Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Kriza ne pogađa proizvođače autobusa
Beogradski „Ikarbus” najavljuje veliki izvoz u Rusiju, novosadski „Neobus” u Holandiju, a kragujevački „Vulović transport” planira da sa beloruskim partnerom otvori fabriku za proizvodnju ekoloških autobusa na prirodni gas.Dok auto-industrija u svetu propada, srpski proizvođači autobusa sve više izvoze. Tako barem izgleda prema podacima poslovnih timova najvećih domaćih kompanija poput beogradskog „Ikarbusa”, novosadskog „Neobusa” i preduzeća „Vulović transport” iz Kragujevca.

Ovi proizvođači kao da ne osećaju posledice ekonomske krize. Tvrde da će u ovoj godini zaraditi više novca nego lane. Najavljuju izvoz upravo u zemlje čija je auto-industrija najviše osetila posledice finansijskog sloma, ali i na tržište Ruske Federacije i zemalja Bliskog istoka.

Tako u „Neobusu” kažu da su im najveći kupci iz Saudijske Arabije, odakle je inače i vlasnik preduzeća koji namerava da uskoro sklopi sporazum o izvozu autobusa u Izrael.

– Ipak, najznačajniji posao u naredne tri godine biće prodaja 432 međugradska autobusa na holandsko tržište. Najpre ćemo im isporučiti tri vozila u sklopu pilot projekta, a posle toga sledi izvoz 12 autobusa mesečno. Za taj posao dobićemo 25 miliona evra – kaže Ostoja Simetić, šef Informativne službe „Neobusa”.

On dodaje da će ovo preduzeće, zahvaljujući ugovoru sa Holanđanima, zabeležiti veći izvoz nego prošle godine i ističe da je plan „Neobusa” da u narednom periodu sklopi sporazume sa partnerima iz Rumunije i Bugarske, ali i da pokuša da se probije na rusko tržište na koje odavno „puca” i konkurentski „Ikarbus”.

Iz ove beogradske kompanije, čijih je 39,22 odsto akcija prošle godine kupio ruski „Avtodental servis”, poručuju da će dve trećine proizvedenih autobusa plasirati upravo u Rusku Federaciju.

– Biznis planom smo predvideli da ove godine proizvedemo oko 350 vozila, od čega ćemo 80 prodati partnerima u Italiji, dok će ostatak ići u Rusiju. To tržište je naša najveća izvozna šansa, a tamo smo se već dobro pozicionirali jer su naši autobusi prošli testove na sibirske hladnoće i pokazali odlične rezultate – kaže Srećko Nijemčević, generalni direktor „Ikarbusa”. On najavljuje da će ove godine proizvodnja u zemunskoj fabrici biti veća oko 15 odsto u odnosu na 2008. godinu, kada je proizvedeno 300 autobusa.

Nijemčević, ipak, priznaje da je zbog ekonomske krize „Ikarbus” nedavno izgubio posao u Ujedinjenim Arapskim Emiratima vredan 27 miliona evra, a zbog opšte besparice i „Neobus” nikako da Banjaluci proda prvi kontingent gradskih autobusa. Uprkos tome, novosadski proizvođač sprema se da kupcima na domaćem tržištu proda autobuse od nerđajućeg čelika, koji u proseku koštaju od 170.000 do 210.000 evra, a koje je već kupio lokalni autoprevoznik iz Bajine Bašte.

Da je srpsko tržište željno novih autobusa pokazuje i primer Kragujevca, gde odskoro saobraća prvi ekološki autobus na prirodni gas. Njega je proizvelo preduzeće „Vulović transport” u saradnji sa beloruskim partnerom MAZ-om, a cena je oko 150.000 evra. Prema rečima Zorana Vulovića, vlasnika kragujevačke kompanije, sledeće godine bi i privatni autoprevoznici u Beogradu mogli da kupe ova vozila, a očekuje se da će i prevoznici u ostalim gradovima Srbije pokazati interesovanje za ekološke autobuse.

– Tržište Srbije je veoma važno, ali dobili smo šansu da ova vozila prodajemo i u državama Evropske unije, što ćemo svakako iskoristiti. Trenutno ekološke autobuse pravimo u proizvodnom pogonu u Kragujevcu, a beloruski partner planira da ovde otvori fabriku odakle bismo vozila na prirodni gas izvozili u Evropu – ističe Vulović i naglašava da bi izgradnja fabrike trebalo da počne do kraja godine.

O proširenju proizvodnih kapaciteta zasad ne razmišljaju u „Ikarbusu” i „Neobusu”, iako čelni ljudi tih kompanija, uprkos sve žešćoj ekonomskoj krizi, veruju da će proizvodnja autobusa premašiti prošlogodišnji nivo.


Salford neće prodavati firme u Srbiji (VIDEO)
Investicioni fond Salford ove godine neće prodavati fabrike u sastavu Denjub fuds grupe (Danube foods group) u Srbiji, izjavio je direktor te grupe za korporativne poslove Rade Pribićević.

"Procenili smo da ne postoje uslovi da se bilo koja od naših kompanija, pa ni fabrika mineralne vode i sokova 'Knjaz Miloš', uspešno prodaje i obustavili smo privremeno taj proces", rekao je on agenciji Beta.

Pribićvić je istakao da je Denjub fuds grupa, u čijem sastavu su i mlekare Imlek, Subotička mlekara i konditorska kompanija Bambi-Banat, odustala od prodaje tih kompanija zbog svetske ekonomske krize, iako se nalazila na kraju investicionog ciklusa.

"Svetska ekonomska kriza je pogodila pre svega velike multinacionalne sisteme među kojima mi tražimo budućeg vlasnika za naše kompanije", kazao je on.

Pribićević je podsetio da je prošle godine objavljena namera Denjub fuds grupe da proda "Knjaz Miloš" i dodao da je bilo indicija da će se uspešno prodati."Trenutni status je takav da nije za očekivati da ćemo bilo koju od naših komapnija prodati u toku 2009. godine. Tako se i ponašamo, tako i planiramo u nadi da će u toku naredne godine početi da se stabilizuje svetska ekonomska situacija i da ćemo onda moći da prodajemo naše kompanije", kazao je Pribićević.

Poslovanje Denjub fuds grupe u 2008. je, prema njegovim rečima, do poslednjeg kvartala bilo veoma pozitivno i uzlazno, ali tada su počeli da se pokazuju negativni efekti koji su posledica ekonomske krize.

On nije mogao da precizira kako je Denjub fuds grupa završila prethodnu godinu, jer "rezultati nisu konsolidovani", ali je kazao i da se bi se verovatno mogli oceniti kao "pozitivni".

Prema njegovim rečima, u ovom trenutku se efekti svetske ekonomske krize još uvek ne osećaju u padu prometa proizvoda, "mada bi se moglo reći da ni rast nije onakav kakav bi u normalnim okolnostima trebalo da bude".

Ove godine Denjub fuds grupa će, kako je rekao Pribićević, znatno manje investirati nego što je to bilo uobičajeno.

"Ova godina neće u potpunosti biti godina bez investicija, jer to na nivou jednog ovakvog sistema jednostavno nije moguće, ali će te investicije biti usmerene na tehnološke procese i to tamo gde one za relatiovno brzo vreme mogu da donesu uštedu", precizirao je on.

Pribićević je kazao da ne može da kaže koliki će biti iznos investicija, ali je podsetio da je prošle godine Denjub fuds grupa u unapređenje proizvodnje investirala nešto više od 20 miliona evra.

"Predviđeni i isplanirani budžeti će ove godine biti podložni revidiranju, više nego jedanput, a u skladu sa tekućim kretanjima", kazao je on.

"Biće i manje onoga na šta se tržište naviklo, a to su novi proizvodi", kazao je Pribićević i dodao da će fokus biti na razvoju postojećih proizvoda.


Broj kreditnih kartica smanjen za 1,2 odsto
Broj kreditnih kartica u Srbiji u prva dva meseca ove godine smanjen je za 14.232, odnosno za 1,2 odsto, pokazali su podaci Udruženja banaka Srbije.

Na kraju prošle godine građani Srbije imali su 1.183.760 kreditnih kartica, a na kraju februara taj broj smanjen je na 1.169.528.

Istovremeno broj korisnika kreditnih kartica smanjen je za 0,3 odsto, na 914.402.

Iznos odobrenog limita po kreditnim karticama bio je na kraju februara 81,3 milijarde dinara, što je 0,7 odsto više nego početkom godine, a u korišćenju je bilo 52,4 odsto tog iznosa.

Broj lizing ugovora smanjen je u prva dva meseca za 1,8 odsto, na 17.446, dok je broj korisnika lizinga smanjen u istom procentu, na 16.744.

Istovremeno iznos ostatka duga po lizing ugovorima povećan je za 0,8 odsto, odnosno za 70 miliona dinara, na 8,9 milijardi dinara.

Broj lizing ugovora u docnji povećan je sa 1.744 na 1.886, odnosno za 8,1 odsto.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta