Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
FT: Teški uslovi MMF-a za Srbiju

Zapadni mediji pišu o novom aranžmanu u vrednosti od tri milijarde evra koji je Srbija postigla sa MMF-om, ističući da sklopljeni dogovor uliva nadu da će se u zemlji uspostaviti "čvršća makroekonomska osnova"


Uslovi pod kojima je dogovor postignut, a koji između ostalog obuhvataju rebalans budžeta i privremeni dodatni porez na prihode, strogi su, te su, u vreme kada predstoji dvogodišnje zamrzavanje nominalnih vrednosti plata i penzija, teški za Srbiju, ističe se u "Fajnenšel tajmsu" ("Financial Times").

Šef misije MMF za Srbiju Albert Jeger je za list izjavio da će srpska vlada morati da uvede prilično velika budžetska prilagođavanja, od kojih je najveći dodatno oporezivanje od šest odsto na sve prihode.

- Diksreciona potrošnja će morati da se smanji na svim nivoima uprave, ali će socijalna i kapitalna potrošnja u velikoj meri biti zaštićene - rekao je Jeger.

"Fajnenšel tajms" podseća da novi aranžman zamenjuje "daleko skromniju" privremenu pozajmicu od 520 miliona dolara, na koju je MMF pristao u januaru, budući da se sada jasno vidi da će kriza biti, kako je istakao Jeger, "i ozbiljnija i duža", te srazmerno tome MMF ima i veće zahteve u pogledu rebalansa budžeta.

S obzirom na to da srpska vlada razume da je "ozbiljnije stezanje kaiša" sada neophodno, šef misije MMF za Srbiju veruje da bi novi aranžman mogao da Srbiju postavi na postojanu makroekonomsku osnovu, prenosi list.

Jeger, pored toga, postavlja pitanje efikasnosti nove mere srpske vlade da daje subvencije za jeftine automobile, smatrajući da ta mera nije od kritičnog značaja za makroekonomiju, za koju je daleko važnije da velike evropske banke ne povuku kapital iz svojih filijala na zapadnom Balkanu.

Tu temu će MMF i pokrenuti na današnjem sastanku koji se održava u Beču sa upravom deset stranih banaka - austrijskih, grčkih, italijanskih i francuskih - koje imaju svoje filijale u Srbiji, piše "Fajnenšel tajms".

"Dejli telegraf" ("Daily Telegraph"), pored vesti o aranžmanu sa Srbijom, prenosi i da je sporazum vredan 20 milijardi evra postignut i sa Rumunijom, sedmom zemljom iz regiona koja je zatražila pomoć Fonda, posle Mađarske, Ukrajine, Letonije, Belorusije, Srbije i Bosne.

Poslednje tri zemlje - Belorusija, Srbija i Bosna - su zatražile pomoć pošto je MMF uveo novi sistem davanja pozajmica, kako bi zemljama dao više vremena da reše probleme i izbegnu bolna, često samoporažavajuća, budžetska podešavanja koja su morali da uvedu "istočnoazijski tigrovi" (Hong Kong, Južna Koreja, Singapur i Tajvan) za vreme krize 1997. i 1998. godine, piše list.

"Njujork tajms" ("New York Times") opširno piše o raznim merama, naročito u cilju smanjenja troškova, koje će srpska vlada preduzeti kako bi prebrodila krizu i ispoštovala dogovor sa MMF-om, koji je sklopljen kako bi se zemlja od te krize zaštitila.

List napominje da su u Srbiji presušila strana ulaganja, a da je vrednost dinara opala za 20 odsto u odnosu na evro od avgusta prošle godine, dok su javne finansije zemlje u "relativno dobrom stanju, pri čemu je javni dug manje od 30 odsto bruto domaćeg proizvoda".



Inostrane banke neće smanjiti obim kreditne aktivnosti u Srbiji, dogovoreno na sastanku u Beču

Osnivači deset najvećih banaka sa stranim vlasništvom u Srbiji saglasili su se juče u Beču da neće smanjivati ukupan iznos kredita u Srbiji. „Svesni smo da je u zajedničkom interesu da se obavežemo da ćemo zadržati ukupan nivo izloženosti prema Srbiji“, navedeno je u zajedničkom saopštenju matičnih banaka objavljenom posle sastanka u Beču


Ocenjeno je, takođe, da će ugovoreni aranžman s MMF-om Srbiji omogućiti da očuva makroekonomsku i finansijsku stabilnost, kao i da će „aktivno učesće banaka u Srbiji s većinskim stranim vlasništvom delovati povoljno i doprineti uspehu sprovođenja makroekonomskih reformi i srednjoročnoj održivosti platnog bilansa u Srbiji“. Matične banke velikih banaka koje posluju u Srbiji navele su da su u Srbiju došle kao strateški investitori i da su rešene da nastave da posluju na tom tržištu. Dogovoreno je da u narednih nekoliko nedelja inostrane banke definišu konkretne obaveze da bi se održao iznos kredita odobrenih u Srbiji, kao i njihova podrška bankama kćerkama u Srbiji.

Ukupan dug privatnih preduzeća i banaka prema inostranstvu dostigao je 15,4 milijarde evra, a samo ove godine na naplatu dospeva 4,5 milijardi. Da su domaće firme u velikom problemu, svedoči i podatak da su u prva dva meseca dospele obaveze u iznosu od gotovo milijardu evra, a uplaćeno je samo 11 miliona. Stručnjaci procenjuju da bi, u uslovima kada su strane investicije svedene na minimum a izvoz opada, povlačenje evropske valute ozbiljno uzdrmalo devizne rezerve zemlje i izazvalo pravi kolaps na domaćem monetarnom tržištu, čak i da preduzeća raspolažu dovoljnom količinom dinara za otplatu svojih obaveza.

U Uniji poslodavaca Srbije procenjuju da dosadašnje mere vlade nisu zašle u suštinu problema domaće privrede, tako da ni dogovoreni aranžman sa MMF-om niti reprogram duga, neće značajnije popraviti poslovni milje.

- Privreda je bila prinuđena da se zadužuje u inostranstvu, ali veći deo duga napravile su banke koje su ušle na tržište Srbije. Te banke nisu bile poslovne jedinice svojih matičnih kuća, većbankarske poslove obavljaju u franšizi. To znači da su umesto sopstvenim sredstvima, kreditirale privredu i građane iz pozajmica realizovanih na međubankarskom tržištu. Zbog toga su kamate i uslovi kreditiranja kod nas znatno nepovoljniji nego u inostranstvu - ističe za Danas Dragoljub Rajićiz Unije poslodavaca Srbije.

Prema oceni Milana Kneževića, potpredsednika Asocijacije malih i srednjih preduzeća, reprogramiranje privatnog duga je mačsa dve oštrice, pre svega zato što se ne zna koje su se firme zadužile i po kom osnovu, mada bi to, imajući u vidu da država u njihovo ime pregovara o kreditnim olakšicama, trebalo da bude javni podatak.

- Mnogo ozbiljniji problem je to što niko nema odgovor na pitanje šta će se dogoditi naredne godine, kada će ukupne dospele obaveze premašiti deset milijardi evra. Situaciju dodatno komplikuje i činjenica da domaća privreda nije u stanju da podnese toliko zaduživanje, jer samo oko deset odsto preduzeća posluje na zdravim osnovama, dok su ostala blokirana, prezadužena ili suočena sa nedostatkom poslova. O tome niko u ovom trenutku ne vodi računa, kao da se svi nadaju da će kriza brzo da prođe - kaže za Danas Knežević.

Na sastanku u Beču, koji je održan pod pokroviteljstvom i predsedavanjem Međunarodnog monetarnog fonda, učeštovali su guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić, predstavnici Ministarstva finansija Srbije, Svetske banke, Evropske banke za obnovu i izgradnju, Evropske investicione banke, Evropske komsije i Evropske centralne banke. „Sa zadovoljstvom prihvatamo zajednički stav srpskih vlasti i misije MMF-a da je bankarski sektor Srbije trenutno u dobrom stanju i da su se matične banke domaćih banaka u većinskom stranom vlasništvu do sada ponašale odgovorno“, navodi se u saopštenju banaka iz Italije, Austrije, Francuske i Grčke, koje je prosleđeno iz NBS. Tom skupu prisustvovali su predstavnici banaka Inteza Sanpaolo, Rajfajzen, Hipo Alpe-Adrija, Eurobanke EFG, Nacionalne banke Grčke, Unikredit, Sosijete ženeral, Alfa, Folks i Pireus banke.

Gligorov: Korporativni sektor bankrotirao

- Srpska vlada želi da reporogramira dugove korporativnog sektora, što u prevodu znači da je taj sektor bankrotirao. Jer, da to nije tako, zašto bi Misija MMF-a i Vlada Srbije pregovarali sa stranim bankama o zadržavanju istog nivoa i obima kredita kao prošle godine. Situacija je mnogo gora nego što se prikazuje, i ne vidim na koji način će srpska privreda da se refinansira ako se ne poveća obim i nivo inostranih plasmana. Takav razvoj situacije u korporativnom sektoru povlači implikacije na srednji, ali i na duži rok. Vlada sve vreme se fokusirala da pokrije rupu u budžetu, ali nijednom rečju ne nudi srednjoročnu perspektivu izlaska iz krize. Ne nude ideju kako i na koji način će sledeće godine, ili 2011. godine, nastati bilo kakav rast u realnom sektoru. Ukoliko u naredne dve godine spoljni dug sa sadašnjih 21, 5 milijardi evra naraste na 30 milijardi evra, to će biti nepremostiv problem, jer bi to značilo da dug učestvuje u BDP sa 100 odsto - upozorava Vladimir Gligorov, savetnik u Bečkom institutu za međunarodnu ekonomiju.



Štednja umesto drakonskih mera

U zemljama regiona nisu dodatno oporezovane plate, penzije i druga primanja, kao odgovor na svetsku ekonomsku krizu. U Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, novi porezi na plate nisu se našli na spisku vladinih mera za borbu protiv ekonomske krize, ali je u Republici Srpskoj izmenjen način oporezivanja prihoda čime se dodatno puni budžet


U Sloveniji su sva primanja većoporezovana i vladine mere za borbu protiv krize ne predviđaju dodatne nove poreze. Vlada je do sada usvojila dva paketa mera protiv krize, koji se odnose na finansijsku pomoćfirmama u iznosu od nekoliko stotina miliona evra, odnosno na njihovo jačanje kako bi mogle da konkurišu za kredite u bankama. Treći paket mera je najavljen, ali još nije obelodanjen njegov sadržaj. Saznaje se, međutim, da će se odnositi na ograničavanje primanja u javnom sektoru, koja premašuju primanja u privredi, kao i na reformu penzijskog sistema. U kom pravcu će biti usmerena ova reforma, takođe, još nije rečeno.

Ni u Hrvatskoj se za sada ne predviđa nikakvo dodatno oporezivanje plata, penzija i ostalih prihoda, što je izričito na ovonedeljnoj sednici vlade, kada je predstavljen plan rebalansa državnog budžeta, potvrdio i premijer Ivo Sanader. U ovom trenutku kao jedina mera štednje predviđeno je odustajanje od prošle godine dogovorenog povećanja plata zaposlenih u javnim i državnim službama za šest odsto, s kojim su se složili sindikati zaposlenih u državnim službama, ali su ga sindikati javnih službi odbili. Vlada je u parlament uputila Predlog zakona o osnovici plata javnih službi, koji bi joj dao pravo da od 1. aprila pa u naredne dve godine plate zaposlenih u javnim službama određuje posebnom uredbom. Ali, iz vlade je istoga dana upućena i poruka sindikatima javnih službi da su spremni da odustanu od primene zakona ako sindikati javnih službi, jednako kao i oni iz državnih službi, odustanu od povećanja plata od šest odsto. Odgovor sindikata javnih službi još se čeka.

Porez na primanja kao mera štednje zbog ekonomske krize nije uveden ni u BiH. Savet ministara BiH nedavno je usvojo Predlog mera za ublažavanje uticaja globalne ekonomske krize na privredu BiH, koje će razmatrati Fiskalno veće BiH. Među ponuđenim merama je povećanje visine osiguranih depozita na 50.000 maraka i povećanje likvidnosti banaka angažovanjem dodatnih slobodnih budžetskih sredstava, kako bi bankarski sistem ostao stabilan. Takođe, predloženo je usvajanje Zakona o akcizama, čijom bi se primenom osigurala dodatna sredstva za budžete entiteta. Predloženo je i naplaćivanje posebnih cestarina u iznosu od 0,10 maraka na litar derivata nafte kroz Zakon o akcizama. Izmenom zakona o akcizama, BiH bi mogla za godinu dana da poveća prihode za oko 170 miliona KM. U Republici Srpskoj, međutim, od 1. januara ove godine na snazi je novi obračun poreza na plate, pa se sada oporezuju bruto plate i lična primanja, a ne kao ranije neto plate.

Samostalni sindikati najavili protest

Beograd - Savez samostalnih sindikata Srbije saopštio je juče da će organizovati proteste ukoliko Vlada Srbije uvede dodatni porez na zarade. Kako se navodi u saopštenju, najavljenim povećanjem poreza Vlada Srbije je prekršila Sporazum o razvoju socijalnog dijaloga, koji predviđa da se problemi rešavaju kroz razgovore, a ovog puta odluke su donete bez dogovora sa sindikatima i drugim socijalnim partnerima. Dodaje se da bi uvođenjem poreza „najveći teret bio prebačen na zaposlene i građane, kao i do saa, a nedodirljivi bi i dalje, kao i do sad, bili oni koji su se enormno nelegalno bogatili tokom 90-ih godina i ratova u okruženju, sankcija i krize, kao i malverzacijama u toku privatizacije“.



"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta