Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
EPS zainteresovan za akcije EP Crne Gore

Knjigovodstvena vrednost 18,3 odsto deonica Elektroprivrede Crne Gore je 154,26 miliona evra


Upravni odbor EPS-a dao je saglasnost poslovodstvu tog preduzeća da učestvuje na tenderu za kupovinu 18,3 odsto akcija Elektroprivrede Crne Gore, saznaje „Politika”.

Knjigovodstvena cena Elektroprivrede Crne Gore je 992 miliona evra, a na tenderu za dokapitalizaciju izuzima se prenosna mreža. Prema knjigovodstvenoj vrednosti, ponuđeni procenat vrednosnih papira EPCG vredi najmanje 154,26 miliona evra, ne računajući prenosni sistem, a budući strateški partner mora da otkupi i udeo manjinskih akcionara. Ukoliko svi manjinski vlasnici ponude svoje pakete akcija, strateški partner može da otkupi i stekne oko 44 odsto vlasništva EPCG izuzimajući mrežu čija je vrednost 370,92 miliona evra.

Kao preduslov da bi mogao da kupi deonice EPS je za otkup tenderske dokumentacije uplatio 50.000 evra. U narednom periodu EPS će pripremiti sva potrebna dokumenta da bi se ispunili uslovi koje zahteva EPCG sa konkretnom finansijskom ponudom za preuzimanje ponuđenog dela akcija. Osim EPS-a, tendersku dokumentaciju za dokapitalizaciju do sada su otkupili ruski „Inter Rao” i italijanski „A2A”. Zanimljivo je da nijedna od kompanija koja je otkupila tendersku dokumentaciju nema zahtevani kreditni rejting za dostavljanje ponude, tako da će morati eventualno naknadno da ga obezbede ili uđu u konzorcijum sa nekim ko ispunjava uslove. Potencijalni investitor na konkursu mora imati kreditni rejting, najmanje BBB minus koji su mu dodelile agencije „Standard and Poors” ili „Fittch", ili BAA3 ukoliko ga rangira agencija „Moody's”.

Da je EPS zainteresovan za kupovinu akcija EPCG, potvrdile su juče i podgoričke „Vijesti”, koje tvrde da je iako je tenderski rok na polovini, da je komisija tek pre nekoliko dana, kako tvrde, pripremila transakciona dokumenta – akcionarski, kupoprodajni i ugovor o menadžmentu. Međunarodni javni poziv za prodaju i dokapitalizaciju 18,3 odsto EPCG raspisan je bez kompletne dokumentacije i usaglašenog stava pod kojim uslovima budući partner može, posle pet godina upravljanja EPCG preuzeti i većinski paket akcija.

Kompanije koje su platile tendersku dokumentaciju do sada su dobile samo informacioni memorandum i instrukcije za ponuđače, a u komisiji im je saopšteno da će „ugovore dobiti početkom naredne sedmice”. Od trenutka kad bude na raspolaganju sva dokumentacija, strateški partneri moraju da urade pravni, finansijski, poreski i tehnički pregled da bi sagledali EPCG i mogli da daju ponude. Poslednji rok kada bi zainteresovane kompanije trebalo da dostave ponude za kupovinu akcija jeste 30. april.



Jevtiniji priključci na sistem EPS-a

Troškovi priključaka na sistem EPS-a za prenos i distribuciju struje od marta su jevtiniji u proseku od 10 do 15 odsto ili za oko 20.000 dinara. Cena priključka je ujednačena u celoj Srbiji, jedino je u Beogradu u delu priključaka koji su vezani za kablovsku mrežu malo viša, jer je u glavnom gradu naknada za uređenje javnih površina veća. U glavnom gradu je najskuplji pojedinačni trofazni podzemni priključak koji košta 92.632 dinara i upola je jevtiniji nego dosad.



„Delta” kupuje „Merkator”

U maju beogradska kompanija najverovatnije postaje vlasnik 25 odsto slovenačke firme i kupuje trgovački lanac u jednoj od susednih zemalja. – Ili novi dogovor, ili se Ljubljani vraćaju „Stožice”. – Nema opuštanja, ali ima „restrukturisanja troškova”


„Delta” ne odustaje od poslova u Sloveniji i regionalne maloprodajne ekspanzije. Upravo traju pregovori se Boškom Šrotom, prvim čovekom Pivovarne Laško, koji preko firme i fonda raspolaže sa 48 odsto vlasništva „Merkatora”. Tema pregovora su uslovi pod kojima bi „Delta” kupila 25 odsto akcija „Merkatora” kojima Šrot trenutno raspolaže (ali ne može i da upravlja zbog zakonskih ograničenja), jer je ulazak u vlasničku strukturu tog slovenačkog trgovinskog lanca postao poslovni prioritet srpske kompanije koji bi trebalo da se završi do aprila-maja ove godine.

Za nastavak regionalne ekspanzije, kako „Politika” saznaje, nije predviđeno zaduživanje novim bankarskim kreditima. Plan je da „Delta”, kroz model dokapitalizacije, u vlasničku strukturu svoje kompanije koja se bavi maloprodajom pusti neki od velikih američkih investicionih fondova. S tim kapitalom, a računa se na oko 300 miliona evra, „Delta” bi kupila još jedan trgovinski lanac u nekoj od susednih zemalja. Plan je da tako uvećana „Deltina” regionalna maloprodajna kompanija već iduće godine, ako ispuni sve kriterijume, bude listirana na Londonskoj berzi.

„Delta” će, po svemu sudeći, da „redizajnira ambicije” izgradnje poslovno-sportskog centra „Stožice” u Ljubljani. Izvesno je da je ekonomska kriza poremetila planove „Delte”, jer su svetske kompanije s poznatim brendovima (s kojima je pre krize postojao dogovor o otvaranju njihovih prodavnica) odustale od zakupa prostora u tom centru. S obzirom na promenjene poslovne okolnosti, „Delta”, kako se saznaje, traži od grada Ljubljane da spusti troškove za „Stožice”. „Ukoliko ne uspemo da se dogovorimo, spremni smo da gradu Ljubljani prepustimo lokaciju”, rečeno je „Politici” u sedištu beogradske kompanije.

U „Delti” je napravljen plan smanjivanja troškova, kao još jedan odgovor na krizu. Na osnovu dostupnih informacija iz tog plana, neće biti uvedena 32-časovna radna nedelja, neće otpuštati radnike, niti će smanjivati zarade, ali će se i te kako voditi računa o što racionalnijem raspolaganju kapitalom, manjim troškovima za telefone, službene automobile...

Restrukturisanje poslovanja, kako se može čuti u krugovima bliskim menadžmentu kompanije, ne podrazumeva samo racionalizovanje troškova, već i investiranje u nove projekte i novo zapošljavanje. „Delta”, naime, planira da ove godine zaposli 5.000 novih radnika, polovinu u Srbiji, a ostalih 2.500 radnika u regionalnim firmama-kćerkama i kraj godine dočeka sa 30.000 zaposlenih.



Srbiji potrebna pomoć od 1,5 do 2 milijarde evra

Ministar trgovine i usluga Slobodan Milosavljević izjavio je da je Srbiji potrebno oko 1,5 do dve milijarde evra da bi bez većih turbulencija prošla ovu tešku godinu, dodavši da na to ukazuju makroekonomski pokazatelji

 

Nama je neophodna pomoć da bismo pokrili ovogodišnji deficit u budžetu, koji će, kako stvari stoje, biti veći od projektovanog - rekao je Milosavljević povodom dolaska misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiju.

Naime, u Beogradu 16. marta počinju pregovori s MMF-om o novom stend-baj aranžmanu, za koji je Vlada Srbije utvrdila jedinstvenu strategiju. Glavni akcenat razgovora biće na pronalaženju balansa između povećanja deficita i određenih rashoda budžeta. Jedna od najvažnijih tačaka pregovora biće novi kredit od oko dve milijarde dolara, uz već odobrenih 520 miliona dolara, za jačanje deviznih rezervi Narodne banke Srbije i očuvanje stabilnosti dinara.

Pregovori će, kako se očekuje, biti veoma teški, jer se već sada zna da će Fond tražiti smanjenje javne potrošnje, u situaciji kada je u budžetu Srbije za prva dva meseca ove godine zabeležen pad prihoda u odnosu na plan za 2009. godinu, zbog negativnih efekata svetske krize.

Međutim, prema Milosavljevićevim rečima, informacije iz okruženja ukazuju na to da Srbija još ima pristojne perfomanse. On je podsetio da je Rumunija tražila 20 milijardi dolara od MMF-a, kao i da je isto tako visok iznos povukla i Mađarska, a da se pred bankrotom nalaze neke zemlje, poput Litvanije i Estonije, tako da se ništa specifično ne dešava u Srbiji što ne pogađa ceo svet.

- I dalje verujem da ćemo uspeti sa malo restritktivnijom politikom u naplati budžetskih prihoda i u ovoj godini da zadržimo rastuće perfomanse srpske privrede - rekao je Milosavljević i naglasio da je u prethodne dve godine Srbija imala konstantan rast bruto društvenog proizvoda, prosečnih zarada i kupovne moći stanovništva.

Istakavši da je to još nedovoljno, ministar je kazao da su pozitivni trendovi za nama i da se nada da ćemo tako i nastaviti.

Milosavljević je kazao i da očekuje da inflacija u 2009. bude ispod 10 odsto uprkos rastu cena u prva dva meseca.

- Rast akciza za duvan, alkohol i gorivo je u velikoj meri doprineo veoma visokom rastu cena u januaru i februaru 2009. Ubeđen sam da će cene u narednim mesecima biti mirnije i da ćemo kao potrošači sebi moći da priuštimo bar ono što smo mogli prethodne godine - kazao je Milosavljević i dodao da očekuje da će inflacija biti jednocifrena, istovremeno podsećajući da je inflacija prošle godine bila 6.8 odsto.

- Kriza je u čitavom svetu, neće nam biti lako i nije nam ni danas lako, ali se trudimo svim merama ekonomske politike i u saradnji sa privredom i trgovinom da raznim akcijama pomognemo da naši budžeti bar malo više vrede - naveo je ministar.

Milosavljević je priznao činjenicu da naše plate vrede manje, jer je dinar u odnosu na evro devalvirao za oko 15 odsto, kao i da je početak godine bio težak zbog manjeg broja radnih dana i po tome ostvarenih zarada.

- Moramo da budemo racionalni i da prištedimo na svim nivoima, pa i svako od nas u svojm porodičnim budžetima da nađe prostora da prištedi i zadrži životni standard na nivou koji je imao do sada - rekao je on.

Inflacija u Srbiji u februaru, merena indeksom cena na malo, dostigla je 2,3 odsto, a međugodišnja inflacija 10,7 odsto, saopštio je ranije Zavod za statistiku. Od početka godine cene na malo porasle su za 5,3 odsto, pa neki ekonomisti upozoravaju da će biti teško ostvariva projektovana inflacija od samo osam odsto u ovoj godini.

Kontrola primene preporuke o zaradama
Vlada Srbije će sledeće sedmice dobiti informaciju o tome koja javna preduzeća su primenila preporuku o zaradama direktora i upravnih odbora, izjavio je Milosavljević.

- Na sednici Vlade Srbije u petak, 13. marta, premijer je tražio od svih ministarstava koja imaju nadležnost nad javnim preduzećima da mu do naredne sednice Vlade dostave izveštaj da li su javna preduzeća postupila po preporukama Vlade - kazao je Milosavljević.

Vlada Srbije je zaključkom koji je usvojila 26. februara javnim preduzećima preporučila da do 15. marta utvrde najviši iznos zarada rukovodstva, da taj podatak dostave Vladi Srbije do 31. marta u okviru poslovnih planova i da ga "neodložno i trajno učine dostupnim javnosti".

- Iz nekih saznanja koje imam najveći broj preduzeća, možda i sva, su te preporuke Vlade primenili. Mislim da je to korektno jer krizu moramo ravnomerno da podelimo - kazao je Milosavljević i dodao da veruje da će tokom sledeće sedmice Vlada imati kompletnu informaciju, uz napomenu da nijedno javno preduzeće nije u nadležnosti ministarstva koje on vodi.

Na pitanje kako će podaci o zaradama rukovodstva javnih preduzeća biti objavljeni, on je kazao da pretpostavlja da će Vlada izdati obaveštenje da je preporuka primenjena i da će to obaveštenje verovatno sadržati i listu javnih preduzeća sa podacima o zaradama.

Tim zaključkom Vlada Srbije je javnim preduzećima i agencijama preporučila i da utvrde kriterijume za isplate bonusa, koji na godišnjem nivou ne mogu premašiti četiri mesečne plate, a dokumenti na osnovu kojih se bonusi isplaćuju bi, sa obrazloženjem, trebalo da budu dostavljeni Vladi Srbije na saglasnost.

Kako je rečeno u Vladi Srbije, zaključak o visini plata u javnom preduzećima i agencijama iskazan je u formi preporuke, ali su predviđeni mehanizmi za njegovo ostvarivanje. Naime, Vlada javnim preduzećima ne može da naloži da utvrde najviši iznos plate i kriterijume za odobravanje bonusa zato što te odluke donose organi tih preduzeća, pa je Zaključak napisan u formi preporuke, objašnjeno je u Vladi. Tim zaključkom je, međutim, naloženo ministarstvima finansija i rada i socijalne politike da prate primenu preporuka i da programe poslovanja i opšte akte preduzeća koji nisu usaglašeni sa Zaključkom vrate podnosiocu radi usaglašavanja.



Regionalna saradnja ključ izlaska iz krize

Privredna saradnja u regionu ključ je izlaska iz krize sa kojom se sve zemlje suočavaju, zaključili su crnogorski i srpski privrednici na poslovnom forumu pod nazivom "CEFTA - prepreke i mogućnosti", koji je održan u crnogorskom letovališstu Miločer

Predsednik Privredne komore Beograda Milan Janković rekao je da je održavanje foruma neposredno pred parlamentarne izbore u Crnoj Gori dokaz da je biznis iznad politike.
"Biznis pokazuje kako stvari treba da se rade za dobrobit svih", poručio je Janković.
Potpredsednik Privredne komore Beograda Zoran Milošević ukazao je na nepovoljan odnos u spoljnotrgovinskoj razmeni Crne Gore. On je naveo da firme sa područja Beograda 20 odsto izvoza plasiraju Crnoj Gori, dok je u strukturi uvoza privrede Beograda, udeo kompanija iz Crne Gore svega oko tri odsto.
Potpredsednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Ljiljana Filipović rekla je da je osnovni cilj CEFTA sporazuma priprema za pristupanje Evropskoj uniji.
Ona je ocenila da su osnovni problemi u dosadašnjoj primeni sporazuma vezani za nemogućnost većeg protoka na carinskim prelazima, pitanje priznavanja sertifikata o kvalitetu, transportnih dozvola i taksi, kao i nelojalna konkurencija, dampinške cene i primena akciza, taksi i stimulacija.
Drugi deo foruma bio je posvećen uspostavljanju bilateralne saradnje preduzeća. Forumu je prisustvovalo preko 30 preduzeća iz Srbije i preko 70 iz Crne Gore iz oblasti energetike, građevinarstva, proizvodnje hrane, telekomunikacija, bankarskog sektora.
Deseti biznis forum organizovali su Montenegro biznis alijansa i Privredna komora Beograda.



Highway stretch tender next week
A tender will be called next week for the construction of 20 kilometers of highway between Novi Sad and Horgoš.

This has been confirmed by the Ministry of Infrastructure.

According to earlier statements, the tender was due to be called this week. Infrastructure Minister Milutin Mrkonjić said on Thursday that the documents were ready, and that the announcement was postponed for technical reasons.

This year, the government plans to start construction works on ten kilometers in each direction on the Novi Sad-Horgoš highway.

The Corridor 10 roads in Serbia this year are planned to receive investments of some EUR 472mn.


Promene vrednosti Indexa u 13:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) 1,22% close
CROBEX (Zagreb) 0,52% open
SBI20 (Ljubljana) 1,99% close
BIRS (Banjaluka) 1,89% close
SASX-10 (Sarajevo) -2,44% close
MBI10 (Skoplje) -0,40% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) 2,04% open
CAC 40 (Pariz) 2,22% open
DAX (Frankfurt) 1,61% open
ATX (Beč) 2,21% open
SMI (Cirih) 1,46% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 2,03% open
SOFIX (Sofija) -4,27% close
BET (Bukurešt) 2,86% open
RTSI (Moskva) -0,32% open
BUX (Budimpešta) 2,04% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) 3,60% close
Nikkei225 (Tokio) 1,78% close
KOSPI (J.Koreja) -0,05% close
SENSEX (Bombai) 2,13% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,75% close
NASDAQ (Njujork) 0,38% close
S&P 500 (Njujork) 0,77% close


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta