Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Ilić: Više nezaposlenih u 2009?

Beograd -- Direktor Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ) Vladimir Ilić kaže da bi broj nezaposlenih u Srbiji u 2009. mogao da se poveća sa oko 727.000 na 750.000


Ilić objašnjava da bi do toga moglo da dođe zbog privatizacije i zbog krize u firmama koje su izvozno orjentisane. On je podsetio da će jednom broju kompanija, koje su na osnovu ugovora o privatizaciji obavezane da zadrže postojeći broj zapolenih, prestati da važi ta obaveza, pa će neki radnici ostati bez posla i zbog te činjenice.

Najveća opasnost je, ipak, kod velikih izvoznika, jer će oni biti prvi na udaru, upozorio je Ilić u intervjuu za najnoviji broj nedeljnika "Ekonomist magazin".

"Tokom 2008. godine, broj nezaposlenih se smanjivao sve do decembra, kad se na evidenciju NSZ prijavilo oko 10.000 radnika", rekao je Ilić i ukazao da će se jedna od glavnih bitaka države u ratu protiv nadolazeće krize voditi oko očuvanja radnih mesta, što nije lak zadatak.

Kompanije su NSZ prijavile višak od 1.600 radnika u julu, 635 u oktobru, da bi u novembru narasli na 4.200 i u decembru na 4.500, što predstavlja ozbiljan skok, naveo je on.

„Do rasta (nezaposlenih) je najviše došlo zbog viškova koje je proglasila 'Zastava', oko 1.500 radnika, i nekoliko društvenih preduzeća. U privatnom sektoru viškom je proglašeno 1.190 radnika u novembru i 1.600 u decembru, što jeste rast, ali ipak daleko manji od ostalih brojki“, objašnio je Ilić.

Budžet NSZ za zapošljavanje u 2009. godini iznosi tri milijarde dinara i to su, objektivno, nedovoljna sredstva za ozbiljnije intervencije na tržištu rada, rekao je Ilić i dodao da će u slučaju rebalansa budžeta, on najverovatnije biti smanjen, imajući u vidu opredeljenje vlade da smanjuje javnu potrošnju.

Komentarišući odluku vlade da firme koje konkurišu za državnu pomoć ne smeju da otpuštaju radnike, Ilić je ocenio da je najskuplje kada dođe do otpuštanja, jer u takvom scenariju svi gube, pri čemu država mora da obezbedi novac da te ljude vrati na tržište rada.

Prema njegovoj oceni, najviše gubi osoba koja ostane bez posla i zato ne može sve da se prepusti tržištu, jer je imperativ da se sačuvaju postojeća radna mesta, tako što će država da podrži i stimuliše poslodavce. "Ako neko treba da otpušta to je država, koja treba da smanji višak zaposlenih u svojoj administraciji", zaključio je Ilić.



Intervencija države uz poštovanje tržišnih principa

Beograd - Predsednik Vlade Republike Srbije Mirko Cvetković održao je juče prvi konstitutivni sastanak sa članovima Ekonomskog saveta na kojem su razmatrani dometi državnog intervencionizma usmereni ka ublažavanju posledica svetske ekonomske krize na Srbiju, saopšteno je iz Vlade Srbije


Zaključeno je da je u uslovima krize neophodna intervencija države, ali da se mora voditi računa o tome da se ne naruši tržišni model privređivanja, kao i da se ne uspore reforme važne za proces evropskih integracija. Savet je konstatovao da ovakav model primenjuju i druge zemlje koje su suočene sa krizom. Data je preporuka da se država najviše angažuje na izgradnji infrastrukture, koja ima višestruki pozitivan efekat na privrednu aktivnost i zaposlenost. Savet je takođe preporučio da se intenzivira dodatno povlačenje sredstava iz stranih izvora što bi doprinelo makroekonomskoj stabilnosti zemlje.

Članovi Ekonomskog saveta predsednika Vlade su ugledni ekonomski stručnjaci u Srbiji: Milojko Arsić, Jurij Bajec, Boško Živković, Stojan Stamenkovići Dejan Šoškić. Savet će osim pet stalnih članova imati i prošireni sastav koji bi činili privrednici, bankari i ekonomski stručnjaci.



Potpisan Sporazum o razvojnoj saradnji vlada Srbije i Austrije

Beograd - Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinovići direktorka za razvojnu saradnju u Ministarstvu spoljnih poslova Austrije Irene Frojdenšus-Rajhl potpisale su juče u Beogradu Sporazum o razvojnoj saradnji vlada dve zemlje. Srpska ministarka finansija kazala je na konferenciji za novinare da je ovaj sporazum veoma značajan, jer se njime otklanjaju carinska i poreska opterećenja i pruža se pravni okvir za dalju saradnju Srbije i Austrije


„Potpisivanjem ovog sporazuma počinje nova era u odnosima Srbije i Austrije, koja može biti i signal drugim zemljama za sličan način saradnje sa Srbijom. Dosadašnja saradnja Austrije i Srbije zasnivala se na bilateralnim sporazumima i ugovorima, a ukupan iznos austrijske pomoći Srbiji dostigao je 40 miliona evra. Treba, takođe, reći da je Austrija pomagala program unapređenja i oživljavanja opština u Srbiji, program integrisanog regionalnog razvoja Vojvodine i Južne Srbije, projekat Doživeti Evropu, i pružala podršku Nacionalnoj službi za zapošljavanje“, naglasila je Diana Dragutinović.

Irena Frojdenšus-Rajhl kazala je da su se odnosi Srbije i Austrije do sada uspešno odvijali, naglašavajući da će ovaj sporazum olakšati rad u području razvojne saradnje, jer se njime uklanjaju poresko-carinska opterećenja koja su do sada postojala. „Sporazum je opšti pravni okvir i on ne daje sadržaje buduće saradnje, većodređuje pravne modalitete u okviru kojih će se saradnja odvijati“, kazala je ona i dodala da će Austrija nastaviti da podržava Srbiju na putu evropskih integracija „jer je to pravi smer u kojem Srbija treba da ide“.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta