Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Tender za "Jadransko brodogradilište" biće poništen

Tender za prodaju "Jadranskog brodogradilišta" biće poništen, jer kompanija "Abu Dabi Mar" nije dopunila ponudu za preuzimanje većinskog paketa akcija tog preduzeća, najavio je direktor Agencije za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja Branko Vujović


- Naša očekivanja da investitor dopuni ponudu u skladu s tenderskim pravilima nisu ispunjena, pa ćemo tender morati da proglasimo neuspelim - rekao je Vujović i izrazio uverenje da će već u ponedeljak biti usvojena odluka da tender nije uspeo.

Prema njegovim rečima, "Abu Dabi Mar" je imao rok do 10. februara da dopuni ponudu i obaveže se da dve godine neće otpuštati radnike "Brodogradilišta" i predlagati novčani fond za socijalni program.

Vujović je rekao da, nakon poništenja tendera, veruje da "Brodogradilište" ima dovoljno kompanijske vitalnosti da posluje na tržišnim principima, kao što je to radilo i prethodnih godina. On očekuje da će "Brodogradilište" opstati na tržištu, jer na to ukazuju prvi rezultati poslovanja u ovoj godin i projekcija biznis plana.

Kompanija "Abu Dabi Mar" nudila je četiri miliona evra za 61 odsto državnih akcija "Brodogradilišta". Na prethodnom tenderu bilo je finansijski boljih ponuda za "Brodogradilište", ali su pregovori s prvorangiranom kompanijom "Si end Es ltd" i "Merkuri" iz Kipra i drugorangiranim "Avangardom" iz Švajcarske propali zbog sudskog spora o potonuću broda "Meksiko", za koje grčka firma "Zamounis" traži osam miliona dolara od uprave "Brodogradilišta".



Aranžman sa MMF-om preduslov za podršku EU

Beograd - Vicepremijer Božidar Đelić nedavno je izjavio da bi bilo bolje da se Srbija zaduži, kako bi pokrila manjak u budžetu, nego da za te potrebe prodaje javna preduzeća. Većje najavljeno da bi dve trećine pozajmice, odnosno 200 miliona dolara, o kojoj se pregovara sa Svetskom bankom, bilo upotrebljeno za te svrhe a računa se i na 400 miliona evra makroekonomske pomoći Evropske komisije


I mada u Briselu ne žele da komentarišu izjave srpskih zvaničnika da se pregovara o pomoći vrednoj 400 miliona evra, Amelija Tores, portparol komesara za ekonomske i monetarne poslove, u izjavi za Danas podseća da je Srbiji, kao potencijalnom kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji, na raspolaganju podrška IPA fonda, a može da povlači i sredstva Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj, koja su, posle izbijanja krize, uvećana.

- Evropska unija bi Srbiji mogla da odobri makroekonomsku pomoć, ali to bi predstavljalo dopunu aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom. Ne mogu da spekulišem koliki će biti iznos finansijske pomoći EU, ali činjenica je da će, kao i kad je rečo pomoći MMF-a, ta podrška biti uslovljena ispunjavanjem niza zahteva ukuljučujući i budžetsku disciplinu - kaže Tores.

Kad je rečo kreditima Svetske banke u Kancelariji te institucije u Beogradu saznajemo da su nerealna očekivanja da bi Srbija, u toku ove godine, mogla da računa na dodatna sredstva.

- Treba podsetiti da je dogovoren kredit od 600 miliona dolara (u okviru strategije saradnje do 2011. godine), kao i da su u toku pregovari o novom kreditu od 300 miliona dolara, ali će konačna odluka biti doneta u aprilu. Dakle, nije sasvim izvesno ni da li će Srbija dobiti kredit o kojem se sada pregovara, da ne govorimo o dodatnom novcu. I mada će više faktora uticati na ishod pregovora, ipak će od presudnog značaja biti ukupan iznos povučenih kredita - kažu za Danas u Kancelariji Svetske banke u Beogradu.

U prethodnih osam godina tranzicije Svetska banka i Evropska unija bili su glavni oslonac kada je rečo novcu za zatvaranje budžetskog deficita, ali se sada na primeru Svetske banke pokazuje da bi ta vrsta podrške mogla da izostane. Uz konstataciju da je sigurno bolje zadužiti se nego prodati Telekom saradnik Ekonomskog instituta Miroslav Zdravkovićukazuje na činjenicu da je ekonomija pred kolapsom jer nemamo novca ni za pokrivanje tekućeg deficita.

- Svi podaci govore da ulazimo u stanje ekonomskog kolapsa slično onom zabeleženom u Bugarskoj, Rumuniji i Letoniji. Na osnovu naplate PDV i carina može se zaključiti da je uvoz u januaru bio manji za tridesetak odsto u odnosu na isti period prošle godine a taj trend se nastavlja i u februaru. Takođe, prosečna zarada pala je na 307 evra u januaru što je najniži nivo od januara 2007. godine. Jesam za to da se zadužimo i da ne prodajemo Telekom, ali bi prethodno trebalo pronaći četiri milijarde evra kojima će biti finansirani dospeli dugovi preduzeća. U protivnom suočićemo se sa kolapsom privrede. Većsada banke dobar deo tih dugova refinansiraju, ali pitanje je sa kojom kamatom. Neophodno je, takođe, da uoči najavljenog dolaska delegacije MMF-a, Vlada Srbije pripremi strategiju pregovora kao i da se spremno suoči sa zahtevom da se smanje troškovi jer ne možemo istovremeno da se zadužujemo - komentariše za Danas Zdravković.

Prema podacima Ministarstva finansija, na kraju januara unutrašnji dug Srbije iznosio je 3,1 milijardu evra, dok je spoljni premašio 4,8 milijardi tako da su obaveze države dostigle iznos od 7,9 milijardi evra. Ako se tome dodaju indirektne obaveze od oko 953,2 miliona evra, onda to znači da ukupni javni dug dostiže sumu od 8,94 milijardi evra ili 25,2 odsto BDP. Imajući to u vidu moglo bi se reći da prostora za zaduživanje ima jer država ulazi u opasnu zonu tek kada dug premaši 60 odsto BDP.


Krediti i donacije

Stručna javnost, ali i kreditori, podsećaju da je preduslov za dobijanje kredita Svetske banke, kao i za pomoćEvropske komisije, novi aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom. Inače, rečje o dva najveća izvora pomoći budžetu kojima se Srbija okretala posle petooktobarskih promena. Ilustracije radi 2001. godine odobreno je 928 miliona evra podrške budžetu od čega je realizovano oko 906 miliona evra. Više od polovine te sume potrošeno je u 2001. i 2002. godini, a ostatak u periodu od 2003. do 2005. godine. Najviše novca dobijeno je kroz makroekonomsku pomoćEU (546 miliona evra) dok je od Svetske banke pristiglo 321 milion evra. Od Švajcarske je dobijeno oko 24 miliona evra, od Evropske komisije 12,5 miliona, a od Velike Britanije 1,7 miliona evra. Veći deo tih sredstava odnosi se na tzv. meke kredite, a manji predstavlja bespovratnu pomoć.



Kako osvojiti Vorena Bafeta

Investicija će biti manje i biće odložene, ali i u ovim kriznim vremenima ima i novca i onih koji nalaze načine da ulažu i uvećavaju svoj prihod, kaže Aleksandar Radosavljević, član Upravnog odbora Saveta stranih investitora u Srbiji

Strane kompanije koje ovde posluju, u ovogodišnje investicione planove za Srbiju upisale su od 700 do 800 miliona evra, ali većina ulaganja, prema sadašnjim procenama, krenuće tek od septembra. Te investicije su sada uglavnom „zamrznute” i prva polovina godine će, realno, proći u sagledavanju krize i iščekivanju da se ona smiri.

Mada bismo na osnovu ovakve procene, koju iznosi u intervjuu za „Politiku”, 2009. već sada mogli da označimo kao godinu koju je pojela kriza, Aleksandar Radosavljević, član Upravnog odbora Saveta stranih investitora (FIC) i generalni direktor kompanije „Karlsberg Srbija”, ubeđen je da bi kriza mogla da se pretvori u šansu za Srbiju.

Istina, pod jednim uslovom: „Ako vreme krize iskoristi da završi poslove koje nije obavila u proteklim godinama, kako bi svoju poslovnu klimu i investicioni meni učinila privlačnijim za ulagače od onoga što nudi konkurencija”.

– Investicija će, istina, biti manje i biće odložene. Ali i u ovim kriznim vremenima ima i novca i onih koji nalaze načine da ulažu i uvećavaju svoj prihod. Pa, Voren Bafet, sa čela Forbsove liste najbogatijih, baš to čini.

Kako da privučemo, ako ne velikog, onda bar više malih Bafeta?

Investitori koji su već ovde, došli su ne da bi pokupili profit i otišli, već da tu dugoročno ostanu, što dokazuju i svojim kontinuiranim investicijama. Oni su se uverili da Srbija nije ni džungla ni ustajala bara, suočili su se sa nedostacima ovdašnjeg tržišta, naučili da ih savladavaju i manje su uzdržani, dok su novi grinfild investitori mnogo obazriviji. Mnogo više vagaju da li da ulože u Srbiju ili negde drugde.

Realno, imamo li šanse da ih preotmemo drugima?

Njihov dolazak zavisiće od agresivnosti kojom Srbija bude nastavila i sprovodila reforme: od toga koliko brzo bude otklanjala barijere za investiranje, od finansijskih do administrativnih, olakšala i pojeftinila njihov rad, pojednostavila procedure i ubrzala dobijanje građevinskih dozvola i naplatu poreza, donela nove zakone od kojih su mnogi već pripremljeni i usklađeni sa evropskom regulativom prepoznatljivom strancima (umesto da uredbama komplikuje pravni okvir). Uz sve to, država bi morala da stalno prati poteze koje drugi vuku i nudi investitorima više nego okruženje.

Prepreke za privatizaciju su manje od barijera za grinfild ulaganja, pa bez obzira na niže cene, možda ne bi trebalo obustavljati prodaju?

Za privatizaciju su uglavnom ostala javna preduzeća. Država je možda u pravu kad kaže da Telekom, kao izuzetno profitabilnu kuću, sada ne treba prodavati. Ali to ne znači da se ne treba pozabaviti onim državnim kompanijama koje nisu tako profitabilne i otvoriti šansu da zainteresovani strani investitori uđu, recimo u energetiku ili delove energetike.

Koliko je kriza stvarno utanjila poslovne planove? Analitičari kažu da će u regionu ove godine biti 40 odsto manje investicija.

To zavisi od kompanije do kompanije. Neke izvozno orijentisane firme, kao recimo „Ju-Es stil”, više su pogođene usled smanjenja tražnje na svetskom tržištu, dok su biznis planovi kod nekih drugih uglavnom ostali na prošlogodišnjem nivou i očekuju realizaciju kao u 2008, čak i blagi porast u nekim segmentima.

Postoji li opasnost da centrale zadrže investicije planirane za Srbiju? Da, recimo, „Karlsberg” ulaganja namenjena Čelarevu sada usmeri u Kopenhagen?

Iako zvuči logično da bi svako da zaštiti sebe i svoje, mislim da opasnost od protekcionizma ne postoji. To bi bila lančana reakcija i nikome u globalnom kontekstu ne bi odgovarala. Velike kuće posluju u nizu zemalja i sve je ustrojeno ka tome da se posao dalje razvija.

Članice FIC-a su i strane banke. Bilo je apela da ne ulažu na Balkanu?

Izjava grčkog guvernera jeste naduvala balon, ali banke koje posluju ovde tih problema nemaju. Naš bankarski sistem je u odnosu na sve istočnoevropske najstabilniji, jer je reforma bankarskog sektora dobro i na vreme obavljena. Međutim, sigurno da će banke postati mnogo opreznije kome odobravaju sredstva, da će pooštriti kriterijume, ali i uslove, što se već dogodilo. I onako skupi krediti, sa povećanjem rizika, postali su još skuplji.

Da li je taj rizik više povećan u Srbiji nego u drugim zemljama?

Ne bih rekao. Nelikvidnost, koja je godinama srpski, sada je postala problem cele Evrope, u kojoj je ranije bilo nezamislivo da firme jedna drugoj ne plaćaju na vreme.

Ali vaše članice se žale na probleme u sprovođenju ugovornih obaveza, a Unija poslodavaca je protekle nedelje dramatično upozorila da nelikvidnost „preti da potpuno blokira finansijske tokove u srpskoj privredi”.

Jedan od najvećih problema, u tom kompleksu pravne sigurnosti i predvidivosti, na koje ukazujemo već godinama, upravo je problem naplate potraživanja. To ukazuje na potrebu da se ubrza stečajni postupak kako se godinama ne bi čekalo na naplatu iz stečajne mase i kako bi se privredni teren očistio od nelikvidnih i nesolventnih.

Da li će i strane kompanije stati u red za kredite koje subvencioniše država?

Strani investitori su dugoročno investirali, većina se već dugoročno zadužila kod svojih matičnih kompanija i banaka na zapadu i pretpostavljam da sada nemaju potrebe za kratkoročnim kreditima. Pretpostavljam da će one tek 2010-2011. doći u situaciju da razmišljaju o kreditnim rearanžmanima.

A koliko su ti krediti zaista povoljni, koliko će zaista pomoći privredi ?

Rano je govoriti o efektima. Međutim, činjenica je da su ti kreditni uslovi mnogo konkurentniji od trenutno važećih na srpskom tržištu i otprilike na nivou zapadnih posle pooštravanja usled krize.

Investitori se žale i na visoke troškove radne snage, dok srpski zvaničnici i dalje tvrde da smo konkurentniji nego okruženje. Šta kažu vaše računice?

Plate zaposlenih u svim kompanijama članicama FIC-a u Srbiji su iznad republičkog proseka, a u okruženju zavisno od delatnosti i lokalnih prilika. U Hrvatskoj su, recimo, prosečne plate u gotovo svim industrijskim granama gotovo dvostruko veće nego u Srbiji, ali je ukupno opterećenje, koje je u Srbiji 62, tamo ispod 50 odsto. Međutim, kontinuiranim rastom plata od 2003, Srbija je, preračunato u evrima, nadmašila bugarski i rumunski prosek. Poslodavcu je skupo, ali gledajući iz ugla radnika, troškovi života su veći nego u okruženju.

Ministar Milosavljević i profesor Đuričin se ne bi složili.

Pitanje je kako se to istraživanje, koje je nedavno urađeno, čita. Činjenica je da za ono što primi, Srbin ovde može da kupi manje nego Hrvat i Bugarin kod svoje kuće za svoju platu. A mi smo veoma zainteresovani da ljudi ovde imaju što bolji standard. Ako nemaju para za našu robu i usluge, nema ni posla za naše kompanije.

Visoke cene i troškovi života su posledica i nedovoljne konkurencije na tržištu. Neki najavljeni strani trgovinski lanci ne dolaze. Da li neko sprečava ili šta ograničava njihov ulazak na tržište Srbije?

Srbija nije velika zemlja ni po broju stanovnika ni po raspoloživom kapitalu, i nije realno očekivati da će na njenom tržištu biti veliki broj konkurenata koji mogu profitabilno da posluju, kao što je to u nekim većim i bogatijim državama. Međutim, konkurencija je važna i moraju da postoje jasna pravila.

Ne žale se investitori samo na namete na zarade, čak 25 od 102 preporuke za unapređenje poslovne klime iz poslednje „Bele knjige” dolaze sa poreskog terena?

Započelo se sa smanjenjem, ali je to imalo limitirane efekte. Kada se uvede set olakšica, ne može se računati da će to biti komparativna prednost na duži rok, jer i drugi to rade, i to stalno. Porez na dobit korporacije od 10 odsto više nije srpski ekskluzivitet, a i porez po odbitku na dividende je 20 odsto, dok je u Hrvatskoj upola niži. Srbija mora stalno da unapređuje poreski sistem, da obara poreze i da daje nove poreske podsticaje da bi privukla investitore. Naravno da nije realno očekivati da se ove godine, država pritisnuta budžetskim problemima, odluči na neko drastično rasterećenje.

Možda čak bude nagoveštenog povećanja PDV-a. Mađari su to pre neki dan uradili.

To bi bilo kratkoročno rešenje sa kratkoročnim efektima. Možda bi budžetski prihodi u prva dva meseca porasli, ali bi se sa povećanjem cena smanjila tražnja, a onda i priliv u budžet. I verovatno bi se brzo razmišljalo o povratku na staro.

Koliko su poreske olakšice i drugi podsticaji zaista presudni pri odlučivanju za neku investicionu destinaciju?

Izuzetno su važni, neophodni su, ali nikada neće biti presudni da se investicija negde realizuje, niti će i jedna ozbiljna kompanija samo na njima bazirati svoje poslovne rezultate. Bitan je paket, čiji su sastavni deo i podsticaji. Srbija je to, recimo, uspela sa Fijatom. Uz to, bitno je da sve bude transparentno i da se dobro proceni šta to dugoročno donosi.

Nedavno ste apelovali na vladu i skupštinu zbog problema koje su imale duvanske kompanije.

To nije bio dobar signal, ali hoćemo da verujemo da je zaista reč o propustu, koji ne bi smeo da se ponovi. Jer sigurnost i predvidivost se gube kada država donosi odluke suprotno politikama koje je utvrdila.

Događa se da dogovore i ugovorne obaveze ne poštuju ni strani investitori, kao što je koncesionar za Horgoš–Požega.

I to se dešava, naravno. Država u svakom slučaju treba da zastupa svoje interese, pa je raskidanje ugovora, u slučaju nepoštovanja obaveze bilo koje ugovorne strane, validno rešenje. Nažalost, do toga je došlo, a možda i nije moralo.



Skaču „državne” cene

Savet stranih investitora je krajem prošle godine doneo odluku da članarinu naplaćuje u fiksnim dinarskim iznosima, kao izraz poverenja u domaću valutu. Po kom kursu ste obračunali članarinu i sa kojim kursom ste pravili biznis planove?

Mislim da je kurs bio između 85 i 90 dinara za evro i na njemu su kreirani i budžeti.

Šta ćete kada, kako neki procenjuju, do kraja godine doskoči do 100?

Troškovi će morati da se smanjuju. Istina, neki inputi su pojeftinili, ali oni koji su pod patronatom države poskupljuju. Valutni rizik i dalje postoji, i još ne vidimo u kom pravcu će kurs ići, kada i na kom nivou će se stabilizovati. Računamo da bi to moglo da se dogodi u aprilu-maju.

Niste uračunali inflatorna i devalvaciona očekivanja?

Inflaciju jesmo uračunali, i tu smo bili konzervativni – išli smo sa oko 10 odsto. I na devalvaciju smo računali, ili ne u toj meri i ne tako brzo.

Koliki bi, po Vama, kurs trebalo da bude ?

Najvažnije je da se stabilizuje.



Utanjili menadžerski paketi

Kako iz ugla menadžera gledate na vladin pokušaj da ograniči zarade i bonuse direktorima državnih kompanija?

I na zapadu je intencija da se menadžerski paketi, ne samo plate, nego i svi drugi dodaci limitiraju, čak i da se svedu na mnogo manje iznose od dosadašnjih. Ali ako od nekoga očekujete da u potpunosti bude angažovan na ostvarenju korporacijskih ciljeva i da odgovara za rezultate svoga rada, onda mu morate obezbediti i neke uslove. Naravno, i u tome mora biti mere.



Otkazi – poslednje rešenje

Postoji uverenje da su strani poslodavci nemilosrdniji i da će u ovim kriznim vremenima početi masovno da otpuštaju radnike.

To je velika zabluda. Da li će neko dati više ili manje otkaza ne zavisi od toga da li su firma i menadžment domaći ili strani. Pre se može govoriti o tome da li su neki delovi industrije manje ili više pogođeni krizom.

Ali stranim kompanijama koje su kupile domaće sada ističu rokovi u kojima su se obavezivali da ne otpuštaju radnike?

Moguće je da se u nekim kompanijama u kojima nije bilo završeno restrukturisanje broj zaposlenih svede na optimalan. Međutim, ozbiljni investitori će uraditi sve drugo pre nego što se odluče da otpuštaju ljude. Utoliko pre što su proteklih godina mnogo uložili u podizanje ljudskog potencijala u firmama koje su kupili ili gradili iz početka.



Korupcije i ima i nema

Srbija je na svetskim lestvicama korupcije na baš zgodnom mestu. Koliko strani investitori to osećaju, koliko im korupcija stvara trošak?

„Karlsberg” nije imao takva iskustva. Generalno, društveno odgovorne kompanije su po tom pitanju vrlo rigorozne: postoje zacrtani modeli poslovanja i ponašanja, moralni kodeks koje mi u startu moramo da preuzimamo iz matičnih kompanija. Korupcija se jednostavno ne uklapa u taj model.

Pa kako korupcije ima, a niko je nije „sreo”?

Naravno da je korupcija prisutna svuda, manje ili više, ne samo u Srbiji nego i u drugim zemljama, ali to ne znači da će vaša kompanija u njoj učestvovati . Sigurno da ona otežava poslovanje, time što i ako ne učestvujete u tome, izostanak očekivanih davanja može da produži rokove i tako stvori dodatni trošak. Verovatno da postoje i drugačiji načini i oni koji to rade brže završe posao i to smatraju svojom konkurentom prednošću.



Lideri EU najavili podršku i susedima u regionu zbog krize

Šefovi država i vlada Evropske unije danas su se na vanrednom zasedanju u Briselu dogovorili da se primene sve mere za oživljavanje bankarsko-finansijskog sistema u cilju obnove privrednog rasta i zapošljavanja

Evropski lideri su naglasili da "nikog neće ostaviti na cedilu", uključujući i određenu pomoć "susedima u regionu", ali su odbacili podele i stvaranje "blokova" unutar EU.Na sastanku lidera Unije je podržan i konkretan plan Evropske komisije za pojačan nadzor finansijsko-bankarskog sektora, uključujući takozvane finansijske rajeve za izbegavanje poreza i spekulativne fondove. Oni su stavili do znanja da se moraju ispoštovati merila za stabilnost evropskog monetarnog sistema i jedinstvene valute evro i predočili da zato ne može biti ubrzan put "prečicom" za ugrađivanje u evro valuta nekih članica Unije na istoku Evrope.
"Sve mere i ogromna sredstva za ozdravljenje finansijskog sektora nikako ne smeju imati ograničavajuće posledice po delovanje filijala banaka EU u drugim zemljama", izjavio je predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso.

Baroso je, govoreći o finansijskoj podršci državama EU pogođenim krizom, istakao i da je Evropska investiciona banka izdvojila 8,5 milijardi evra za podršku malim i srednjim preduzećima na Balkanu.
Na samitu je potvrđena rešenost da se izbegnu sve protekcionističke mere unutar EU i naglašeno da je "jedinstveno unutrašnjeg tržišta glavna pokretačka snaga privrednog rasta i zapošljavanja".
To se odnosi i na ključno važnu automobilsku industriju evropske dvadesetsedmorice, pa je, uz jasnu potvrdu da ne sme biti prepreka "protoku kapitala", prihvaćen i francuski petogodišnji plan pomoći automobilskom sektoru, koji je do početka samita bio donekle sporan.

Lideri EU su istakli da će svim merama pomoći zemljama Unije koje su pogođene ekonomsko-finansijskom krizom, uključujući susede EU, zbog nužnosti održanja stabilnosti regiona, ali nisu prihvatili neki poseban plan za izvlačenje iz krize zemalja centralne i istočne Evrope.
Mađarski premijer Ferenc Đurčanji je uoči sastanka zatražio između 160 i 190 milijardi evra za ozdravljenje finansijsko-bankarskog i monetarnog sistema u članicama Unije u centralnoj i istočnoj Evropi.
Predsedavajući zasedanja, češki premijer Mirek Topolanek i predsednik Evropske komisije su saopštili da je zaključak svih lidera EU konačno bio da se ne mogu praviti podele i "blokovi" unutar EU, jer su među njima veoma različite ekonomsko-finansijske i socijalne situacije.

Baroso je izjavio da je EU već izdvojila preko 20 milijardi evra za uravnoteženje platnog bilansa dve "nove članice" EU, dok će za podsticaj privrednog rasta i restrukturiranje 11 milijardi evra biti utrošeno do kraja ove godine, umesto do 2013. godine, kako je predviđeno budžetom.
On je istakao i da je Evropska komisija predložila da se za 67 milijardi evra uveća kapital Evropske investicione banke. Topolanek je rekao da je za maj sazvao poseban sastanak na vrhu EU o zapošljavanju, koji treba da se pozabavi koracima za otklanjanje posledica krize i globalizacije na zapošljavanje i socijalni položaj građana Unije.



Za subvencije pola milijarde dinara iz budžeta

Beograd - Pola milijarde dinara obezbeđeno je u budžetu Srbije za program subvencionisane kupovine automobila proizvedenih u Srbiji zamenom staro za novo, navedeno je u Uredbi o uslovima i načinu sprovođenju tog programa objavljenoj u Službenom glasniku



Subvencionisana prodaja novih automobila primenjivaće se do utroška planiranog novca, a najkasnije do 30. septembra 2009. godine. Direktni korisnici subvencija su proizvođači putničkih automobila u Srbiji, a indirektni korisnici su krajnji kupci. Kako je precizirano članom 4, subvencionisana kupovina sprovodi se umanjenjem kupoprodajne cene novog automobila za iznos od 1.000 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan prodaje.

Pravo kupovine po sistemu zamene staro za novo imaju sva fizička i pravna lica sa prebivalištem na teritoriji Srbije ako poseduju automobil koji ispunjava uslove za zamenu. U sistem zamene ulaze automobili proizvedeni pre 1. januara 1999. godine koji ne ispunjavaju ekološke standarde propisane normom Euro 3. Automobili treba da su registrovani u skladu sa važećim propisima, kompletni i u voznom stanju. Takođe, potencijalni kupci treba da imaju potvrdu o predaji starog automobila koju izdaje ovlašćeni centar za reciklažu. Pravo kupovine novih automobila imaju i građani koji poseduju „važeće ovlašćenje za upravljanje i raspolaganje automobilom registrovanim u Crnoj Gori, koje je izdato pre 1. januara 2008. godine“, ukoliko automobil ispunjava prethodne uslove.

Ovlašćene centre za reciklažu određuje ministar nadležan za zaštitu životne sredine koji propisuje i postupanje sa automobilima predatim ovlašćenim centrima. Deo sredstava koja se ostvare reciklažom, a najmanje 50 evra u dinarskoj protivvrednosti po srednjem kursu NBS na dan uplate, prihoduje budžet Srbije, a koristiće se preko Fonda za zaštitu životne sredine za podsticanje razvoja industrije reciklaže automobila. Za sprovođenje uredbe u delu koji se odnosi na postupak subvencionisane kupovine automobila nadležno je Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, a u delu koji se odnosi na zaštitu životne sredine Ministarstvo zaštite šivotne sredine.



Serbia in USD 63mn CEFTA trade surplus
Serbia enjoyed a trade surplus of USD 63.2mn with CEFTA countries in January, according to the Statistical Office.

The Office states that the surplus with CEFTA member-states was achieved thanks to the export of agricultural products, primarily cereal and its byproducts, as well as of various kinds of beverage.

Serbian export in the CEFTA region totaled USD 132.1mn and import USD 68.9mn. Serbia’s main imports were iron and steel, coal and other energy resources.

CEFTA is a free trade agreement between Serbia, Montenegro, Bosnia-Hercegovina, Macedonia, Croatia, Albana, Moldova and UNMIK-Kosovo.


January deficit reaches EUR 277mn
Serbia's trade deficit was close to EUR 277mn in January – 49.3 percent down on the same month last year.

The Statistical Office said its data shows that export of goods and services from Serbia dropped by 23.8 percent to EUR 360mn last month, while import decreased by 37.5 percent to EUR 636.8mn.

Overall trade was worth EUR 996.8mn, 33.12 percent less than in the same month of 2008.

The report attributed the continued trend of decline of both categories to the global economic crisis.

Serbia's top export destinations were Germany, Italy and Bosnia-Herzegovina. At the same time, the country imported the most from Russia, Germany and Italy.

Serbia recorded a surplus in trade with Bosnia, Macedonia and Montenegro, while energy and fuel imports caused the trade with Russia to have the highest deficit.


Svetske berze: Veliki pad u Evropi i SAD-u

AZIJA


Na azijskim berzama se u petak trgovalo veoma oprezno, a najveći rast indeksa je zabeležen na berzi u Tokiju. Iako je objavljen podatak o padu izvoza Japana u januaru ove godine od čak 10%, očigledno je da je većina ulagača to već ukalkulisala u svoje procene, pa je Nikkei 225 indeks završio u porastu od 1,48%.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
HANG SENG (Hong Kong) -0,65%
NIKKEI225 (Japan) +1,48%
KOSPI (Južna Koreja) +0,78%
SENSEX (Indija) -0,71%

Bitne vesti:
- U Japanu zabeležen pad izvoza od čak 10% u odnosu na isti mesec prošle godine.


EVROPA


Evropske berze su u petak provele u velikom padu, vodeći indeksi nisu ni na trenutak bili u zelenoj zoni. Kada je u SAD-u Ministarstvo finansija objavilo da će svoje povlašćene akcije u Citigroupu zameniti za obične i time će država postati vlasnik oko 36% kapitala ove banke, to je vrlo negativno prihvaćeno.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
FTSE100 (London) -2,18%
DAX (Frankfurt) -2,51%
CAC40 (Pariz) -1,54%


Bitne vesti:
- Britanska grupa Lloyds banking objavila je izveštaj od 155,4 milijardi USD gubitka u prošloj godini.
- Deutsche Telekom podigao procene rezultata za 2009. godinu, uz vesti o solidnom poslovanju u prošloj godini.


AMERIKA

Vodeći indeksi na Wall Streetu su u petak završili ponovo u padu. Ulagače je obeshrabrila vest o povećanju vlasničkog udela države u Citigroupu na celih 36%, jer se plaše da slični potezi ka delimičnoj nacionalizaciji banaka mogu uslediti i u drugim velikim bankama, što bi značilo istiskivanje ostalih akcionara. Naime, država je nastojeći da očisti bilanse banke od loših dugovanja, odlučila povećati vlasnički udeo u Citigroupu zamenom svojih povlašćenih akcija vrednih 25 milijardi USD u obične akcije. Zbog toga je cena akcija ove banke trgovanje završila u padu od čak 39%, dok je KBW indeks bankarskog sektora dan završio u padu od 8,7%.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
DJIA -1,66%
NASDAQ -0,98%
S&P500 -2,36%

Bitne vesti:
- Bruto domaći proizvod SAD-a je u poslednjem kvatralu prošle godine završio u padu od 6,2%, što je njegov najveći pad od 1982. godine.


Promene vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -0,62% close
CROBEX (Zagreb) -3,73% close
SBI20 (Ljubljana) -0,64% close
BIRS (Banjaluka) 0,46% close
SASX-10 (Sarajevo) -0,72% close
MBI10 (Skoplje) -2,14% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -3,76% open
CAC 40 (Pariz) -3,00% open
DAX (Frankfurt) -2,39% open
ATX (Beč) -3,23% open
SMI (Cirih) -4,57% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 0,57% open
SOFIX (Sofija)    close
BET (Bukurešt) 0,83% open
RTSI (Moskva) -0,96% close
BUX (Budimpešta) 0,55% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -3,86% close
Nikkei225 (Tokio) -3,81% close
KOSPI (J.Koreja) -4,16% close
SENSEX (Bombai) -3,20% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) -1,99% open
NASDAQ (Njujork) -1,24% open
S&P 500 (Njujork) -2,03% open


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta