Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Mađarska predlaže pomoć istočnoj Evropi od 160-190 milijardi evra
Mađarska je predložila da se donese plan pomoći u visini od 160 do 190 milijardi evra za finansijski sektor zemalja Istočne Evrope, kako bi se izbegla nova "gvozdena zavesa" na kontinentu.

"Ne smemo da dozvolimo da nova gvozdena zavesa podeli Evropu", rekao je mađarski premijer Ferenc Đurskani novinarima u Briselu, uoči mini-samita istočnoevropskih zemalja u Briselu o ekonomskoj krizi.

Mini-samit se održava kao uvod u skup predstavnika evropske 27-orice sa ciljem da se razmotre mogući koraci u suočavanju sa ekonomskom krizom.

Budimpešta se zalaže za stvaranje programa evropske stabilizacije i integracije istočne Evrope, u visini od 160 i 190 milijardi evra, koji bi finansirali Međunarodni monetarni fond (MMF), evropske banke kao na primer Evropska banka za investicije, Centralna evropska banka i Evropska banka za obnovu i razvoj, kao i vlade EU.


Deficit trgovine Srbije 277 mil. €
Spoljnotrgovinski deficit Srbije u januaru iznosio je 276,7 miliona evra, što je za 49,3 odsto manje nego u istom mesecu prošle godine.Kako se navodi u saopštenju Republičkog zavoda za statistiku, izvoz robe i usluga iz Srbije u januaru je smanjen za 23,8 odsto, na 360 miliona evra, dok je uvoz smanjen za za 37,5 procenata na 636,8 miliona evra. Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena Srbije iznosila je 996,8 miliona evra, što je pad od 33,1 odsto u odnosu na januar 2008. godine.

Republički zavod za statistiku je ocenio da je u januaru nastavljen trend pada izvoza i uvoza s kraja prošle godine zbog svetske krize koja je dovela do pada privredne aktivnosti u svetu.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,7 odsto i veća je nego u januaru 2008. godine kada je bila 46,4 odsto. Srbija je tokom prvog meseca ove godine najviše robe izvezla u Nemačku, za ukupno 59,1 miliona dolara, a sledi Italija gde je izvoz iznosio 54,9 miliona dolara i Bosna i Hercegovina sa 50,2 miliona dolara.

Najviše robe je uvezeno iz Rusije, za ukupno 104,3 miliona dolara, sledi Nemačka sa 92,8 miliona dolara i Italija sa 75,6 miliona dolara.

Srbija je suficit u trgovinskoj razmeni zabeležila sa Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom i Crnom Gorom, a najveći deficit je zabeležen sa Rusijom zbog uvoza energenata.

U januaru je iz Srbije najviše izvezeno odeće, za 50 miliona dolara, slede čelik i gvožđe čiji je izvoz vredan 41 miliona dolara, žitarice i proizvodi od njih sa 27 miliona dolara, obojeni metali 26 miliona dolara i povrće i voće sa 26 miliona dolara.

Najviše su se uvozili nafta i naftni derivati, čiji je uvoz dostigao 92 miliona dolara u januaru, uvezene su i industrijske mašine za 39 miliona dolara, medicinski i farmaceutski proizvodi za 38 miliona dolara, gvožđe i čelik za 37 miliona dolara i vozila za 35 miliona.

U saopštenju se navodi da je, izraženo u dolarima izvoz Srbije u januaru smanjen za 30,5 odsto na 483,4 miliona dolara, a uvoz zmanje 43,1 odsto na 852,8 miliona dolara.


Suficit sa CEFTA 63,2 mil. dolara
Srbija je u januaru ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA sporazuma od 63,2 miliona dolara.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je Srbija u zemlje CEFTA najviše izvozila žitarice, proizvode od njih i razne vrste pića, a najviše je uvozila gvožđe, čelik, kameni ugalj i energente.

Izvoz Srbije u januaru vredeo je 132,1 miliona dolara, a uvoz 68,9 miliona, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 191,7 odsto. Srbija je u prošloj godini ostvarila suficit u trgovinskoj razmeni sa zemljama CEFTA od 1,8 milijardi dolara.

Region CEFTA je jedno od retkih tržišta sa kojima Srbija ima stalni suficit u razmeni, odnosno na koje više izvozi nego što uvozi. Prema učešću u ukupnom izvozu Srbije, to tržište je drugo po značaju, posle zemalja EU.

Potencijali tržišta zemalja CEFTA, su značajni jer su proteklih godina ostvarene visoke stope rasta bruto domaćeg proizvoda, jasne su perspektive u pogledu daljeg rasta kao posledice napretka u evropskim integracijama.

Njegove dodatne prednosti su blizina i poznavanje poslovne kulture i preferencija potrošača, kao i mogućnost oslobadjanja od carina za izvoz proizvoda za čiju proizvodnju je korišćeno 70 odsto sirovina iz CEFTA regiona ili EU.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta