Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Referentna kamatna stopa ostaje na istom nivou
Monetarni odbor Narodne banke Srbije je na jučerašnjoj sednici razmatrao tekuća ekonomska kretanja i odlučio da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 16,5 odsto.

Monetarni odbor je ocenio da, u uslovima zadržavanja jakih inflatornih pritisaka, podstaknutih inflatornim očekivanjima, nije moguće dalje smanjivati stepen restriktivnosti monetarne politike. Rastu inflatornih očekivanja doprinela je i visoka inflacija u januaru i februaru – dominantno opredeljena znatnim rastom regulisanih cena.
Budući da je u ta dva meseca rast regulisanih cena, za koji je odgovornost preuzela Vlada Srbije, dostigao skoro devet odsto, to dovodi u pitanje ostvarivanje planiranog rasta tih cena u ovoj godini od 13, plus/minus 2 odsto.

Monetarni odbor smatra da su inflatorni pritisci po osnovu visokog fiskalnog deficita iz decembra prošle godine i dalje aktuelni, kao i da je neizvesnost u pogledu mogućnosti finansiranja budućih rashoda pojačana, s obzirom na nizak nivo budžetskih prihoda ostvaren u prva dva ovogodišnja meseca. Dodatnu nepoznanicu predstavlja i činjenica da se fiskalna politika još uvek nije opredelila da li u prvi plan stavlja zahteve koje nalaže potreba prevazilaženja poremećaja u svetskim finansijskim tokovima ili rastuće zahteve budžetskih korisnika.

Monetarni odbor će pratiti tekuća ekonomska kretanja i u skladu s tim će prilagođavati mere i stepen restriktivnosti monetarne politike.


Profit za male hidroelektrane
Ministarstvo rudarstva i energetike sprema uredbu, radi stimulacije investitora da ulažu u male hidroelektrane, kojom će omogućiti profit proizvođačima struje.Stimulativne cene za struju dobijenu iz obnovljivih izvora energije trebalo bi da podstaknu investitore i mnogi će preispitati ekonomsku opravdanost nekih projekata koji do sada, zbog niske cene struje, nisu bili atraktivni.

Nacrtom uredbe predviđeno je da ulagači u energetske potencijale imaju status povlašćenog proizvođača električne energije 12 godina, što bi, procenjuju stručnjaci, moglo da bude dovoljno vremena da se investitorima vrati uložen novac u izgradnju male elektrane i da još zarade novca.

"Period povraćaja investicija predmet je studije opravdanosti koju investitor radi u skladu sa Zakonom o planiranju i izgradnji za svaku pojedinačnu hidroelektranu. Koliko će investitoru trebati da vrati uloženi novac, najviše zavisi od cene izgradnje i proizvedenog kilovat-časa. Cena izgradnje za različite hidroelektrane je od 1.000 do 5.000 evra po instalisanom kilovatu, zbog čega je i različit period vraćanja sredstava", kaže vodeći inženjer u Direkciji za strategiju i investicije EPS-a, Milan Ćušić.

Prema njegovim rečima, za neke hidroelektrane 12 godina će biti dovoljno da se uloženi novac vrati, dok druge neće biti ni izgrađene.

Glavni razlozi što u Srbiji nije izgrađen veći broj malih HE su složeni i komplikovani propisi, otezanje lokalnih vlasti sa objavljivanjem prostorno-planskih uslova i izdavanjem vodoprivredne dokumentacije, kao i nemogućnost da se proizvedena struja prodaje po rentabilnim cenama.

Ali, uprkos svim navedenim problemima, u Srbiji radi 31 mini-hidroelektrana, ukupne snage 34,6 megavata, koje godišnje proizvodu oko 150 miliona kilovat-časova.

Međutim, to je deset puta manje od onoga koliko bi takve hidroelektrane mogle da proizvedu.

A taj broj mini-hidroelektrana mnogo je manji nego u drugim evropskim državama u kojima je izgradnjom te vrste elektrana postignut dvostruki efekat, ublažen ili prevaziđen deficit električne energije i omogućen nesmetan pristup privatnom sektoru u oblasti energetike.Slovenija, na primer, ima više od 400 malih elektrana koje obezbeđuju više od 40 odsto proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora, u Poljskoj ima oko 600, a Češkoj više od 1.300 malih elektrana.

Od ukupnog hidroenergetskog potencijala Srbije (procenjenog na 17 milijardi kilovat-časova godišnje), EPS je iskoristio 60 odsto.

Problem predstavlja katastar lokacija za male HE, koji su pre oko 20 godina uradili Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi” i "Energoprojekt”. Po tim podacima, male elektrane mogu da budu sagrađene na 850 lokacija.

To je i razlog zašto sada niko pouzdano ne zna koliko zaista ima lokacija koje su pogodne za male HE i koliki je njihov potencijal, jer se mnogo toga promenilo u poslednje dve decenije.

U Ministarstvu energetike i rudarstva planiraju da ove godine raspišu tender za dodelu koncesija za izgradnju malih hidroelektrana.

Da li će to podstaći povećanje iskorišćenosti obnovljivih izvora energije, zavisi od tenderske dokumentacije koja će morati da se pripremi da bi se objavio poziv za davanje koncesija.

Ukoliko se sa ovom papirologijom reše sva sporna pitanja i ako je država spremna da budućem investitoru omogući da na relativno brz i lak način obezbedi potrebne dozvole i reši pitanja vezana za vlasništvo, onda će koncesija opravdati novac.


Reorganizacija poslovanja "Sojaproteina" - izmeštanje "Soprofish" u Veterinarski zavod Subotica
Bečejski "Sojaprotein" izmestiće proizvodnju hrane za ribe - "Soprofish" - u zavisno društvo Veterinarski zavod Subotica, saopštio je bečejski prerađivač soje na sajtu Beogradske berze.

Izmeštanje proizvodnje hrane za ribe podrazumeva prenos opreme, tehnologije, znanja i iskustva.

"Sojaprotein" namerava da se posveti razvojnim planovima koji predviđaju znatno povećanje proizvodnje proizvoda od soje viših faza prerade namenjenih prehrambenoj industriji i proizvoda za ljudsku ishranu.

Bečejski prerađivač namerava da u procesu dokapitalizacije Veterinarskog zavoda Subotica značajnije ojača udeo u vlasništvu tog preduzeća i time vertikalnu integrisanost sa Zavodom kroz proizvodnju hrane za životinje.

Reorganizacijom proizvodnje hrane za ribe će se prevazići i tehnička i tehnološka ograničenja vezana za ugradnju novih proizvodnih linija.

Uticaj reorganizacije proizvodnje hrane za ribe neće negativno delovati na prodaju i profit "Sojaproteina", jer hrana za ribe u ukupnoj realizaciji učestvuje sa samo 4,1%, navodi se u saopštenju.

Efekte reorganizacije "Sojaprotein" će kompenzovati znatnim povećanjem prodaje proizvoda viših faza prerade.

Takođe će reorganizacija proizvodnje hrane za ribe rezultirati skraćenjem vezivanja sredstava u zalihama i potraživanja od kupaca jer su rokovi kreditiranja kupaca u ribarastvu znatno duži nego u prometu prehrambenih proizvoda.


Svetske berze: Još jedan crni ponedeljak na svetskim berzama
AZIJA

Na azijskim berzama je juče zabeležen veliki pad indeksa, gotovo sve berze su od početka do kraja trgovanja bile u minusu. Najveća strahovanja ulagača su zbog sve jače krize u SAD-u i objavljenih gubitaka osiguravajućeg društva AIG od čak 61,7 milijardi USD u četvrtom kvartalu 2008. godine.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Aziji:
HANG SENG (Hong Kong) -3,86%
NIKKEI225 (Japan) -3,81%
KOSPI (Južna Koreja) -4,16%
SENSEX (Indija) -3,20%


EVROPA

Evropske berze dan su provele u velikom padu, a kao najveću pretnju investitori su videli najavu britanske banke HSBC da će emitovati prava u vrednosti od 12,5 milijardi funti nakon što joj je godišnja dobit više nego prepolovljena.

Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa u Zapadnoj Evropi:
FTSE100 (London) -5,33%
DAX (Frankfurt) -3,48%
CAC40 (Pariz) -4,47%

Bitne vesti:
- Britanska banka HSBC, najveća evropska banka po tržišnoj kapitalizaciji, objavila je pad dobiti u 2008. godini za 70% i najavila otpuštanje 6.100 radnika.


AMERIKA

Svi vodeći indeksi na Wall Streetu juče su doživeli veliki pad nakon objave rekordnog gubitka osiguravajuće kuće AIG. Ulagače je šokirao podatak da je American International Group u poslednjem kvartalu 2008. godine ostvario gubitak od čak 61,7 milijardi USD, što je najveći gubitak jedne kompanije u američkoj industriji. Povrh svega, zabrinutost je izazvala i najava Vlade da će AIG-u odobriti dodatnih 30 milijardi USD pored već odobrenih 150 milijardi prošle godine. U najvećem padu je tako završio finansijski sektor, a četvrti dan u nizu zabeležen je i pad u farmaceutskom i sektoru zdravstvenog osiguranja. Od 30 akcija koje obuhvata Dow Jones indeks, svih 30 je dan završilo u padu, a u minusu je završilo i svih 10 sektora S&P indeksa. Na kraju dana, Dow Jones je završio ispod 7.000 bodova i završio na nivou iz maja 1997. godine, dok je S&P 500 indeks pao na 700 bodova, odnosno najniži nivo od oktobra 1996. godine.


Promene vrednosti najvažnijih berzanskih indexa na Wall Street-u:
DJIA -4,24%
NASDAQ -3,99%
S&P500 -4,66%


Bitne vesti:
- Aktivnosti u građevinarstvu smanjene 3,3% u januaru, dvostruko više od očekivanja analitičara.
- Pad industrijske proizvodnje u SAD-u nastavljen 13.-ti mesec u nizu.
- Lična potrošnja je u januaru porasla 0,6%, dok su prihodi domaćinstava porasli 0,4%.


Ograničenje plata u javnim preduzećima od 15. marta
Javna preduzeća, čiji je osnivač Srbija, trebalo bi da do 15. marta utvrde kriterijume po kojima će se određivati najviši iznos zarada i bonusa za rukovodioce.

To je javnim preduzećima preporučila Vlada Srbije u Zaključku o merilima za određivanje najvišeg iznosa zarade rukovodioca u javnim preduzećima, u kome se navodi da javna preduzeća radi smanjenja javne potrošnje, uz saglasnost upravnih odbora, utvrde najviši iznos neto zarade za menadžment.

U Zaključku se dodaje da se da nagradni ili stimulativni bonus, koji se isplaćuje u kalendarskoj godini ne može biti veći od četvorostrukog mesečnog iznosa plate.

"Akt na osnovu koga se vrši isplata bonusa, sa obrazloženjem osnova po kome se ostvaruje pravo, dostavlja se Vladi na saglasnost", navodi se u zaključku Vlade Srbije.

Potrebno je i da javna preduzeća donesu opšti akt o kriterijumima za korišćenje sredstava reprezentacije, biznis i drugih platnih kartica namenjenih za plaćanje troškova reprezentacije, pravu na upotrebu službenih vozila, kao i o uslovima i načinu korišćenja kadrovskih stanova za službene potrebe.

Preporučeno je i da se van snage stave svi "menadžerski ugovori" i druga akta kojima su utvrđene "posebne privilegije tokom i po prestanku radnog odnosa".

Navodi se i da odredbe akata kojima se uređuje visina zarada, troškovi reprezentacije moraju biti dostupni javnosti.

Sva akta potrebno je dostaviti Vladi Srbije najkasnije do 31. marta.

Preporučeno je i lokalnim samoupravama, koje su osnivači javnih preduzeća da donesu merila u skladu sa preporukama iz Zaključka, kao i Narodnoj banci Srbije.


Serbia to seek more IMF funds
National Bank of Serbia Governor Radovan Jelašić says that negotiations with the IMF for a new credit arrangement of USD 2.5bn will be held in mid-March.
Jelašić said that the loan Serbia received two months ago from the International Monetary Fund (IMF) of USD 400mn “has not yet been withdrawn,” noting that Serbia had declined the offer of added funds back then, as it had not been necessary at the time.

“The economic situation has since worsened, as economic activity has fallen, as have imports, translating to less income from customs based on VAT. So now, like many other countries, we will have to renegotiate new loan funds,” said Jelašić, speaking to public broadcaster RTS.


Referential interest rate of NBS to remain at 16.5%
The Monetary Board of the National Bank of Serbia (NBS) has made the decision today (March 2, 2009) to keep the referential interest rate at 16.5%.

According to the announcement, the Monetary Board estimated that it was not possible for the restrictions introduced by the monetary policy to be reduced at the time of strong inflationary pressures and increased inflationary expectations.

Inflationary expectations are stimulated by high inflation in January and February, which was affected the most by the increase in prices that are controlled by the state.

The growth of controlled prices in January and February 2009 amounted to nearly 9%, which reduces the chances for realization of the projected growth of these prices by only 13%.

The Monetary Board estimated that "the inflationary pressures are still relevant", primarily because of the high fiscal deficit in December 2008, as well as due to uncertainty whether future expenses will be covered when having in mind low budget incomes in the first two months of the year.


Ukrainians submitted bid for FAP
Ukrainian company "Lvivski avtobusni zavody" is the only bidder on the tender for takeover of 86.5% of capital of Priboj-based FAP – the Director of that factory, Mirko Stojović, said today (March 2, 2009).

He said to the press that "Lvivski avtobusni zavody" was owned by Russian businessman Igor Čurkin.

Stojović said that there was possibility that the financial group from Russia - "Edelvais investment" – had sent the bid for FAP by mail, so that it should be expected in few days.

According to the data provided by the Privatization Agency, the deadline for submission of bids on the tender for FAP expired on Friday, February 27th.

The Director of FAP said that the Ukrainians intended to expand the product portfolio by introducing trucks, and they were also interested in taking part with FAP in refurbishment of trolleybuses in Belgrade.

Company "Lvivski avtobusni zavody" has already expressed interest in procurement of three related factories in Serbia - "Prva petoletka" in Trstenik, Kruševac-based "14. oktobar" and Priboj-based FAP.

After thorough analysis, the people in the company estimated that aforementioned three factories in Serbia could be organized and prepared for continuation of production, and the Ukrainians find them interesting because their product portfolios are complementary.

FAP currently has about 1,500 employees.


NIS announced first tenders for modernization of refineries in Pančevo ad Novi Sad
Petroleum Industry of Serbia (NIS) has announced today (March 2, 2009) the first tenders for procurement of equipment for modernization and reconstruction of refineries within the scope of the investment programme worth about 550m EUR.

According to the announcement, the procurement of that equipment will enable construction of units in Oil Refinery Pančevo, which will enable production of motor fuels of up to “euro 5“ standard.

The tender for procurement of reactors for hydrocracking and reactors for hydro-finishing and high-pressure separators has been announced and, according to the data on the website of NIS, the bids will be received prior to May 5th, and it will be opened on May 6th.

The units for mild hydrocracking and hydro-finishing (MHC/DHT) wil be put in operation in 2012, in accordance with the terms of the contract on sale of 51% of stocks of NIS to Russian "Gazpromneft" for 400m EUR.

Special tender commission has been formed in NIS, and its task is to evaluate the bids on the tenders and to make the decision about the winners.

According to the announcement, the company plans to include international experts in the evaluation of bids.

The Director General of NIS, Kiril Kravčenko, said that “the complex measures for technical modernization and reconstruction of refineries will make it possible for NIS to become more competitive among European oil companies and the leader in the energy market of southeast Europe".


Promena vrednosti Indexa u 16:30


Bivše SFRJ
BELEX15 (Beograd) -1,20% close
CROBEX (Zagreb) -3,27% close
SBI20 (Ljubljana) -0,71% close
BIRS (Banjaluka) -0,22% close
SASX-10 (Sarajevo) -3,12% close
MBI10 (Skoplje) -1,96% close

Zapadna Evropa
FTSE 100 (London) -2,74% open
CAC 40 (Pariz) -0,16% open
DAX (Frankfurt) 0,52% open
ATX (Beč) 0,15% open
SMI (Cirih) -0,95% open

Istočna Evropa
WIG20 (Varšava) 1,57% open
SOFIX (Sofija) 0,00% close
BET (Bukurešt) -0,40% open
RTSI (Moskva) 0,25% close
BUX (Budimpešta) -0,68% open

Azija
Hang Seng (H. Kong) -2,30% close
Nikkei225 (Tokio) -0,69% close
KOSPI (J.Koreja) 0,66% close
SENSEX (Bombai) -2,09% close
 

Amerika
DJIA (Njujork) 0,21% open
NASDAQ (Njujork) 0,45% open
S&P 500 (Njujork) 0,30% open


Referentna kamatna stopa ostaje 16,5 odsto
Narodna banka Srbije nema uslova da olabavi svoju monetarnu politiku, a to znači da dinarski krediti ostaju i dalje skupi. Monetarni odbor NBS juče je doneo odluku da referentna kamatna stopa ostane na 16,5 odsto. Inflatorni pritisci, kako je obrazložen ovaj potez, i dalje su jaki, a posebno otežava to što su pojačani i visokim inflatornim očekivanjima

Kada je referenta kamatna stopa poslednji put promenjena pre nešto više od mesec dana, 22. januara, dinarski krediti su dodatno poskupeli, pa tako godišnja kamata za poštrošačke i gotovinske zajmove u pojedinim bankama iznosi i 44,73 odsto.
- S obzirom na to da je referentna kamatna stopa ostala nepromenjena, kamatne stope za dinarske kredite ostaju na ovom visokom nivou kao što su sada - kaže za „Blic” Slavko Carić, predsednik Izvršnog odbora „Erste banke”.
Dva su razloga za brigu, sudeći po saopštenju Narodne banke Srbije. Prvi je rast inflatornih očekivanja koji je podstaknut i visokom inflacijom u januaru i februaru, a koji je najviše izazvan rastom regulisanih cena (derivata nafte, struje, gasa, telekomunikacija, komunalne usluge).
 
- U prethodna dva meseca rast regulisanih cena, za koje je odgovornost preuzela Vlada Srbije, dostigao je skoro devet odsto. To dovodi u pitanje mogućnost ostvarenja planiranog rasta tih cena u ovoj godini od 13 plus minus dva odsto - kažu u centralnoj banci.
Monetarni odbor ocenio je i da su i dalje aktuelni inflatorni pritisci, zbog visokog fiskalnog deficita ostvarenog u decembru prošle godine. Pojačana je i neizvesnost i u pogledu mogućnosti finansiranja budućih rashoda, što je sled događaja zbog nižeg nivoa budžetskih prihoda ostvarenih za prva dva meseca.
- Jasno je da će vrlo brzo biti nužan rebalans budžeta. Fiskalna politika bi, naime, bila usmerena ili na ublažavanje ekonomske globalne krize ili na uravnoteženje budžeta - ukazuje dr Nikola Fabris, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu.
Kada je reč o monetarnoj politici, Fabris kaže da je jasno da je za nju najveća opasnost da se pokrene spirala devizni kurs - inflacija. Stoga, NBS kao osnovni prioritet treba da postavi sprečavanje prevelikih oscilacija deviznog kursa.
- U trenutnim uslovima centralna banka je procenila da se promenom referentne kamatne stope ne može uticati na nivo deviznog kursa, odnosno posledično inflacije. S druge strane, previsoka referentna kamatna stopa znači i dalje visoke kamatne stope banaka koje otežavaju investicije - kaže dr Fabris.
 

Dinar opet slabi
Dinar je danas posle višednevnog jačanja ponovo oslabio. Tako zvanični srednji kurs evra iznosi 93,8841 dinar. To je u odnosu na prethodni dan više za skoro 10 para. Narodna banka Srbije nije intervenisala na međubankarskom deviznom tržištu.
 
 
Promene

22. 1. 2009. 16,50%
3. 11. 2008. 17,75%
29. 5. 2008. 15,75%
24. 4. 2008. 15,25%
13. 3. 2008. 14,50%
28. 2. 2008. 11,50%
6. 2. 2008. 10,75%

Napomena: Referentna kamatna stopa - stopa prema čijim se promenama upravljaju druge kamatne stope


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta