Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
MRKONJIĆ: Tender za deonicu Novi Sad-Horgoš ove sedmice

Beograd - Ministar infrastrukture Srbije Milutin Mrkonjić izjavio je da će tender za deonicu autoputa od Horgoša do Novog Sada biti raspisan ove sedmice i da će Srbija ove godine pokušati da počne izgradnju autoputa prema Baru


Mrkonjić je kazao da ne zna kog dana će biti raspisan tender za deonicu Horgoš - Novi Sad, ali da će „sigurno biti“ ove sedmice. Kako je Mrkonjić ranije najavio, za ovu godinu je planirana izgradnja 20 kilometara na autoputu Novi Sad - Horgoš, 10 kilometara od Novog Sada ka Horgošu i 10 od Horgoša ka Novom Sadu. Mrkonjić je juče posle potpisivanja sporazuma o graničnoj kontroli železničkog saobraćaja između Srbije i Crne Gore najavio da Srbija ove godine planira da počne i izgradnju autoputa do Bara. Kako je naveo, Srbija će „pokušati“ da ove godine počne izgradnju deonice puta od Beograda do Ljiga, kroz koncesiju ili kroz samostalno ulaganje. „U toku je izrada tehničke dokumentacije i pripremne radnje za eksproprijaciju. Srbija je za put prema Baru, odnosno za deonicu od Beograda do Čačka ili do Požege namenila 600 miliona evra“, istakao je Mrkonjić.

Crnogorski ministar Andrija Lompar kazao je da ministarstva infrastrukture Srbije i Crne Gore planiraju sastanak sa italijanskim ministarstvom nadležnim za saobraćaj da bi razgovarali o modernizaciji pruge Beograd - Bar. Na današnjem sastanku Lompara i Mrkonjića razgovaralo se i o učešću srpskih firmi u razvoju i korišćenju Luke Bar i razvoju pomorske flote, a postignut je dogovor o sklapanju sporazuma o saradnji u civilnom vazduhoplovstvu. Ocenio je, takođe, da svetska ekonomska kriza neće uticati na priliv novca za izgradnju puteva i dodao da veruje da će firme koje grade puteve raditi celu radnu sedmicu i ukoliko Vlada Srbije usvoji preporuku o skraćenoj radnoj nedelji. Na pitanje da li će biti realizovan projekat izgradnje 100.000 jeftinih stanova, on je kazao da će detalje u vezi s tim izneti za nekoliko dana i da će taj projekat verovatno biti poveren nekom drugom ministarstvu, a ne Ministarstvu infrastrukture.

Brži železnički saobraćaj

Ministri saobraćaja Srbije i Crne Gore potpisali su juče u Beogradu Sporazum o graničnoj kontroli železničkog saobraćaja koji bi trebalo da ubrza protok robe između dve zemlje. Ministar saobraćaja, pomorstva i telekomunikacija Crne Gore Andrija Lompar izjavio je posle potpisivanja Sporazuma da su tim dokumentom srpski i crnogorski carinici dobili mogućnost da ulaze u vozove u pograničnoj teritoriji, od Prijepolja u Srbiji do Bijelog Polja u Crnoj Gori. „Prema važećoj pravnoj regulativi i u Srbiji i u Crnoj Gori nemoguće je da crnogorski carinici rade u Srbiji i srpski u Crnoj Gori“, kazao je Lompar i dodao da je to usporavalo saobraćaj i povećavalo troškove teretnog saobraćaja. Srpski ministar infrastrukture Milutin Mrkonjićrekao je da je juče parafiran sporazum o graničnoj kontroli u drumskom saobraćaju i da bi uskoro trebalo da bude potpisan. „Granica između Srbije i Crne Gore neće predstavljati prepreku za saobraćaj“, kazao je Mrkonjić.



Konverzija duga privatizovanih preduzeća u kapital države loš potez

Ustupak nesavesnim poreskim obveznicima


Beograd - Izjava ministra ekonomije Mlađana Dinkića da bi problem poreskih obaveza koje su vlasnici privatizovanih preduzeća nasledili, mogao da bude rešen konverzijom duga u kapital države, izazvao je oprečne stavove stručne javnosti. Jer, uprkos tome što je krajem prošle godine račun oko 60.000 firmi bio blokiran zbog duga od oko 2,2 milijarde evra, neki od stručnjaka procenjuju da ne bi trebalo činiti ustupke gubitašima.

Prema oceni Milana Kovačevića, konsultanta za strana ulaganja, teškoće u naplati poreza država bi trebalo da reguliše na drugi način.

- Činjenica je da je pored bolje organizacije poreske službe, neophodna i veća poreska disciplina. Nažalost, Vlada stalno nastoji da tu disciplinu naruši, jer prebijanje dugova na način kako to zagovara ministar Dinkić zapravo predstavlja privilegiju za neuredne poreske obveznike, koji bi trebalo da se suoče sa blokadom računa, pa čak i prodajom imovine na licitaciji. Takav odnos prema određenom broju poreskih obveznika nameće utisak da je nekima sve dozvoljeno, jer evidentno je da se nesavesni poreski obveznici nagrađuju tako što Vlada usvoji uredbu o otpisu kamata ili im omogući neki drugi povoljan aranžman - komentariše Kovačević.

On ističe da su ti i drugi slični potezi ne samo štetni za državu i poresku diciplinu, nego takva rešenja nisu moguća ni u jednoj zemlji sveta. Naš sagovornik takođe tvrdi da privremeni „ulazak“ države u kapital privatnih firmi ukazuje, zapravo, na nameru Vlade Srbije da se bavi privatnim biznisom, ali novcem poreskih obveznika.

- Nema razloga za različite aršine prema privatizovanim i neprivatizovanim firmama. Naprotiv, država bi trebalo da oštro sankcioniše sve neuredne poreske obveznike. Ne razumem, dakle, po kom osnovu bi neki novi privatni vlasnik trebalo da se nađe u grupi privilegovanih u odnosu na ostale firme. Ako se pomenuta inicijativa realizuje, onda ćemo se suočiti sa novim vidom korupcije, jer postoji mogućnost izbora da nekoga kaznite ili oslobodite. Osim toga, teško je, osim arbitražom, proceniti koliko će vredeti kapital za isti iznos konvertovanog duga u uspešnoj kompaniji ili firmi u teškoćama. Značajno je i pitanje po kojoj ceni će se otkupljivati kapital, jer bi jedno od mogućih rešenja bilo slično ponašanju u vreme socijalizma u kome je jedan čovek vodio privredu i odlučivao o prodaji i kupovini kapitala - ističe Kovačević.

Đerđ Pap, poreski konsultant podseća da je i ranije bilo sličnih akcija u kojima je spasavana imovina bivših društvenih preduzeća. „Možda je taj potez neobičan, ali je takođe jasno da može da bude od koristi zaduženim firmama, ali i državi koja bi, u slučaju stečaja ili likvidacije preduzeća koje je i poreski dužnik, obezbedila naplatu tih dugovanja. Međutim, problem je što se na taj način dovodi u pitanje model privatizacije, s obzirom na to da je prodajna cena firmi koje su bile u dugovima, između ostalog, i zato bila niska pa bi konverzija dugovanja zapravo značila dodatni poklon novim vlasnicima privatizovanih firmi“, kaže Pap.



Recesija je prilika za nov početak

Ekonomski nacionalizam je nešto najgore što može da pogodi svet, kaže Krejg Baret, direktor „Intela”

Krejg Baret, direktor „Intela” na prezentaciji u Beogradu Najgori scenario globalne ekonomske krize izgledao bi ovako – s ciljem zaštite radnih mesta države ograničavaju uvoz i pozivaju na kupovinu domaćih proizvoda. Takva politika pogoduje privredi koja radi za domaće potrebe ali je, s druge strane, pogubna po izvoznike.

Jer, oni svoje proizvode neće moći da plasiraju u zemlje koje su takođe zatvorile svoja tržišta.

Nakon toga, kako za „Politiku” objašnjava Krejg Baret, predsednik kompanije „Intel”, najvećeg svetskog proizvođača procesora za kompjutere, usledio bi povratni talas ekonomskog nacionalizma. Izvoznici propadaju, njihovi radnici ostaju bez posla a domaća privreda gubi potrošače.

– Ekonomski nacionalizam je nešto najgore što može da pogodi svet. U tom slučaju vratićemo se u srednji vek i feudalno društvo. Svetska zajednica to ne sme da dozvoli i jedini način da se to izbegne jeste ulaganje. Ne da bi nam danas ili sutra bilo prividno bolje, već da postavimo smernice za predvidivu i stabilnu budućnost – kaže Krejg Baret.

Prema njegovim rečima, globalnu recesiju ne treba doživljavati katastrofalno. Ona je jedan od uobičajenih ciklusa života. Tokom 25 godina, koliko Baret radi u industriji informacionih tehnologija, on se seća mnogih padova, ali i uspona koji slede nakon toga.

– Gubitnici ove krize biće konzervativci, koji u strahu od neizvesnosti obustave ulaganja. Naravno da treba biti obazriv ali ako skrstimo ruke i ništa ne radimo, problem se neće rešiti sam od sebe. Države će tu imati ključnu ulogu, da pojedince, društvo i privredu ubede da bez novih investicija nisu pouzdana ni postojeća radna mesta – rekao je Baret.

Uz neizvesnost koliko će biti teška, i koliko će potrajati kriza, teza o neminovnosti ulaganja deluje kao poziv na rizik. Naš sagovornik se slaže sa tom konstatacijom, ali ističe da su rizik i biznis neodvojivi. U tom kontekstu on navodi primer „Intela”, koji sada ulaže u gradnju fabrika, gde će se proizvoditi uređaji koji, da tako kažemo, još nisu ni izmišljeni.

– Zar to nije rizik. Odnosno, hoću da kažem da je sve stvar percepcije. Neko ovu krizu doživljava kao smak sveta, a neko kao novu priliku. Recimo, ako Srbija sada poveća ulaganje u informatičko obrazovanje najmlađih, ona za pet ili deset može da računa na generaciju budućih stručnjaka – ukazuje Krejg Baret.

Razgovor sa prvim menadžerom „Intela”, naravno, nije mogao da prođe bez pitanja kako on vidi dalji razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija. Mogućnosti su velike pri čemu on primarno ističe dalju primenu Interneta. Razmena podataka putem svetske informacione mreže polako se uvlači u sve pore svakodnevnog života, pa tako i u medicinu.

– Zahvaljujući Internetu, pacijenti će redovnu dijagnostiku moći da obavljaju sami kod kuće i podatke prosleđuju lekarima. Oni će na taj način imati bolji uvid u stanje pacijenata i pozivati ih kada je to neophodno. Bolnice će tako biti rasterećene, a zdravstveni sistem štedeti ogromne sume novca – navodi Baret.

Jedan od prioriteta svetske informaciono-komunikacione industrije jeste i razvoj tehnologija koje će uticati na smanjenje potrošnje energije. U globalnoj potrošnji energije, kompjuteri i prateći uređaji učestvuju sa samo dva odsto, ali sa njihovom boljom primenom, preostalih 98 procenata potrošača mogu biti energetski efikasniji. Na primer, namenske računarske mreže mogu pomoći u boljem regulisanju saobraćaja i rešavanju problema sa nepotrebnom potrošnjom fosilnih goriva. Sličnih primera ima na pretek, a Krejg Baret za kraj poručuje da je za njega najinteresantnije to da kod razvoja novih tehnologija nikada ne možemo znati u kom pravcu one idu.



Horhe Manuel, generalni direktor "GlaksoSmitKlajna" za JIE: Za nas je Srbija centar regiona

Farmaceutska kompanija "GlaksoSmitKlajn" (GlaxoSmithKline - GSK) je početkom ove godine postavila Srbiju u centar regiona jugoistočne Evrope, koji obuhvata zemlje bivše Jugoslavije, Albaniju, Mađarsku i Bugarsku, s ciljem da iskoristi prednosti koje pruža ovo, još nedovoljno razvijeno tržište


Kompanija koja je prošle godine na globalnom nivou ostvarila obrt od 24,35 milijardi funti i profit od 7,8 milijardi funti, planira da investira u Srbiju kroz marketinške aktivnosti i zapošljavanje lokalnih kadrova, jer "GSK konzjumer helt" (GSK Consumer Health) - lekovi bez recepta, pomoćna lekovita sredstva i higijena - u ovom regionu beleži najveći rast unutar kompanije u svetu, čak 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, kaže za Biznis Horhe Manuel, generalni direktor "GlaskoSmitKlajna" za ovaj region.

Zašto regionalni centar baš u Srbiju?
- Srbija je jedno od naših najznačajnijih ovdašnjih tržišta, i kratkoročno i dugoročno, zato je stavljamo u fokus. Mi sada pravimo tim za Srbiju, u potpunosti menjamo menadžment i ja sam postavljen na ovo mesto 1. januara. GSK je izuzetno ozbiljan u vezi budućnosti prodaje lekova bez recepta u Srbiji. Mislimo da prodaja ovih proizvoda ima dobar potencijal u Srbiji, a takođe smo aktivni u prodaji proizvoda za oralnu higijenu, gde imamo veoma jake globalne brendove. Ubeđen sam u svetlu budućnost ovog regiona.

Kakvi trenutno stojite na ovom tržištu?
- Ne mogu da pričam o konkretnim brojevima, ali GSK je počeo sa investiranjem u Srbiju pre dve godine. Mi smo prvi koji su počeli da reklamiraju lekove bez recepta, posle donošenja odgovarajućeg zakona 2007. godine. Sada osim "koldreksa" i "panadola", koji su premijum brendovi naše kompanije planiramo da uvedemo i nove. Donećemo brendove koji postoje u Evropi, jer mislimo da je srpsko tržište zrelo za njih.

Imali ste sastanak sa ministrom zdravlja; kako možete da pomognete jedni drugima?

- Imali smo veoma konstruktivan sastanak i veoma sam zadovoljan razgovorom. Imamo zajedničke interese, naša misija je da poboljšamo kvalitet života građana. Po pitanju javnog zdravlja, možemo pomoći ministarstvu podizanjem svesti građana kao i obezbeđivanjem raznih modela prevencije. Neki od tih primera su i ukazivanje na štetnost pušenja i borba protiv gojaznosti koja je ozbiljan rizik za zdravlje. Mislim da zajedno sa vladom možemo da podignemo svest ljudi da treba više da se kreću, hrane kvalitetnije, misle o svom zdravlju i tako poboljšaju kvalitet života.

Kako gledate na krutu državnu politiku oko prodaje lekova?

- Država ima strogu politiku kada je cena lekova u pitanju, ali treba istaći da se kod lekova koji se prodaju bez recepta (OTC) ne opterećuje državni budžet ili zdravstveni fond. U razgovorima sa vlastima, istakli smo da ovu vrstu lekova i preparata treba tretirati drugačije od ostalih lekova, jer oni nisu teret za budžet. Zato ovo tržište treba da bude liberalnije nego tržište lekova koji se izdaju na recept, koje država delimično plaća i kontroliše. Nadam se da će se to uskoro i desiti u Srbiji.

Od kada je GSK prisutan u Srbiji?

- Kompanija GSK je preko svojih proizvoda prisutna u Srbiji već decenijama. Mi smo velika multinacionalna farmaceutska kompanija koja je prisutna u velikom broju zemalja, ali za ulaganje u Srbiju postali smo posebno zainteresovani posle donošenja zakona 2007. godine, kojim je dozvoljeno reklamiranje proizvoda koji se prodaju bez recepta.

Kakvo je srpsko tržište u poređenju sa okruženjem?

- Na primer, Srbija ima približno isti broj stanovnika kao Bugarska, ali naša prodaja ovde je tek trećina prodaje u Bugarskoj. Očigledan je ogroman potencijal za razvoj ovog tržišta. Ovo je moj drugi dolazak u Beograd i vrlo sam zadovoljan onim što sam video, potrošači su sofisticirani i mislim da su spremni za ono što mi imamo da ponudimo. Ova zemlja je spremna za napredak, a posebno kada se radi o legislativi koja će sada tržište učiniti atraktivnijim za ulaganje i zapošljavanje novih ljudi. Rumunija je toliko porasla za poslednje dve godine, skoro 50 odsto, tako da je za nas sada nezavisan entitet. Region jugoistočne Evrope za koji sam ja odgovoran je treći po veličini i jedan od najbrže rastućih, zato imamo velike planove za ovaj region.

Kakve investicije planirate?

- Planiramo investicije u ljude i marketinške aktivnosti. Ne planiramo investicije u proizvodnju u ovom trenutku, pošto imamo sasvim dovoljno kapaciteta u Evropi. Ali i investiranjem u marketing mi stvaramo prihode za zemlju. U ovoj prvoj fazi zaposlićemo nekoliko ljudi kako bismo obezbedili podršku marketingu i prodaji.

Kako se farmaceutska industrija nosi sa globalnom krizom?

- Farmaceutska industrija, uopšte, relativno dobro prolazi kroz ovu krizu, ljudi traže rešenje za svoje zdravstvene probleme i vode računa čak i kada su vremena teža. Tako da mi radimo prilično dobro. Međutim, ovo nije obična kriza, ovo je kriza koja se dešava jednom u životu i ona utiče na naše poslovanje. Naš model poslovanja mora da se prilagodi, kao i struktura poslovanja, kako bi doprineli da se neke stvari rade mnogo efikasnije i da se radikalnije pristupa šansama. Farmaceutske kompanije kakva je naša stvaraju gotovinu, što je mnogo važno u ovakvoj situaciji, tako da smo u poziciji da ne zavisimo toliko od banaka. Zato možemo da ulažemo u zemlje kao što je Srbija iz naših sopstvenih izvora.

Da li je, za GSK, kriza problem ili šansa?

- Što se tiče krize, GSK će postojati i posle krize, Srbija će postojati i posle krize i sa te strane ova situacija se može posmatrati kao šansa. U vreme kada se potrebe tržišta usporavaju, neko ko investira i gradi akcioni kapital može stvoriti budući veliki profit za svoje akcionare. Naravno, moramo biti oprezni jer ne znamo koliko dugo će kriza trajati ni koliko će biti velika.

Da li je brend lek protiv krize?

- Mi imamo jake i kvalitetne brendove i zato mislim da imamo načina da prevaziđemo krizu. Zahvaljući snazi naših brendova mislim da i u situaciji kada je kriza, u zemljama kao što je Srbija možemo dalje da povećavamo tržišni udeo. Kada pričamo o prodaji bez recepata, pričamo o brendovima. Naši najveći brendovi u Srbiji su "panadol" i "koldreks", "akvafreš", "sensodin", "koreg" i to su globalno jaki brendovi. Kada brend dokaže da poboljšava kvalitet života potrošača, oni mu se vraćaju jer znaju da će dobiti ono što očekuju od proizvoda. Na primer, ukoliko ste prehlađeni i uzmete "koldreks" veoma brzo ćete videti poboljšanje. U Srbiji je što se tiče prodaje OTC (lekovi bez recepta) i sredstava za oralnu higijenu konkurencija ista kao i u drugim zemljama. Prisutni su jaki globalni igrači, kao što su "Kolgejt", "Unilever", "Bajer" kao i jaki lokalni proizvođači.



Skajola predlaže povezivanje firmi Srbije, Italije i Rumunije
Ministar za ekonomski razvoj Italije Klaudio Skajola predložio je osnivanje zajedničkih "industrijskih distrikta" Italije, Srbije i Rumunije


To povezivanje preduzeća bilo bi definisano potpisivanjem trilateralnog sporazuma, rekao je on u razgovoru s potpredsednikom Vlade Srbije i ministrom ekonomije i regionalnog razvoja Mlađanom Dinkićem.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva ekonomije, Skajola je istakao da je Italija, sa oko 800 miliona evra investiranog kapitala, među prvih pet investitora u Srbiji i precizirao da na srpskom tržištu posluje oko 200 italijanskih firmi koje zapošljavaju oko 18.000 radnika.

Na sastanku Dinkića i Skajole ocenjeno je da bilateralne ekonomske odnose Srbije i Italije karakteriše dugogodišnja i intenzivna privredna saradnja.

Dinkić je izrazio zadovoljstvo zbog konstantnog povećanja ekonomske razmene dve zemlje.

- Za nas je od izuzetne važnosti povećanje italijanskih investicija u Srbiji, kao i ugovor o strateškom partnerstvu sa "Fijatom" - kazao je on.

Dinkić je naglasio da je u toku realizacija dogovora o kreditnoj liniji za mala i srednja preduzeća od 30 miliona evra, pod povoljnim uslovima.

- Ta kreditna linja će omogućiti srpskim preduzećima da kupuju italijansku opremu, a reč je o programu pomoći Vlade Italije od 198 miliona evra - rekao je potpredsednik Vlade.

Skajola se u Beogradu sastao i sa srpskim premijerom Mirkom Cvetkovićem, a posle tog sastanka zvaničnici dve zemlje istakli su da, uprkos svetskoj ekonomskoj krizi, treba intezivnije sarađivati na obezbeđivanju dodatnih italijanskih investicija u Srbiji.

Cvetković je istakao da dve zemlje imaju visok nivo spoljnotrgovinske razmene i da je Italija među vodećim zemljama po investicijama u Srbiju i to u bankarskom sektoru, oblasti osiguranja i automobilske industrije.

Na sastanku je konstatovano da je neophodno i ubuduće unapređivati ekonomsku saradnju u oblasti energetike, što potvrđuje i potpisivanje Protokola o saradnji Ministarstva energetike i rudarstva Srbije i Ministarstva za ekonomski razvoj Italije.

Premijer je zahvalio italijanskoj vladi na podršci koju pruža Srbiji na putu evropskih integracija i vizne liberalizacije, dok je Skajola napomenuo da će se njegova zemlja i ubuduće zalagati za to da se Srbiji omogući stavljanje na "belu" šengen listu do kraja godine.
U okviru ukupne robne razmene Srbije sa svetom u 2008. godini Italija je zauzela treće, a u okviru razmene sa Evropskom unijom drugo mesto i po vrednosti izvoza i uvoza. Istovremno pokrivenost uvoza izvozom iznosi 52,14 odsto.

Saradnja u oblasti energetike

Protokol o energetskoj saradnji Srbije i Italiji treba da bude okvir za stratešku saradnju dve zemlje u toj oblasti, što je i najbolji način da se odgovori na ekonomsku i finansijsku krizu koja je pogodila ceo svet, zajednička je ocena ministra energetike Petra Škundrića i italijanskog ministra za ekonomski razvoj Klaudia Skajole.

Škundrić je nakon potpisivanja protokola rekao da taj dokument predviđa saradnju u oblasti obnovljivih izvora energije - izgradnju malih i srednjih hidroelektrana, korišćenje energije vetra, biomase i sunca, saradnju u oblasti gasne i naftne privrede i prenosa električne energije.

- Potpisivanje protokola predstavlja značajan iskorak u novom investicinom ciklusu u oblasti energetike. Ako budu realizovani projekti, Srbija bi uskoro mogla postati veliko gradilište - istakao je Škundrić.

On je precizirao da je protokolom predviđeno da energetske kompanije iz Srbije i Italije osnivaju zajedničke firme koje bi učestvovale u relizaciji projekata predviđenih protokolom.

Skajola je rekao da je potpisivanjem protokola ozvaničena saradnja dve zemlje u oblasti energetike i da će strateška pozicija Srbije biti od velike važnosti na regionalnom nivou, jer će Italija preko naše zemlje moći da proširi saradnju i sa drugim državama regiona. Italijanski ministar je izrazio uverenje da će njegova zemlja obnoviti saradnju u prenosu električne energije s Crnom Gorom, jer bez toga nema mogućnosti za uspešnu saradnju u prenosnom sistemu sa Srbijom.

On je izrazio uverenje da će vlade Srbije i Italije biti spremne da u što kraćem roku krenu u relizaciju projekata predviđenih protokolom i najavio zajednički nastup kompanija dve zemlje u izgradnji hidrocentrale na vodotoku Drine.

Na pitanje da li je Italija zainteresovana za projekat Panevropskog naftovoda PEOP, Skajola je naglasio da je njegova zemlje veoma zainteresovana, ali da u toj zemlji nema državne kompanije koja bi se bavila tim projektom.

Govoreći o gasovodu Južni tok, Skajola je istako da je to jedan od prioritetnih projekta Evrope, da je veoma skup i da je na nedavnom sastanku predstvanika vlada EU dogovoreno da se obezbede dodatne subvencije za taj gasovod.

Potpisivanju protokola o energetskoj sardnji Srbije i Italije prisustvovao je ministar energetike, privrede i rudarstva Republike Srpske Slobodan Puhalac, kao i predstavnici srpskih i italijanskih kompanija, što potvrđuje interesovanje da se saradnja u oblasti energetike proširi i na druge zemlje regiona.
 
 
 
Italijanska kancelarija u Kragujevcu

Direktor IAL Agencije za zapošljavanje Lućano Moro najavio je za 9. maj, Dan Evrope, otvaranje italijanske kancelarije u Kragujevcu. Moro je rekao da će ta kancelarija omogućiti da se u Italiji predstave privredne mogućnosti Kragujevca zainteresovanim investitorima, ali i da se Kragujevac preko italijanskih partnera uključi u sve evropske projekte.

Italijanska regija Friuli Venecia Đulija namerava da u Kraguevcu otvori svoju kancelariju, kako bi omogućila zainteresovanim privrednicima da na jednom mestu dobiju sve neophodne informacije.

- Kancelarija će se baviti i obučavanjem polaznika za pisanje projekata po evropskim stndardima i saradnjom u oblasti zapošljavanja - rekao je Moro i dodao da će 2010. regija Friuli Venecija Đulija organizovati konferenciju na kojoj će se u Italiji predstaviti kragujevačka preduzeća i privrednici.


Promene vrednosti Indexa u 14:00


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -2.18% close
CROBEX (Zagreb) 0.69% open
SBI20 (Ljubljana) -0.93% close
BIRS (Banjaluka) 0.29% close
SASX-10 (Sarajevo) 2.17% close
MBI10 (Skoplje) -2.67% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 1.49% open
CAC 40 (Pariz) 1.58% open
DAX (Frankfurt) 1.94% open
ATX (Beč) 0.73% open
SMI (Cirih) 1.89% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1.22% open
SOFIX (Sofija) 1.02% close
BET (Bukurešt) 1.17% open
RTSI (Moskva) 7.62% open
BUX (Budimpešta) -0.12% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 3.08% close
Nikkei225 (Tokio) -0.44% close
KOSPI (J.Koreja) 1.91% close
SENSEX (Bombai) -1.99% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1.21% close
NASDAQ (Njujork) -1.95% close
S&P 500 (Njujork) -1.00% close


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta