao je u januaru s 41,2 na 45,3 boda (iako je 50 minumum za neki napredak, smatra se da je bitno da je prekinut pad). Takođe, raduje i činjenica da je u Kini porastao broj kako domaćih, tako i inostranih porudžbina.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:

HANG SENG (Hong Kong) +2,25%
NIKKEI225 (Japan) +2,73%
KOSPI (Južna Koreja) +2,77%
SENSEX (Indija) +0,57%

Bitne vesti:

- Japanska kompanija “Panasonic” izvestila je u sredu da će smanjiti do 15.000 radnih mesta i zatvoriti mnoštvo fabrika (oko 20% od ukupno 239 širom sveta) širom sveta kako bi se pripremila za očekivani veliki gubitak povezan s globalnom ekonomskom krizom.
 
EVROPA
 
Slično azijskim, i indexi zapadnoevropskih berzi juče su obradovali ulagače. Niti jednog trenutka berzanski indexi nisu bili u minusu, tako da su investitori imali “miran dan”. Očekivanja od početka primene novog plana pomoći u SAD-u, kao i najnoviji pokazatelji blagog oporavka kineske ekonomije ohrabrili su ulagače i na evropskim berzama.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:

FTSE100 (London) +1,54%
DAX (Frankfurt) +2,69%
CAC40 (Pariz) +2,90%.

Bitne vesti:

- Italijanska vlada najavila je da će usvojiti veliki paket pomoći za automobilsku industriju početkom februara, ali nije objavila pojedinosti poput njegove vrednosti i konkretnih inicijativa. Mediji govore da vlada planira podsticaje za kupce u vrednosti oko EUR 300 mil, te da bi daljnje poreske olakšice i sredstva mogli povećati vrednost paketa iznad EUR 1 mlrd.
- Vodeći nemački proizvođač delova za automobile “Schaeffler” objavio je da zbog drastičnog pada porudžbina skraćuje radno vreme za 20.000 (gotovo 2/3 od ukupnog broja zaposlenih) svojih zaposlenih
- Nemačko reosiguravajuće društvo “Munich Re” objavilo je da mu je dobit u četvrtom tromesečju 2008. godine pala na svega EUR 100 mil, no da je bila dovoljna da zaključi prošlu godinu s neto dobiti koju opisuje zadovoljavajućom s obzirom na finansijsku krizu. Prema navodima, ova kompanija je 2008. Godinu završila sa Neto dobitkom od cca. EUR 1,5 mlrd (u 2007. godini Neto dobitak iznosio je EUR 3,9 mlrd)
- Rumunija pozvala zapadne banke da podupru svoje ogranke u istočnoj Europi. Najveće dve rumunske banke nalaze se u vlasništvu Erste Group bank (BCR), odnosno Societe General banke (BRD)
- Danska će uložiti 600 mil. danskih kruna u kupovinu akcija skandinavskoog avioprevoznika “SAS” koji je ovih dana objavio opsežan plan restrukturiranja kompanije zbog nagomilanih gubitaka koji sada dostižu 6,5 mlrd švedskih kruna.


AMERIKA

Jučerašnji dan na Wall Streetu završen je padom sva tri vodeća indeksa, nakon novih naznaka slabljenja potrošnje u SAD-u. Potrošnja čini najbitniji deo američke ekonomije pa kada potrošači prestanu sa kupovinama staje gotovo čitava ekonomija. Ulagače su zato juče obeshrabrili podaci o slabijim od očekivanja rezultatima veletrgovačke kompanije Costco Wholesale i smanjene procene prehrambenog proizvođača Kraft. Pod snažnim je pritiskom juče bio i bankarski sektor jer se ulagači plaše da će plan vlade za sanaciju banaka značiti izbacivanje akcionara, pa je S&P indeks finansijskog sektora pao za 1%.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:

DJIA -1,51%
NASDAQ -0,75%
S&P500 -0,08%

Bitne vesti:

- Akcija “Kupuj američko” (Buy American) je još u razmatranju. Naime, ideja da se u sklopu plana od USD 825 mlrd pomoći uvede obaveza da se sva ulaganja u infrastrukturu u SAD rade isključivo sa čelikom i gvožđem proizvedenim u SAD-u naišla je na žestoke kritike pojedinih analitičara. Naime, pojedinci smatraju da će takav protekcionizam više odmoći nego pomoći američkoj privredi
- Ograničene plate menadžerima čije kompanije dobijaju deo od USD 700 mlrd pomoći, na USD 500.000 godišnje.


Promene vrednosti indexa u 16:30

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 1,39% close
CROBEX (Zagreb) 0,48% close
SBI20 (Ljubljana) 0,40% close
BIRS (Banjaluka) -0,93% close
MBI10 (Skoplje) 0,01% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -1,51% open
CAC 40 (Pariz) -2,55% open
DAX (Frankfurt) -1,75% open
ATX (Beč) -3,72% open
SMI (Cirih) -3,56% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,33% open
SOFIX (Sofija) -1,28% close
BET (Bukurešt) 3,06% open
RTSI (Moskva) -0,35% close
BUX (Budimpešta) -1,23% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 0,88% open
Nikkei225 (Tokio) -1,11% close
KOSPI (J.Koreja) -1,46% close
SENSEX (Bombai) -1,21% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,24% close
NASDAQ (Njujork) -1,02% close
S&P 500 (Njujork) -1,22% close


PM: Dinar to stabilize
The dinar’s value is slowly approaching a balanced level and will no longer change as dramatically as in the last three months, says PM Mirko Cvetković.
The dinar has lost about 25 percent of its value over the past three months.

“When we entered the program with the International Monetary Fund we accepted the policy of a sliding exchange and established what level of foreign currency reserves we had to maintain. Therefore, we’ll spend reserves only to defend the exchange rate from large daily fluctuations,” said Cvetković, speaking to daily Danas.

The prime minister expects the dinar to stabilize, but not as a consequence of unreserved investment of large funds, “since we neither have that money nor can we do that.”

That model, he surmised, was better than a fixed exchange rate as, in the latter case, it would be necessary to dramatically reduce salaries.

According to Cvetković, the government is due to adopt a document at today’s cabinet meeting that will provide the funds for a pension plan for Jat Airways workers and for upgrading the fleet. Some EUR 5.3mn is needed for severance pay.

“In talks with Jat we offered severance pay of EUR 100 per year of service, but that’s not enough for the workers. However, they can receive higher severance pay only if they provide money from their own pockets," the prime minister said.

“As Jat does not currentlx have those funds, we've decided that the government will pay EUR 100 per year of service, and the remaining EUR 3.6mn we’re approving for Jat as a budget loan, which they will underwrite with their own assets,” said Cvetković.

Jat will have to return that loan in this calendar year, and if they fail to do so, those assets will have to be sold, “in order to avoid an expense which was not foreseen in the budget.”

The government has singled out another EUR 4.8mn for training Jat’s fleet, in order to create the conditions for achieving the company’s planned income of EUR 170mn in 2009, he said.

The prime minister said that a program of measures for stimulating investment and development in the transportation industry would be adopted at the next cabinet meeting, focusing above all on the completion of Corridor 10, which will require EUR 473mn. These funds will be generated from international loans and domestic sources.

“We’re going to adopt changes to the expropriation law since owners of plots along the planned route have asked for an unrealistically high purchase prices. For example, they've asked EUR 10 per square, which is EUR 100,000 per hectare, whilein Vojvodina, let’s say, you can buy that many lots from EUR 4,000 to 6,000,” said Cvetković.


Govt. to adopt infrastructure stimulus package
The government is due today to adopt a stimulus package for investment in infrastructure and to enact a Decree on Loans for Solvency and Investment.
The government is also due to adopt amendments to the excise law and equalize highway tolls for foreign and domestic vehicles.

Economy Minister Mlađan Dinkić said that the RTB Bor copper mine and chemical export-oriented companies would receive state assistance of some EUR 200mn.

Prime Minister Mirko Cvetković has also announced state aid for Jat Airways and incentive measures for developing the road network worth EUR 473mn.


Rogozna mountain "lies" on copper, silver and gold
Experts from several foreign companies who have been researching the territory of Novi Pazar claim that the whole Rogozna mountain lies on copper, silver and gold. There is enough precious metal for half of Europe.

Before the foreigners, Rogozna was also drilled by the experts from Belgrade-based "Geozavod" who discovered reserves of about 40m tons of copper, silver and gold ores at the locations of "Medenovac" and "Karavansalija".

The percentage of metal in ore ranges between 1.2 and 1.6%, which is better than in Bor.


"Delta" seeks building lots for construction of trade centers in Zagreb and Osijek
The President of "Delta holding", Miroslav Mišković, said today (February 4, 2009) that that company was seeking locations for construction of trade centers in Zagreb and Osijek.

Mišković announced at the celebration of the 18th anniversary of work of "Delta holding" that 360m EUR would be invested in expansion of operations in Serbia and in the region in 2009. Half of that money would be set aside from the company's profits, while the rest would be provided from the banking loans.

- "Delta holding" plans to register turnover of 3.4 billion EUR in 2009, which is 36% more than in 2008 - he said and added that that income was equal to the gross national product of Montenegro, Albania or Macedonia.

As he specified, "Delta holding" currently has two locations in Belgrade and one in Niš, Ljubljana, Sarajevo and Banjaluka for construction of trade centers, while the negotiations concerning the building lot in Novi Sad for construction of shopping mall are underway.


Privredi 77 mlrd. dinara kredita

Beograd -- Vlada Srbije usvojila je uredbe o odobravanju kredita privredi za održavanje likvidnosti, investicije i za nabavku trajnih potrošnih dobara


Odobravanje kredita privredi i građanima počeće za dve sedmice, kažu u Vladi
Ministar ekonomije Srbije Mlađan Dinkić najavio je da će Vlada Srbije sledeće sedmice potpisati prve ugovore sa bankama za odobravanje podsticajnih kredita za ublažavanje efekata ekonomske krize, kao i da će odobravanje kredita privredi i građanima početi za dve sedmice.

Mere Vlade Srbije za prevazilaženje krize omogućiće prevazilaženje posledica ekonomske krize, kazao je on, kojima će uz kreditne linije iz inostranstva u vrednosti od 45 miliona dinara, omogućiti odobravanje 122 milijarde dinara kredita za privredu i kupovinu domaćih proizvoda.

Kako je naveo Dinkić, šest od ukupno 35 banaka u Srbiji ne ispunjava uslove Vlade za uključivanje u program mera za podsticanje privrede i kupovine domaćih proizvoda, ali nije precizirao o kojim bankama je reč.

Uslov da banke učestvuju u programu je da su u poslednja tri meseca 2008. godine odobrile više kredita nego u trećem tromesečju prošle godine rast kreditnih plasmana, a, kako je dodao, spisak banaka koje učestvuju u programu će se revidirati svaka tri meseca.

Prema tim merama, iz budžeta će biti izdvojene dve milijarde dinara za subvencionisanje 40 milijardi dinara kredita za likvidnost, koje će odobravati komercijalne banke. Prema odluci države najmanje 50 odsto ovih kredita predviđeno je za izovznike. Krediti će se odobravati po kamatnoj stopi koja će ići najviše do 5,5 odsto, a predviđeni rok otplate je do 12 meseci.

Maksimalni iznos kredita zavisiće od veličine preduzeća, pa će tako preduzetnička radnja moći da povuče kredit u maksimalnom iznosu do 20.000 evra, a malo preduzeće do 50 zaposlenih imaće mogućnost da povuče kredit do 50.000 evra. Za srednja preduzeća, koja imaju od 50 do 250 zaposlenih, maksimalni iznos kredita je 500.000 evra, a velika preduzeća koja imaju više od 250 zaposlenih moći će da povuku do dva miliona evra.

Ranije je najavljeno da će ove kredite po naznačenim kamatnim stopama moći da koriste isključvio preduzeća koja zadrže isti broj zaposlenih. Kako navode u Vladi ukoliko ipak dođe do otpuštanja, preduzećima će biti zaračunata kamata po tržištnim uslovima.

 

Država podstiče investicione i potrošačke kredit


Ključnu reč u odobrenju kredita imaće komercijalne banke
Drugi deo paketa mera odnosi se na subvencionisane kredite za investicije, gde će garant biti Garancijski fond. Ukupna sredstva planirana da se ovim putem plasiraju privredi iznose 17 miliona dinara.

Fond za razvoj obezbediće 30 odsto te sume, dok će poslovne banke obezbediti 70 odsto. Fond će takođe garantovati 75 odsto plasmana.

Kamatna stopa za ove kredite je 6 odsto, odnosno euribor + 4 odsto, a rok otplate je tri do pet godina uz poček od šest do 12 meseci.

Preduzetničke radnje će za investcije po ovim uslovima moći maksimalno da se zaduže do 30.000 evra, mala preduzeća do 200.000 evra, srednja preduzeća do 1,5 miiona evra, a velike kompanije do četiri miliona evra.

Država je predvidela i treću grupu kredita koji su osim privredi, namenjeni i građanima. Reč je o subvencionisanju kamatne stope za potrošačke kredite za nabavku dobara koja su isključivo proizvedena u Srbiji.

Subvencijom od jedne milijarde dinara, vlada će omogućiti komercijalnim bankama da plasiraju kredite vrednosti od 20 milijardi dianara, a ovi krediti biće namenjeni kupovini automobila, poljoprivredne mehanizacije, namštaja i podnih obloga, bele tehnike i kućnih aparata.

Krediti će biti odobravani po kamatnoj stopi od 4,5 odsto za automobile, i do 6 odsto za ostale proizvode. Rok otplate za kupovinu automobila biće od 5 do 7 godina, a za ostale proizvode do 5 godina.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta