Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Vlada odustala od „solidarnog” poreza

Vlada Srbije obavestiće danas Međunarodni monetarni fond da odustaje od dogovorene obaveze da uvede novi porez od šest odsto na plate, penzije i sva druga primanja veća od 12.000 dinara. Analize u vladi pokazale su da je, iako dogovorena s MMF-om, ta mera socijalno neodrživa. Tom merom je u dogovoru s MMF-om trebalo da se s trideset milijardi dinara obezbedi takozvano fiskalno prilagođavanje (odnosno pokrije deo budžetskog deficita)

„Politika” saznaje da su takvu zajedničku inicijativu u petak postigli premijer Mirko Cvetković i potpredsednik vlade i ministar ekonomije Mlađan Dinkić. Srbija ne spori potrebu da sto milijardi odvoji za fiskalno prilagođavanje, ali će od MMF-a zatražiti razumevanje za odustajanje od uvođenja novog poreza na zarade i penzije. Istovremeno, MMF-u će biti jasno predočeno da vlada ne odustaje od namere da nađe novac za ukupno sto milijardi dinara fiskalnog prilagođavanja. Za sedamdeset milijardi već je nađeno rešenje i ta suma nije sporna. Za preostalih trideset milijardi, umesto novog poreza, vlada će novac najvećim delom naći na strani rashoda – u novoj, rigoroznoj štednji i smanjenju državne administracije na svim nivoima.

Odustajanjem od novog poreza na plate vlada želi da ipak oslobodi privatni sektor dodatnih nameta i prepusti mu da se sam prilagođava na krizu.

Prema informacijama do kojih je došla „Politika”, uskoro se mogu očekivati otpuštanja viška zaposlenih na svim nivoima državne administracije, uključujući i lokalnu upravu i javna preduzeća. Od ovih mera biće pošteđeni zdravstvo i obrazovanje, ali u javnim (društvenim) službama odmah će početi ozbiljne reforme i racionalizacije.

U vladi je već spremljen plan ušteda na strani državnih rashoda. „Znamo šta hoćemo” – bio je komentar za „Politiku” jednog visokog vladinog zvaničnika. Problem je, međutim, što u vladajućoj koaliciji „po dubini” još nema konsenzusa za smanjivanje državnog aparata, ali to neće presudno uticati na nameru vlade da dodatno smanji rashode za trideset milijardi dinara.

Srbija ima još desetak dana vremena da s MMF-om usaglasi konačnu verziju stendbaj aranžmana, a očekivanja su da će se MMF saglasiti sa ovim predlogom i da neće praviti problem oko vrste pokrića fiskalnog prilagođavanja (na prihodnoj ili rashodnoj strani, odnosno novog poreza ili štednje) jer je najvažnije da se nađe pokriće za trideset milijardi dinara. Posle toga usledio bi i rebalans budžeta za ovu godinu.

Prema uveravanjima izvora „Politike” s novim planom vlade već se saglasio i guverner Narodna banke Srbije Radovan Jelašić.



Kupuje se kad svi prodaju

Najbolje vreme za kupovinu akcija i obveznica je upravo sadašnje, jer cene te „finansijske robe” padaju

Beogradska berza je u „komi” zbog dramatičnog pada ponude i tražnje (Foto: AFP) Ako je verovati iskusnim investitorima – najbolje vreme za kupovinu akcija i obveznica je upravo sadašnje, kad svi prodaju, a cene te finansijske robe padaju. A doskora, mnogi su radili u korist sopstvene štete – kupovali su vrednosne papire kad su im cene rasle ili, čak, bile najviše, u nadi da nema kraja rastu njihove vrednosti i kapitalnom dobitku!

Takvo iracionalno ponašanje, motivisano pohlepom, koja je investitorima suzila svest o mogućim rizicima, nije isključivo domaći specijalitet. Ono je upravo izazvalo aktuelnu ekonomsku krizu na finansijskim i tržištima kapitala s epicentrom u SAD, smatra analitičar s Beogradske berze Petar Spaić.

– Ljudska pohlepa, odnosno previđanje granica rasta investicija (prinosa), bilo da je reč o kupovini akcija na berzi, oročavanju štednje, ulaganju u određeni posao, dovodi do ležernog odnosa prema riziku, koji je uvek naličje ulaganja – kaže Spaić. – Pri tom je važeće pravilo i to da što je prinos viši, to je i veći rizik, pa je ulaganje u rizične poslove potencijalno i najisplativije, što najbolje znaju kriminalci koji trguju papirima nepouzdanih emitenata, drogom, oružjem, ljudima ili se bave piramidalnim bankarstvom.

Uz poznate slabosti i nedostatke karakteristične za tržišta kapitala u razvoju, koji se pre svega odnose na lošu regulativu i slabe institucije, kao i odsustvo strategije razvoja, što je dovelo do konstantnog pada svih berzanskih pokazatelja od sredine 2007, negativni efekti potresa u svetskoj ekonomiji, koji su inicirani na tržištu nekretnina u SAD, nisu mimoišli ni Beogradsku berzu.

– Srpsko tržište kapitala je od prošle jeseni maltene u komatoznom stanju zbog dramatičnog pada ponude i tražnje, što je dovelo do sunovrata cena i oba indeksa akcija. Jer, uplašeni zbog poremećaja na sopstvenim domicilnim tržištima, inostrani investicioni i penzioni fondovi su redefinisali svojepolitike ulaganja. Oni su se oslobodili rizičnih hartija sužavajući svoje portfelje, a mnogi su napustili takozvana granična tržišta, u koje se ubraja i srpsko – navodi Spaić.

Ovakvo ponašanje inostranih investitora, koji su dramatično smanjili tražnju, dovelo je do panike među domaćim ulagačima, koja je podstakla „stampedo”, odnosno masovnurasprodaju akcija i investicionih jedinica fondova, zbog bojazni da bi uloženi novac mogao biti bespovratno izgubljen. Pri tom su, zaslepljeni strahom, izgubili iz vida da mnoge domaćefirme, prisutne na Berzi, dobro posluju,tako da tržišna cena njihovih akcija, na izrazito nelikvidnoj berzi, ne odražava realnu vrednost.

Da bi se odredio očekivani prinos veoma je važno da emitenti akcija budu otvoreni prema investicionoj javnosti i da je obaveštavaju o svemu što je relevantno za ulagače i što bi moglo da utiče na vrednost njihovog kapitala. Kao što je svojevremeno zakonom naterala firme iz procesa privatizacije po ranijim zakonima na berzu, država bi trebalo da ih propisima obaveže na redovno informisanje investicione javnosti i vlasnika o svemu što utiče na vrednost akcijskog kapitala.

Ovakva otvorenost kompanija, emitenata akcija, doprinela bi da investitori sa više sigurnosti ulažu novac na berzi i stvaraju portfelje hartija od vrednosti radi smanjenja rizika. To znači da ulažu novac u akcije najmanje dva emitenta, s ciljem da kroz takozvanu diversifikaciju plasmana smanje ili izbegnu moguće gubitke.

Vesna Arsenić



Berzansko cvokotanje

Ako je suditi po kretanju berzanskih pokazatelja, srpsko tržište kapitala, koje je taman počelo da se otkravljuje, na početku proleća vraćeno je ponovo u zamrzivač. Prošle sedmice svi važniji berzanski pokazatelji su bili na nizbrdici, pa je tako obim trgovanja bio za 20,74 odsto (u dinarima), odnosno 21,01 procenat (u evrima) niži nego u sedmici koja je prethodila.

Promet je iznosio 329,1 milion dinara, odnosno 3,4 miliona evra, a ostvaren je u 1.270 transakcija, što je za 25,95 odsto manje zaključenih poslova.

Trgovalo se sa 152 serije akcija, od kojih su 23 poskupele, a 69 je pojeftinilo.

Indeks najlikvidnijih akcija BELEX15 je pao za 7,92 poena, odnosno dva odsto, na 388,83 poena, dok je kompozitni indeks 100 odabranih akcija BELEXline izgubio na vrednosti 25,52 poena, odnosno 2,89 procenata, tako da je iznosio 858,54 poena. Podsećanja radi, maksimalne vrednosti ovih pokazatelja trenda kretanja cena akcijskog kapitala ostvarene3. maja 2007. bile su 3.335,20 poena (BELEX15), odnosno 5.007,34 poena (BELEXline).

Strani investitori su i prošle nedelje u ukupnom prometu ustupili prednost domaćim kupcima i prodavcima, o čemu svedoči podatak da su imali udeo od 33,99 odsto. U prometu akcijama stranci su učestvovali 46,22 odsto, pri čemu je u kupovini tih papira njihov udeo 42,01, a u prodaji – 50,44 odsto. U prometu državnih obveznica stare devizne štednje, udeo stranih investitora je bio 13,39 procenata.

Telefonija je rekorder, s rastom cene od 9,45 odsto, na 869 dinara. Vicešampion s poskupljenjem od 6,67 procenata, na 1.600 dinara, jeste Dunav osiguranje, za kojom sledi „Dijamant”, čije akcije su skočile za 6,08 odsto, na 6.000 dinara, zahvaljujući prometu samo jednog komada, što svedoči o plitkom srpskom tržištu kapitala. Papiri „Progresa” su dobili na vrednosti pet odsto, dosegavši 105 dinara, a užičkih „Puteva” su skuplji 4,31 procenat, tako da su vredele 678 dinara, pri čemu su vlasnike promenile svega 22 akcije.

Negativni rekorder prošle sedmice s pojeftinjenjem od 12,06 procenata bila je „Lasta”, čije akcije su pale na 620 dinara zahvaljujući prometu samo pet akcija. Papiri „Ikarbusa” su pali 12 procenata, na 2.552 dinara, uz promet jedne akcije, dok su hartije preduzeća „Agrokop” izgubile 11,82 odsto i pale na 485 dinara.

Akcije Metals banke pojeftinile su 10,86 procenata, tako da su iznosile 2.897 dinara, a Veterinarskog zavoda Subotica su se „ohladile” za 10,14 procenata i pale na 319 dinara.

Prošle sedmice se najviše trgovalo akcijama firme „Lučić Prigrevica” – za 42,5 miliona dinara. Slede akcije GP „Planum”, čiji papiri su promenili vlasnike za 20,3 miliona dinara.

Po atraktivnosti za investitore sledeakcije AIK banke, koje su prodate za 18,05 miliona dinara, Privredne banke –17,7 miliona dinara i Komercijalne banke – 8,5 miliona dinara.

Najbolju prođu među investitorima imale su obveznice stare devizne štednje roka prispeća 2016. godine, kojima je ostvaren promet vredan 47,2 miliona dinara.



Srbija potpisuje ugovor o zajmu Svetske banke
Srbija i Međunarodna banka za obnovu i razvoj danas potpisuju Ugovor o programskom zajmu za razvoj privatnog i finansijskog sektora, najavilo je Ministarstvo finansija Srbije.

Svetska banka je 5. marta Srbiji odobrila Programski zajam za razvoj privatnog i finansijskog sektora od 34,9 miliona evra, sa rokom otplate od 20 godina, sa počekom od osam godina.

Kako se navodi na sajtu Svetske banke, zajam će se koristiti za reforme za poboljšanje poslovne klime da bi se stvarale nove firme i privlačile direktne strane investicije, za reforme javnog sektora, kao i za stvaranje stabilnijeg finansijskog sektora jačanjem nadzora banaka i podsticanjem razvoja tržišta kapitala.

Najavljeno je da će ugovor potpisati ministarka finansija Srbije Diana Dragutinović i šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej.

Međunarodna banka za obnovu i razvoj pripada grupi Svetske banke.


Banks say they'll "stay in Serbia"
Ten largest foreign banks operating in the country say they will continue with their presence here.

The banks also described Serbia's banking system as being "in a good condition".

"We are aware that it is in our best common interest and in the interest of Serbia to all pledge to keep the overall level of exposure toward Serbia," a statement issued after yesterday's meeting in Vienna said.

Beside the representatives of the banks in question, NBS Governor Radovan Jelašić and officials from the IMF, World Bank and EBRD also took part in the meeting.

The statement further says that the banks support a new arrangement between Serbia and the IMF which, they said, will enable Serbia to fulfill all her obligations and maintain microeconomic and financial stability.

PM Mirko Cvetkovć said that the goal of the Vienna meeting was to have the banks commit not to decrease the level of cross border loans during 2009.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta