Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Jelašić: Neće biti drugog modela odbrane kursa

Guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić izjavio je da centralna banka ne razmišlja o drugom modelu odbrane kursa, osim rukovođeno plivajućeg deviznog kursa, i najavio da sredstva iz aranžmana sa MMF-om za sada neće biti korišćena za odbranu kursa dinara



Jelašić je rekao da NBS ne razmišlja o alternativnom režimu kursa iz dva razloga - najpre zato što je postojeći način utvrđen Sporazumom Vlade Srbije i NBS o ciljanju (targetiranju) inflacije, usvojenom 19. decembra 2008.

- U sporazumu jasno piše da su, u skladu s dogovorenim okvirom monetarne politike, Vlada i Narodna banka saglasne da NBS sprovodi režim rukovođeno plivajućeg deviznog kursa, pri čemu se neće utvrđivati numerički ciljevi za devizni kurs - podsetio je Jelašić.

- Drugi razlog je to što je NBS ubeđena, i na osnovu iskustava drugih zemalja u okruženju, da je fleksibilni kurs ključni preduslov za postizanje dugoročno održivog rasta Srbije - dodao je Jelašić.

Odgovarajući na pitanje da li će NBS upotrebiti novac iz aranžmana s MMF-om za odbranu kursa, guverner je kazao da ne vidi razlog da NBS unapred povuče 268 miliona evra po osnovu tog aranžmana, a po uslovima koji predstavljaju veći trošak nego plasman deviznih rezervi.

- Te devizne rezerve (od oko 8,3 milijarde evra) pokrivaju šestomesečne potrebe našeg uvoza - rekao je guverner i dodao da mu nije poznata nijedna zemlja u kojoj se poziva na dodatno zaduženje od ino-kreditora da bi se rešavali nagomilani strukturni problemi.

- Da su sredstva od Fonda beskamanta, odnosno donacija, prvi bih ih doneo u Srbiju, ali reč je o kreditu datom sa određenom kamatnom stopom - rekao je Jelašić, govoreći o finansijskom delu aranžmana sa MMF-om od oko 520 miliona dolara.

Jelašić je naglasio da je za centralnu banku najvažnije da bude sigurna da su joj ta sredstva na raspolaganju i da ih može koristiti, ističući da se ne sme izgubiti iz vida da je preduslov za njihovo korišćenje da Srbija ispunjava uslove predviđene aranžmanom sa MMF-om.

Ekonomisti za fiksni kurs dinara

Odbrana kursa dinara intervencijama iz deviznih rezervi NBS na duži rok nije održiva, već bi trebalo uvesti fiksni kurs premna evru, ocenili su pojedini domaći analitičari, dok drugi smatraju da je trebalo uzeti veći kredit od MMF-a i ojačati devizne rezerve kako bi se branio plivajući kurs.

Uvođenje fiksnog kursa domaće valute prema evru ili dolaru, poznatog kao "valutni odbor" ili "karensi bord", podrazumeva da lokalna valuta mora da ima potpuno pokriće u deviznim rezervama, ali uz i dodatno zaduživanje kod finansijskih institucija. Takav sistem odbrane kursa koristi se u Bosni i Hercegovini od 2001. godine, od kada je u opticaju konvertibilna marka (KM), sa fiksnim kursom prema evru od 1,95583 KM.

Finansijski ekspert Branislav Ćosić ocenio je da takav aranžman osigurava stabilnost lokalne valute, ali je sporan jer ne omogućava elastično funkcionisanje monetarne politike NBS, napomenuvši da je to bolje rešenje od rukovođeno plivajućeg kursa.

- Vi na taj način emitujete dinare u visini deviznih rezervi i nemate problem da gotov novac dovlačite iz Evropske unije ili da dobijate saglasnost Evropske centralne banke da to uradite - objasnio je Ćosić.

Prema njegovoj oceni, trenutni sistem odbrane kursa prodajom deviza iz deviznih rezervi nije održiv na duži period i nije logičan, jer jednog dana NBS reaguje sa intervencijom od 70 miliona evra, a drugog dana uopšte ne interveniše.

- Tu ne vidim neku logiku, jer ako se dozvoljava neki pad, onda bi pad od 0,3 odsto mogao da se toleriše, ali ne i veće oscilacije - kazao je Ćosić.

Sličnog mišljenja je i ekonomista Dragan Đuričin, koji tvrdi da rešenje da se održava kurs uz intervencije iz deviznih rezervi na dugi rok nije održivo, već je takođe pravo rešenje uvođenje "valutnog odbora".

Glavni i odgovorni urednik "Ekonomista" Milan Ćulibrk izjavio je da pored deviznih rezervi s kojima se interveniše na tržištu, umirujuće na veća pomeranja kursa može da deluje dodatno zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija.

- Vlada i Narodna banka moraju da se dogovore šta im je prioritet. Da li je to očuvanje deviznih rezervi, zarad očuvanja spoljne likvidnosti zemlje, da zemlja ne zapadne u probleme sa otplatom kredita, ili im je preča stabilnost kursa po bilo koju cenu - kazao je Ćulibrk.

On smatra da je od MMF-a trebalo tražiti više novca, najmanje 2,5 milijarde dolara, za popunu deviznih rezervi, i podsetio da krediti od međunarodnih finansijskih institucija i privatizacija završavaju u deviznim rezervama.

- U tom svetlu ne stoji priča da će Vojvodina da dobije devize od prodaje NIS-a. Ona će dobiti samo dinarsku protivrednost, a devize će ostati u deviznim rezervama, i s tim devizama se može braniti kurs - rekao je Ćulibrk.

On je upozorio da bi mere Vlade, koje podrazumevaju dodatno upumpavanje novca u privredu, mogle da izazovu dodatan pritisak na kurs, jer postoji opasnost da ona novac od kredita domaćih banaka iskoriste za vraćanje zajmova u inostranstvu.

- Da bi vraćala te kredite, preduzeća moraju da kupuju devize na tržištu i to može da stvori dodatnu tražnju za devizama i da izazove pad kursa dinara - smatra Ćulibrk.



Vlada usvojila uredbe o primeni podsticajnih mera za prevazilaženje posledica krize
Krediti privredi od 20.000 do četiri miliona evra


Vlada Srbije usvojila je uredbe o primeni mera za prevazilaženje posledica ekonomske krize, koje se odnose na subvencionisanje kamatnih stopa na kredite za proizvodnju, kao i za kupovinu domaćih proizvoda. Ukupna iznos tih kredita je 122 milijarde dinara.


- Maksimalni iznosi kredita za likvidnost na koji mogu da računaju vlasnici preduzetničkih radnji biće 20.000 evra, a kad je reč o malim preduzećima koja zapošljavaju do 50 radnika iznos kredita je 50.000 evra. Gornja granica za srednja preduzeća (do 250 radnika) biće 500.000 evra, a za velika (više od 250 zaposlenih) dva miliona, odlučeno je juče na sednici Vlade Srbije. Ukupan fond za investicione kredite biće 17 milijardi dinara, a maksimalni iznosi kredita kretaće se od 30.000 evra za preduzetničku radnju do čak četiri miliona evra za preduzeća sa više od 250 zaposlenih. Osim toga država će uložiti i milijardu dinara za subvencionisanje kredita za kupovinu domaćih proizvoda, po kamatnoj stopi od 4,5 odsto za automobile i šest odsto za poljoprivrednu mehanizaciju, nameštaj i kućne aparate. Očekujem da ćemo do kraja naredne nedelje potpisati ugovore sa poslovnim bankama, što znači da će već za dve nedelje građani moći da podnose zahteve za dobijanje pozajmica - rekao je ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić.

On je takođe istakao da samo šest od ukupno 35 banaka ne ispunjava uslove za uključivanje u program mera za podsticanje privrede, ali je dodao da to ne mora da znači da u narednom periodu te banke, ukoliko budu imale rast kreditinih sredstava, neće ući u program.

Ministar ekonomije izjavio je da je na sednici usvojen i plan podrške Jatu u vrednosti od 10 miliona evra, od kojih će pet miliona biti izdvojeno za investicije, a pet u dobrovoljni socijalni program.

- Jat će morati da vrati novac državi do kraja ove godine i tek kada to uradi moći će da računa na našu podršku za kupovinu četiri nova aviona - istakao je Dinkić. On je rekao da je Vlada usvojila i odluku o smanjenu cena putarina za strana vozila, tako da će stranci koji prolaze kroz Srbiju ubuduće plaćati vožnju po autoputu po istoj ceni kao i domaći vozači. Vlada je juče usvojila i Predlog izmena zakona o akcizama, kojima će biti izmenjen sporni amandman koji je nedavno usvojen u Skupštini.


Koridor 10 prioritet

- Tokom 2009. u Srbiji će biti urađeno oko 45 kilometara autoputa, a ukupno za izgradnju Koridora 10 biće izdvojeno 475 miliona evra, od toga 340 miliona evra iz međunarodnih sredstava, a ostatak iz domaćih, najavio je juče nakon sednice Vlade Srbije ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić. On je rekao da je Vlada usvojila Akcioni plan o izgradnji putnog i železničkog Koridora 10 i da će najpre biti urađen deo puta od Preševa do Levosoja kao i deo od Novog Sada do Horgoša. Izgradnja putnog Koridora 10 koštaće 1,7 milijardi evra, a železničkog 1,1 milijardu i završetak tog posla očekuje se za četiri godine. Ministarka za NIP Verica Kalanović istakla je da je Koridor 10 prioritet tog ministarstva i jedan od najznačajnijih projekata u koji će ove godine biti uloženo šest milijardi dinara, odnosno trećina budžeta NIP-a.


Zemljama izvoznicama nafte predstoji svođenje računa

Njujork - Države izvoznice nafte suočile su se sa iznenadnim preokretima. Veliki suficiti kojima su težile tokom protekle decenije pretvorili su se u deficite, a njihovi novčani fondovi i devizne rezerve pretrpeli su ozbiljne gubitke. Za ostatak sveta, to ne mora da bude loša vest. Ipak, države izvoznice nafte smatraju da se bliži dan kada će morati da svedu račune


Neke od država koje su najbogatije naftom, u prvom redu Iran, Venecuela i Rusija, doživljavaju se kao neprijatelji aktuelnog svetskog poretka, ali njihova sposobnost da izvode diplomatske trikove ozbiljno je dovedena u pitanje nakon pada cena nafte. Na primer, Ugo Čaves suočava se s velikim teškoćama i nije više kadar da izdvaja velike svote novca za finansiranje takozvane „bolivarske revolucije“ budući da barel nafte sada košta samo 40 dolara.

Ali, pad cena nafte nije izazvao probleme samo u državama koje su nezadovoljne trenutnim svetskim poretkom, imajući u vidu činjenicu da se zalivske zemlje takođe suočavaju s ozbiljnim teškoćama, kao što je stagnacija privatnog sektora, u prvom redu banaka. Odloženo je sprovođenje u delo planova o munjevitom ekonomskom napretku i pokretanju novih privrednih grana. Ljudi s dubokim džepovima iz Abu Dabija moraće da pruže pomoć Dubaiju kojem preti opasnost od pucanja kreditnog mehura. Bliski istok i svet imaju koristi od činjenice da Iran ima sve manje kapaciteta da sponzoriše ekstremističke i terorističke pokrete u susednim državama. Na tim prostorima pad cena nafte može biti od naročitog značaja, budući da postoji mogućnost da će Iran koji ne bi bio kadar da izaziva velike nevolje pokazati veću spremnost za saradnju sa Sjedinjenim Državama, što je u skladu s planovima predsednika Baraka Obame. Činjenica da je Iran izgubio finansijsku snagu takođe je doprinela uspostavljanju veće političke sigurnosti i poboljšanju bezbednosne situacije u Iraku, a stiče se utisak da je Sirija sada spremnija za pregovore sa Zapadom. Pad cena nafte verovatno je povećao šanse da iranski predsednik Mahmud Ahmadinedžad ne bude ponovo izabran na tu funkciju u junu 2009. godine, kao i da će na vlast doći razumniji ljudi, što bi omogućilo da pregovori sa Zapadom budu održani u boljoj atmosferi.

Stoga, stiče se utisak da je pad cena nafte u izvesnoj meri doprineo promeni situacije na Bliskom istoku. To može probuditi novu nadu u konačno rešenje palestinskog problema, koji je Bušova administracija zapostavljala, uprkos novim tenzijama izazvanim nakon nedavnih izraelskih operacija u Gazi. Nasuprot tome, Rusija može postati još veća pretnja, budući da je za vreme vlasti Vladimira Putina nacionalizam zamenio komunizam i postao vodeća ideologija u državi. Stoga, vladari iz Kremlja igraju veliku geopolitičku igru, u želji da se vrate na pozicije stare slave. Kremlj koristi kontrolu koju ima nad prirodnim resursima da bi ostvario nekoliko ciljeva: rehabilitovanje Rusije kao političke sile, davanje još većih političkih nadležnosti aktuelnim liderima, kao i ucenjivanje i podmićivanje pripadnika vlasti u bivšim sovjetskim republikama da bi se uspostavila kontrola nad njihovim rezervama nafte i gasa. Ti različiti ciljevi nisu protivurečni i čine novi poredak koji je nastao iz neuređenog sistema. Takva praksa predstavlja primer privida demokratije, koja se temelji na uspostavljanju monopola nad prirodnim sirovinama.

Putinova geopolitička igra dostigla je vrhunac kada je izbio oružani sukob u Gruziji u avgustu 2008. godine. Demonstriranje geopolitičkog značaja Rusije i izazivanje Zapada osnažili su Putinovu popularnost u ruskoj javnosti. Ipak, iako je invazija na Gruziju bila politički i vojni uspeh, ostavila je i finansijske posledice koje niko nije predvideo, budući da je kapital nestajao, berza se suočila s velikim teškoćama, a rublja je oslabila. S obzirom na to da je konflikt izbio u trenutku globalnih finansijskih potresa njegove posledice bile su katastrofalne. Takva situacija razotkrila je ozbiljne slabosti Putinovog režima, koje se odražavaju u činjenici da biznismeni nemaju poverenje u političke zvaničnike, jer strahuju od njihovih proizvoljnih odluka. Stoga, imućni su štedeli novac u inostranstvu i vodili poslove koristeći sistem pozajmica. Takva situacija umnogome je izmenila ekonomsku situaciju u državi.

Budući da će niske cene nafte najverovatnije biti prisutne u doglednom vremenskom periodu, Putinov režim više neće biti kadar da ispuni očekivanja ruske javnosti. Dakle, ostaje pitanje na koji način će reagovati Rusija. Mora se uzeti u obzir činjenica da u Kremlju više nisu oprezne birokrate iz sovjetske ere, već avanturisti koji su spremni da preduzmu veliki rizik da bi ostvarili ciljeve. Gotovo je izvesno da će oni sve više koristiti princip arbitrarnosti. Ukoliko cene nafte ne počnu da rastu i Rusija ne doživi ekonomski oporavak, moguće je da će ta država preduzimati više vojnih akcija u inostranstvu i da će u njoj biti još više izražena represija.



IVICA DAČIĆ: Od marta na snazi prošireni sporazum Srbije i Rusije

Bačka Palanka - Zamenik predsednika Vlade Srbije Ivica Dačić najavio je juče da će u martu stupiti na snagu prošireni Sporazum o slobodnoj trgovini između Srbije i Rusije. On je prilikom posete fabrici Sintelon u Bačkoj Palanci izrazio uverenje da će spoljnotrgovinska razmena između dve zemlje, zahvaljujući tome, biti značajno uvećana


„Strateški cilj Vlade Srbije jeste da spoljnotrgovinska razmena sa Rusijom bude udvostručena i nadamo se da će uskoro biti proširena lista proizvoda obuhvaćenih režimom slobodne trgovine. Osim toga, Srbija očekuje velike efekte od realizacije energetskog sporazuma sa Rusijom, kroz privatizaciju Naftne industrije Srbije, izgradnju gasovoda i rekonstrukciju skladišta prirodnog gasa u Banatskom Dvoru. Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Konuzin rekao je da je Sintelon velika firma, čiji proizvodi predstavljaju značajan deo srpskog izvoza na rusko tržište. On se založio za osnivanje mešovitih malih i srednjih rusko-srpskih preduzeća i pozvao Poslovni rusko-srpski savet, čiji su predstavnici prisustovali današnjem sastanku, da što pre sa reči pređe na dela, kako bi se dodatno uvećao nivo spoljnotrgovinske razmene između dve zemlje.



Svetske berze: Pad berzi u Aziji, blag rast u Zapadnoj Evropi i solidan rast na Wall Street-u
AZIJA
 

Indexi azijskih berzi na jučerašnjem trgovanju imali su različito ponašanje. Naime, HANG SENG je gotovo čitav dan bio u zelenoj zoni, NIKKEI225 je većinu dana proveo u minusu kao i KOSPI, dok je SENSEX čitav dan proveo u crvenoj zoni. Rast indexa na berzi u Hong Kong-u rezultat je manjeg od očekivanog pada proizvodnje što ukazuje na mogućnost prvih naznaka oporavka ekonomije. Usled vere u početak oporavka kineske ekonomije, juče su pokretači zelenog talasa na berzi u Hong Kong-u bile akcije iz sektora brodarstva i sektora metaloprerađivačke industrije. Sa druge strane, loše makroekonomske vesti iz SAD i Evrope ukazuju na veliki oprez investitora.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
    HANG SENG (Hong Kong) +0,88%
    NIKKEI225 (Japan) -1,11%
    KOSPI (Južna Koreja) -1,46%
    SENSEX (Indija) -1,21%
 


EVROPA

Nakon dvodnevnog rasta cena akcija, na jučerašnjem trgovanju sve je ukazivalo da će berzanski indexi zapadnoevropskih zemalja značajno izgubiti na vrednosti. Loši makroekonomski pokazatelji iz SAD (veća nezaposlenost od očekivanja, sporost u primeni usvojenih planova pomoći..), kao i u EU27 i Eurozoni (veoma loši rezultati poslovanja najvećih kompanija, povećanje nezaposlenosti..), uticali su na to da berzanski indexi većinu jučerašnjeg dana provedu u minusu. Dodatni pritisak na cene akcija juče su izazvala i obaveštenja o velikim gubicima “Deutche bank” i “Swiss Re”, što je ceo finansijski sektor povuklo na dole, a samim tim i indexe dovelo do prilično jakog minusa. Međutim, pred sam kraj trgovanja došlo je do zaokreta na zapadnoevropskim berzama, što je FTSE100 I DAX odvelo u plus, dok je CAC40 neznatno izgubio na vrednosti.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
    FTSE100 (London) +0,01%
    DAX (Frankfurt) +0,39%
    CAC40 (Pariz) -0,09%


Bitne vesti:
- Bank of England smanjila je kamatnu stopu na rekordno nizak nivo od 1% čime pokušava da se odupre jakoj recesiji
- ECB je po očekivanjima analitičara zadržala kamatnu stopu na 2%
- “Deutche bank” je objavila da je u 2008. godini ostvarila Gubitak od EUR 5,7 mlrd
- “Swiss Re” je objavila da je u 2008. godini zabeležila Gubitak od 1 mlrd švajcarskih franaka, kao i otpisala loša potraživanja u iznosu od 6 mlrd švajcarskih franaka. Warren Buffett najavio je da će za 3 mlrd švajcarskih franaka kupiti prioritetne akcije kompanije “Swiss Re” sa godišnjom kamatnom stopom od 12%, a koje će nakon 3 godine moćida konvertuje u obične akcije. Ukoliko za 3 godine izvrši konvesrziju, Buffett će posedovati više od 5% vlasništva kompanije “Swiss Re”.
- “Zurich Financial Services” je objavio da mu je Operativna dobit u 2008. godini pala za 28% u odnosu na 2007. godinu
 


AMERIKA


Pad berzanskih indexa na početku jučerašnjeg trgovanja na Wall Street-u bio je kratkotrajan. Indexi su trgovanjem započeli gubitkom svojih vrednosti pre svega zbog veće od očekivane nezaposlenosti u Januaru mesecu tekuće godine. Ovaj pad bio je kratkotrajan, zahvaljujući pre svega bankarskom i tehnološkom sektoru. Naime, ulagači veliku nadu polažu u sposobnost tima Barracka Obame koji obećavaju da će uskoro rešiti problem bakarskog sektora I oživeti kreditno tržište. Sa druge strane, veće od očekivanih prodaje koje su zabeležile kompanije “Wal-Mart” i “Macy`s” ulile su nadu investitorima da se potrošnja stanovništva lagano pojačava. Takođe i rast naftnog sektora (usled rasta cene sirove nafte) podpomogao je rast indexa. Dakle, ubrzo nakon kratkotrajnog pada cena akcija na otvaranju, došlo je do oporavka berzanskih indexa koji su ubro ušli u zelenu zonu u kojoj su i završili jučerašnje trgovanje.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
    DJIA +1,34%
    NASDAQ +2,06%
    S&P500 +1,64%

Cene roba:
- Cena sirove nafte porasla je za 2,11% i trenutno iznosi USD 41,17 po barelu
- Cena zlata porasla je za 1,33% i sada iznosi USD 914,20 po unci
- Cena srebra porasla je za 2,25% i trenutno iznosi USD 12,75 po unci.
 
 
Bitne vesti:
- Broj zahteva za nadoknadu za nezaposlene u poslednjoj nedelji januara tekuće godine uvećan je za 626.000 što je znatno više od očekivanja (očekivano je 580.000). Nivo od 626.000 predstavlja najveći broj u poslednjih 26 godina
- Fabričke porudžbine su u decembru 2008. godine pale peti mesec uzastopno
- Kompanije “Wal-Mart” i “Macy`s” ostvarile su u januaru tekuće godine veću prodaju od očekivane, što ukazuje na blagi oporavak potrošačke snage američskih građana
- Kompanija “Cisco Systems” upozorio da će u tekućem tromesečju ostvariti za 15 do 20% manje prihode nego što se očekivalo.


Promene vrednosti indexa u 16:30

Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2,06% close
CROBEX (Zagreb) 1,62% open
SBI20 (Ljubljana) 1,29% close
BIRS (Banjaluka) -0,21% close
MBI10 (Skoplje) 0,85% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,16% open
CAC 40 (Pariz) 2,16% open
DAX (Frankfurt) 2,62% open
ATX (Beč) 1,20% open
SMI (Cirih) 0,64% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 2,91% open
SOFIX (Sofija) -0,92% close
BET (Bukurešt) 0,77% open
RTSI (Moskva) 1,52% close
BUX (Budimpešta) 1,85% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 3,61% open
Nikkei225 (Tokio) 1,60% close
KOSPI (J.Koreja) 2,75% close
SENSEX (Bombai) 2,31% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 1,80% open
NASDAQ (Njujork) 1,81% open
S&P 500 (Njujork) 1,56% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta