Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Partnerstvo privatnog i javnog sektora - iskustvo razvijenih zemalja

Zdravstvo i infrastruktura čekaju investitore


Iako postoje propisi kojima je regulisano partnerstvo privatnog i javnog sektora koje, slično koncesiji, predstavlja model ulaganja privatnog kapitala u objekte od javnog značaja, Srbija još nije na taj način realizovala nijedan projekat.
Oglasite se na www.danas.rs

Država jeste zainteresovana za privatne investicije po tom modelu, posebno u oblasti zdravstva i infrastrukture, a do kraja septembra ove godine biće sačinjena i strategija privatizacije lokalnih komunalnih preduzeća koja se bave odlaganjem otpada - izjavio je juče na Prvoj konferenciji posvećenoj javno-privatnom partnerstvu državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Nebojša Ćirić. Na skupu koji je okupio oko 250 učesnika - predstavnika privatnog kapitala, institucija, konsultantskih kuća i banaka iz evropskih zemalja, ukazano je na primer Velike Britanije, koja većčetvrt veka uspešno razvija model PPP. Prema rečima Stivena Vordsvorta, ambasadora te zemlje u Srbiji, u projekte u oblasti zdravstva, infrastrukture i odbrane uloženo je više od 65 milijardi funti privatnog kapitala. On je, međutim, upozorio da bi preko nekih projekata koji nisu neophodni vlade mogle da zaduže državne budžete na duži niz godina. Pozitivna iskustva sa tim oblikom ulaganja ima i Grčka, koja je u poslednjih nekoliko godina, u saradnji sa privatnim sektorom realizovala 52 projekta ukupne vrednosti od 5,7 milijardi evra, a najveći među njima je novi aerodrom u Atini, autoput Atina - Peloponez i most koji spaja to ostrvo sa zapadnim delom kopna. Leonidas Kores, državni sekretar u grčkom ministartsvu ekonomije zadužen za sektor PPP, potvrdio je da će ove godine biti otvoreno još 13 tendera ukupne vrednosti 1,5 milijardi evra, a rečje o poslovima u oblasti infrastrukrture, bezbednosti, obrazovanja i upravljanja otpadom.

Najavljujući projekte koji će po modelu PPP biti realizovani u Srbiji, Goran Petković, državni sekretar u Ministartsvu ekonomije, najavio je da će do kraja marta biti objavljen tender za izgradnju turističkih objekata na Staroj Planini, čija vrednost premašuje 50 miliona evra. „Rečje o smeštajnim kapacitetima za oko 4.000 gostiju, a sličan postupak biće primenjen i za Palićko jezero. „Trebalo bi, ipak, imati u vidu da je rečo relativno novom konceptu projektnog finansiranja kome još nije prilagođena zakonska regulativa“, kaže Petković.



Klasteri povećavaju izvoz

Uprkos ekonomskoj krizi, Vlada Srbije i Evropska unija ove godine pomoći će udruživanje preduzeća kako bi povećala konkurentnost

Evropska unija će izdvojiti dodatnih 6,5 miliona evra za klastere Foto Beta Formiranje klastera je od izuzetnog značaja za povećanje konkurentnosti i izvoza, naročito u vreme ekonomske krize. Zbog toga je država obezbedila 40 miliona dinara kao podršku razvoju klastera, a Evropska unija će izdvojiti dodatnih 6,5 miliona evra – ne samo za podsticanje udruživanja firmi, već i za povećanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća, najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji „Klasteri – izazovi i mogućnosti za regionalni razvoj”.

– Prioritet vlade u narednom periodu biće podsticanje izvozno orijentisanih klastera, poput automobilskog koji je prošle godine od izvoza ostvario prihod od oko 100 miliona evra – istakla je Vesna Arsić, državni sekretar u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja. Ona je naglasila i da je klaster poljoprivrednih mašina, sa izvozom od oko 18 miliona evra, uspešan primer poslovanja u našoj zemlji.

– Postoje, međutim, i neki nedostaci. To su, pre svega, nedovoljna razvijenost i povezanost samih članica klastera, slaba saradnja sa istraživačko-obrazovnim institucijama i nedovoljno obučen menadžment. Ipak, važno je da je u Srbiji konačno počela da se razvija svest o značaju udruživanja u klastere, što je u visokorazvijenim zemljama odavno postala praksa – rekla je Vesna Arsić, navodeći primer poznate Silicijumske doline iz Kalifornije, koju čine sedam klastera.

Pozitivne primere juče su izneli i predstavnici različitih evropskih regiona i zemalja. Tako je Huan Manuel Esteban, predsednik Instituta za konkurentnost, istakao da je Baskija još devedesetih godina prošlog veka pomogla osnivanje 11 takozvanih prioritetnih klastera, koji danas pokrivaju polovinu industrije te pokrajine. Kao rezultat, kako je naglasio, uspostavljeni su različiti izvozni konzorcijumi, što je doprinelo ekonomskom razvoju tog dela Španije.

Zanimljiv primer uspešnog poslovanja klastera zabeležen je i u Sloveniji. – Zahvaljujući klasterima, Slovenija ima godišnji promet od 2,87 milijardi evra, od čega 80 odsto čini prihod od izvoza u zemlje Evropske unije – rekao je Dušan Bušen, direktor slovenačkog Automobilskog klastera.

Ako je za utehu, Srbija nije jedina koja ima nedovoljno razvijene klastere. Sa sličnim problemom suočava se i Hrvatska koja, međutim, još od 2004. godine intenzivno pomaže klastere.

– Sve veću pomoć vlada pruža turističkim klasterima, koje čine uglavnom mali, porodični hoteli. Zanimljivo je da se, prema istraživanju koje smo sproveli, većina preduzeća u Hrvatskoj nije udružila u klastere zbog finansijske podrške Ministarstva, već kako bi lakše izašli na inostrana tržišta – kazala je Zdenka Mesić, iz Ministarstva ekonomije Hrvatske.

Poput hrvatskih, i srpski klasteri su u osetljivoj fazi razvoja, ali bi uz pomoć države i Evropske unije mogli da se razviju, postanu konkurentni i ostvare znatne prihode od izvoza. To je jednoglasni zaključak predstavnika međunarodnih institucija i Vlade Srbije.

– Uprkos ekonomskoj krizi, udruživanjem u klastere preduzeća će se lakše pripremiti za učešće na tržišnoj utakmici, što je izuzetno značajna stvar. Mi smo proteklih godina podržavali razvoj klastera u Srbiji i nastavićemo to da radimo i ove godine – najavio je Jozef Ljoveras, šef delegacije Evropske unije u Srbiji.



Državne investicije bolje od prodaje

Kada bi država pomogla pančevačku „Petrohemiju” sa 95 miliona dinara, ona bi umesto gubitaša ubrzo postala visokorentabilna fabrika

Slobodan Adžić Ako država sada ne pomogne „Petrohemiju”, drugog najvećeg srpskog izvoznika, mogla bi je zadesiti sudbina susedne „Azotare”. Istina, prošle godine smo imali gubitak od rekordnih 90 miliona evra, ali veliki petrohemijski koncerni zatvaraju pogone i sve pokazuje da će cene petrohemikalija uskoro početi da rastu. Polovne, ali u dobrom stanju, proizvodne linije mogu se kupiti za bagatelu, što je prilika da se izvrši modernizacija „Petrohemije” u koju se tri decenije ništa čestito nije uložilo, kaže u razgovoru za „Politiku” Slobodan Adžić, generalni direktor te hemijske kompanije.

Za razliku od prethodnih menadžment ekipa, Adžićeva(preuzela kormilo tek pre dva i po meseca) smatra da izlaz iz problema nije jedino prodaja ili pripajanje Naftnoj industriji Srbije, već investiranje, jer „Petrohemija“ ima visok kvalitet proizvoda koji je u svetu na dobrom glasu.

U korporativnoj analizi pravljenoj za više ministarstava predlaže se po jednoj varijanti ulaganje od 65, a po drugoj 95 miliona evra. Investicija od 95 miliona evra, koja podrazumeva modernizaciju četiri pogona i izgradnju nove fabrike polipropilena, vratila bi uloženi kapital za nepune dve i po godine.

– Problem je što smo mi nelikvidni i ne možemo da dobijemo kredit nijedne banke bez državnih garancija – kaže Adžić.

Direktor „Petrohemije“ kaže da je lanjski gubitak te fabrike dobrim delom posledica dispariteta cena sirovina i gotovih proizvoda, ali upućuje i zamerku svojim prethodnicima. – Blago rečeno, nisu se domaćinski ponašali – kaže.

– Ukoliko se hitno ne dobije četrdesetak miliona evra kredita za gašenje nelikvidnosti, 2.500 radnika bi ostalo bez plata, a rad fabrike bi bio doveden u pitanje. To je loše ne samo za „Petrohemiju“, već i za susednu Rafineriju, koju mi snabdevamo strujom i parom, a i otpadne vode šalje u naša postrojenja. Naravno, država bi izgubila fabriku koja je lane izvezla robu u vrednosti od 200 miliona evra, a manje neće biti ni ove. Iako nam to još nije saopšteno, pitanje je da li će nam biti odobreno i 20 miliona evra za ublažavanje nelikvidnosti, koliko smo tražili na osnovu pet odsto učešća u prošlogodišnjem izvozu srpske privrede – tvrdi Adžić.

Do sada su dugovi konvertovani u vlasništvo, pa tako država sada poseduje 80 odsto kapitala preduzeća, a 20 procenata ima NIS. Čak je i grad Pančevo pristao na ovakvo raskusurivanje, pa je neplaćene rente pretvorio u 0,27 odsto vlasništva „Petrohemije“.

Novi rukovodeći tim fabrike smatra da nije dobro vreme za njenu privatizaciju jer bi zbog tržišnih kretanja i velikih dugova bila prodata za male pare. Ali, ukoliko bi država dala garancije za kredite kojima bi se modernizovala, „Petrohemija“ je spremna da u zalog da svoje dislocirane pogone: „Panonijaplast“ u Crepaji, „Petroplast“ u Pančevu, čak i Fabriku sintetičkog kaučuka u Elemiru. Za prodaju je spremna i Fabrika karbonskih punila koja više od decenije čami u magacinu, jer je nekoliko opština odbilo da odobri njenu izgradnju na svojoj teritoriji.

– Naše računice kažu da bi uz 95 miliona investicija, naše godišnje prihode sa 300 povećali na 500 miliona evra i uz smanjenje troškova brzo izašli iz preteće krize. Ali, za sada nema garancija da pomoć stiže – kaže Slobodan Adžić. 


Saradnja petrohemija Taragona – Pančevo

Pančevo –Nemanja Rotar, član gradskog veća Pančeva koji je sa predsednikom Borisom Tadićem boravio u Španiji, kaže da je u razgovorima sa Špancima pomenuta i mogućnost saradnje petrohemije iz španskog grada Taragone i pančevačke. Rotar kaže da je predsednik izrazio veliku zainteresovanost za uspostavljanje takvog oblika privredne saradnje i da naša vlada radi na definisanju načina saradnje.

Taragona i Pančevo su gradovi koji održavaju saradnju, a ove godine će se verovatno i pobratimiti.



Iranska tehnička delegacija u Petrohemiji

Iranska tehnička delegacija planira da do kraja aprila poseti pančevačku Petrohemiju, saopštilo je Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Srbije.

U saopštenju izdatom posle sastanka ministra ekonomije Srbije Mlađana Dinkića i iranske delegacije navodi se da će se u drugoj polovini aprila u Beogradu održati zasedanje Mešovite komisije za ekonomsku, trgovinsku i tehničku saradnju. „Zasedanju te komisije prethodiće poseta tehničke delegacije Irana HIP Petrohemiji”, navodi se u saopštenju.



Beogradsko pivo u SAD i EU

Beograd -- Beogradska industrija piva (BIP) saopštila je danas da počinje sa izvozom piva u SAD i Evropsku uniju


Za godinu dana od privatizacije unapređena je tehnologija proizvodnje
Zahvaljujući novoj tehnologiji, povećana je konkurentnost piva i proizvodni kapaciteti i za najzahtevnija tržišta. Rok trajanja piva produžen je sa 35 na 90 dana, proizvodni kapaciteti povećani su za 50 odsto, a prodaja je u septembru i oktobru 2008. skočila za 40 odsto.

Istovremeno, usvojen je novi kolektivni ugovor koji predvidja savremene procedure, najviše mere bezbednosti radnika i stimulaciju radnika koja je veća od obavezne.

Cilj u 2009. godini je povećanje prodaje za 25 odsto, a uvedeno je novo pakovanje za plastičnu ambalažu i novo pakovanje za "Kvas".

BIP je privatizovan u novembru 2007. godine, a kupio ga je konzorcijum sastavljen od litvanske kompanije za proizvodnju alkoholnih pića "Alita" i švedske komapnije "Junajted Nordik Beveridžisa" (United Nordic Beverages AB). BIP je osnovan 1839. godine.



Somboled smanjio otkup

Sombor - Proizvođači mleka iz somborske opštine neprijatno su iznenađeni kvotom za predaju mleka koju je utvrdio Somboled. Obavešteni su da mlekara ne može da primi sve ponuđeno mleko, pa je svakom od njih određena kvota, bar za trećinu niža od dosadašnjih isporuka

To je izazvalo burnu reakciju proizvođača mleka koji su juče na otkupnoj stanici u selu Čonoplja nekoliko sati uzaludno čekali da im se obrati neko iz Somboleda. Đuro Batalo rekao je novinarima da ima sedam krava i da bi dnevno mogao da isporučuje 140 litara mleka, a „odobreno“ mu je samo 60. Na skupu u Čonoplji moglo se čuti i to da nakupci većkruže selom i da za krave koje vrede više od 1.000 evra, nude tek 30.000 dinara. Dvadesetak predstavnika Udruženja malih proizvođača mleka juče je primljeno u gradskoj upravi u Somboru. Gradonačelnik Dušan Jovićje posle telefonskih konsultacija sa predstavnicima Somboleda rekao je da će danas predstavnik mlekare doći na sastanak u gradsku upravu.



"Fiat investments will certainly continue”
The Italian Minister for Economic Development says that Fiat investments in the automobile plant Zastava will “certainly continue.”

Claudio Scajola says the agreement signed last year will be respected.

“The fact is that Fiat, just like the entire automobile industry in the world, was seriously hit by the global economic crisis, but it is nevertheless doing better than many thanks to the fact that, unlike others, it has very competitive production,” he said, speaking to daily Politika.

Scajola said a stimulus package from the Serbian government to buy Fiat vehicles in Serbia "has also been helpful".

Deputy Prime Minister Mlađan Dinkić, who is also minister of economy, said on March 4 at the Business Forum on Kopaonik that Zastava had signed an agreement with Italian Fiat in the last hour to save the company from ruin.

The agreement envisions the total Fiat stake to be EUR 200mn in cash, while Serbia’s role will amount to EUR 50mn in cash and EUR 50mn in assets and rights.

Fiat slowed down investment of EUR 200mn founding capital for joint production of automobiles in Serbia because of the world economic crisis.

Italy is Serbia’s third biggest trading partner, with a total exchange of EUR 2.1bn in 2008 and one of three most important investors, with at about EUR 800mn.


Shorter work week "could cause recession"
Cutting weekly hours for workers in Serbia would mean less production, which increases the danger of entering a recession, an economist says.

January statistics already shows a decrease in production, as well as a decrease in imports and exports. Government Economic Council member Jurij Bajec said that these are all elements that lead to recession.

“In this sense, of course, it is important to find a solution which will have an effect of solidarity, but it must entail a dose of economic reality as well, and finally, it must have some kind of effect of justice,” he believes.

“If work weeks are shortened, I’m sure people will use that free time for some kind of additional activity, because, grey economy is not always evil, often there is the question for ensuring some kind of survival in that way,” he said.

According to Bajec, that the idea is "not bad", but it calls for a serious analysis.

“Some companies will probably begin implementing something like this, without expecting concrete solutions from the government, such as U.S. Steel, because that is one temporary way to solve the problem, but the question is how long this can last, how will it effect some issues such as years of employment and other questions,” Bajec said.

“The government has presented a package of measures through banks by way of subsidized interest rates, with the promise that this will maintain the employment rate. This would be a new measure, some countries implement that and have the budget assets at their disposal.”

In Serbia, on the other hand, the budget does not foresee covering the costs of shortening the work week.

Unions have said that they will not accept pay cuts, while employers in Serbia believe that the workers should not be paid for days they spend at home.

U.S. Steel workers in Smederevo were told yesterday that they would receive 60 percent of their regular daily wages for Fridays they are not working. This is the first company in Serbia to implement the shortened work week.

Labor and Social Policies Minister Rasim Ljajić launched the initiative for the government to adopt recommendations for employers to look towards decreasing work hours instead of laying off people, but there has yet to be any announcement of when the government will debate the issue.


Serbian companies expect 70 contracts thanks to "Cebit"
Serbian companies have established about 200 contacts at the trade fair of high technologies "Cebit", and they expect to sign 70 cooperation contracts - people from the Investment and Export Promotion Agency (SIEPA) announced.

SIEPA organized participation of nine Serbian companies in "Cebit", between March 3 and 8.

Company "E-smart Systems" signed two pre-contracts for cooperation with the companies from Germany and South Korea at the trade fair in Hannover.

Serbian and Bulgarian software clusters signed the memorandum of understanding at the manifestation in Hannover.

As SIEPA explains, the negotiations based on the established contacts will take maximum six months, and the details of cooperation will be known after that.

- The visitors of Serbian booth at "Cebit" were mainly interested in the offer in the domain of business software and software for medical diagnostics - said the people from SIEPA.

The following companies took part in the trade fair in Hannover: "PSTech", "M&I Systems Co.", "Accordia Group", "Belit", "BioIRC", "Code", "E-Smart Systems", "Seavus" and Serbian Software Cluster.


Promene vrednosti indexa u 17:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -3,59% close
CROBEX (Zagreb) 0,65% close
SBI20 (Ljubljana) 2,08% close
BIRS (Banjaluka) 0,39% close
SASX-10 (Sarajevo) 2,63% close
MBI10 (Skoplje) 1,21% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -0,22% open
CAC 40 (Pariz) 0,91% open
DAX (Frankfurt) 1,32% open
ATX (Beč) 0,37% open
SMI (Cirih) 1,72% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,32% open
SOFIX (Sofija) 0,78% close
BET (Bukurešt) -0,67% close
RTSI (Moskva) -1,15% close
BUX (Budimpešta) -1,36% close

Azija
Hang Seng (H. Kong) 2,02% close
Nikkei225 (Tokio) 4,55% close
KOSPI (J.Koreja) 3,23% close
SENSEX (Bombai) -1,99% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,49% open
NASDAQ (Njujork) 1,03% open
S&P 500 (Njujork) 0,75% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta