Dobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzistaDobrodosli na sajt Medjunarodnog centra za razvoj finansijskog trzista
O namaUsluge CentraProizvodi CentraSavetovanja i seminariNasi rezultatiNasi klijenti
Arhiva vesti
Počela serijska proizvodnja „punta“ u Zastavi

U Zastavi je juče, u prisustvu menadžmenta kompanije Fijat automobili Srbija, poslovodstva Zastave i rukovodstva Kragujevca i zvanično startovala proizvodnja „punta“. Sa montažnih traka do sada je sišlo 35 „punta“ i sklopljeno 350 školjki za taj Fijatov model. Direktor Zastave auto Zoran Bogdanovićrekao je da će u narednih mesec dana sa traka silaziti 100 automobila dnevno, ali da će se raditi na povećanju obima proizvodnje tog vozila


- U proizvodnji „punta“ trenutno je angažovano oko 500 Zastavinih radnika i taj broj će se postepeno povećavati. Treba, takođe, podsetiti da će na početku proizvodnje svi delovi za sklapanje „punta“ u Zastavi stizati iz Italije - istakao je Bogdanovići dodao da start serijske proizvodnje ovog modela predstavlja novi početak za kragujevačku fabriku i domaću auto-industriju.

Generalni direktor Grupa Zastave vozila Zoran Radojević ukazao je na činjenicu da je serijska proizvodnja „punta“ sa oduševljenjem primljena kod Zastavinih radnika, te da će se u narednom periodu raditi na proširenju kapaciteta. Predsednik kompanije Fijat automobili Srbija Đovani de Filipis podsetio je da je proizvodnja „punta“ startovala krajem marta, kako je i bilo planirano. On je dodao da je predviđeno da se u početku proizvodi 2.000 automobila mesečno, a kasnije će se obim proizvodnje povećavati kako nijedan kupac ne bi ostao bez naručenog modela. Do sada je, inače, evidentirano oko 20.000 potencijalnih kupaca „punta“.

Savetnik u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja Aleksandar Ljubić potvrdio je da je ugovor sa Fijatom siguran i procenio da će ove godine u Zastavi biti proizvedeno znatno više od prvobitno predviđenih 15.000 automobila. „Proizvodnja novog Fijatovog modela u kompaniji Fijat automobili Srbija trebalo bi da krene krajem 2010. godine. Fijatovo ulaganje od 200 miliona evra pratiće dinamiku proizvodnje tog novog modela“, naglasio je Ljubić.



Zajam Svetske banke Srbiji od 34,9 miliona evra

Ministarka finansija Diana Dragutinović i šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej potpisali su u ponedeljak ugovor o zajmu Srbiji od 34,9 miliona evra za razvoj privatnog i finansijskog sektora


Ministarka finansija Diana Dragutinović i šef Kancelarije Svetske banke u Srbiji Sajmon Grej


Zajam će se koristiti kao podrška budžetu Srbije za ostvarivanje ekonomskog rasta u skladu sa nastojanjima zemlje da uđe u EU.

Zajam je odobrila Međunarodna banka za obnovu i razvoj, članica Svetske banke, sa rokom otplate od 20 godina, počekom od osam godina i kamatnom stopom koja je približna šestomesečnom liboru, ukazala je Dragutinović.

Prema njenim rečima, zajam je namenjen za budžet Srbije i nije povezan ni sa jednim konkretnim projektom, već sa ukupnim reformama države i državne administracije.

Dragutinović je ukazala da je Bord direktora Svetske banke u decembru 2007. godine odobrio strategiju partnerstva sa Srbijom, tako da je današnji ugovor samo prvi deo tog paketa.

"Ovaj ugovor je jasan znak da vlada i Svetska banka rade na partnerskoj osnovi i da žele da zajedno reše sve razvojne izazove, posebno u periodu krize", naglasila je ministarka.

Grej je istakao da je Vlada Srbije, da bi dobila ovaj zajam, morala da preduzme niz reformi, među kojima su uvođenje jednošalterskog sistema za registraciju preduzeća, napredak u uvođenju privatnog osiguranja, organizovanje tendera za veće učešće privatnog sektora u energetskom sektoru Srbije.

On je naveo da je važno nastaviti sprovođenje tih reformi izrazivši nadu da će kada se te pretpostavke ispune, Svetska banka Srbiji obezbediti dodatne zajmove za podršku budžetu, koji bi joj olakšali prolazak kroz krizu u ovoj i narednoj godini.

Kako je navedeno u objašnjenju Svetske banke, zajam će podržati reformske poteze Vlade Srbije za poboljsavanje poslovnog okruženja, kako bi se ohrabrilo nastajanje novih preduzeća i privukle direktne strane investicije.

Zajam će, takođe, pomoći jačanju finansijske discipline kroz snažnija budžetska ograničenja u poslovnom sektoru, kontinuiranom reformom društvenih i restrukturisanjem javnih preduzeća.

Kredit će pomoći i izgradnju efikasnijeg i stabilnijeg finansijskog sektora, jačanjem kontrole bankarskog sektora i ohrabrivanjem razvoja tržišta kapitala.



Srpski predlog za gasovod Južni tok

Tri predložena izlaza završila bi u Mađarskoj, jedan kog Horgoša, a druga dva zapadnije


Srpska verzija trase gasovoda Južni tok gotovo da je definisana. Ona bi trebalo da ide od Niša do Subotice i dalje u Mađarsku, Hrvatsku, Sloveniju, do severa Italije. Da li će ruski partner u potpunosti prihvatiti ovu srpsku varijantu gasovoda, ili će nešto ipak morati da se menja, znaće se vrlo brzo, budući da je za kraj aprila u Sofiji zakazano potpisivanje ugovora o realizaciji projekta Južni tok, potvrdio je juče u razgovoru za „Politiku” Dušan Mrakić, državni sekretar u Ministarstvu energetike.

– Ovom skupu, osim predsednika Srbije, prisustvovaće i šefovi država svih ostalih zemalja preko kojih bi Južni tok trebalo da prođe – pojašnjava Mrakić. – Ovih dana se razgovara s „Jugorosgasom”, kako bi se konačno krenulo u gradnju gasovoda Niš–Pirot–Dimitrovgrad, budući da je ruski posrednik u kupovini gasa već izvršio eksproprijaciju zemljišta i da se na početak radova dugo čeka.

Upitan koliko je realno da trasa Južnog toka prođe paralelno s postojećim gasovodom, Mrakić kaže da je to prilično realno i za Srbiju najjednostavnije, ali da se mora videti i raspoloženje komšija.

Ne treba prenebregnuti ni činjenicu da Bugarska, odakle bi cevi trebalo da uđu u Srbiju, nije ni počela gradnju deonice od Sofije do Dimitrovgrada. Možda se ispostavi da je Bugarskoj nešto drugo povoljnije.

Srpska strana je predložila „Gaspromu” da bi cevi Južnog toka mogle ući sa tri strane u Srbiju i sa tri izaći iz naše zemlje. Sva tri predložena ulaza su iz Bugarske – jedan kod Dimitrovgrada, a ostala dva severnije. Tri predložena izlaza završila bi u Mađarskoj. Jedan kod Horgoša, a druga dva zapadnije. Međutim, tek će se definisati koja će varijanta ulaza i izlaza dobiti zeleno svetlo.

– Delegacija „Gasproma” bi trebalo sutra da nastavi razgovore s predstavnicima „Srbijagasa” o detaljima potpisivanja osnovnog ugovora o saradnji za osnivanje zajedničkog preduzeća za gradnju gasovoda preko teritorije Srbije – ističe Mrakić. –

Izvesno je, kaže on, da će se do kraja aprila znati da li „Gasprom” ulazi u posao završetka gradnje podzemnog skladišta „Banatski Dvor”. On ne očekuje da bi tu moglo biti bilo kakvih problema, dodajući da stručnjaci „Gasproma” pripremaju tehničku i ekonomsku studiju o ovom projektu koja će pokazati koje količine gasa mogu da se utisnu u „Dvor” i koliko bi taj posao bio isplativ kada gas počne da se povlači.

Gradnja skladišta „Banatski Dvor” će se odvijati u tri faze. Planirano je da se ove sezone utisne 150 miliona kubnih metara, kako bi se tehnički osposobio za takozvanu proizvodnju gasa i povlačenje iz skladišta – dnevno od tri do pet miliona kubika. U drugoj fazi zapremina će biti još veća, oko 500 miliona, a u trećoj, završnoj fazi, 800 miliona kubika gasa.



Jevtiniji gas iz Rusije

Za koliko bi gas u drugoj polovini godine mogao da pojeftini za krajnjeg potrošača, zavisiće najviše od odnosa kursa dolara i dinara. Uvozna cena gasa bi od prvog jula trebalo da bude oko 280 dolara za 1.000 kubika, što je u odnosu na sadašnjih 430 znatno jeftinije.

Očekuje se da gas iz Rusije već od 1. aprila pojevtini, kada će se 1.000 kubika plaćati oko 330 dolara.



Vraćena akciza za cigarete!

Odbor Skupstine Srbije za finansije podržao je u ponedeljak izmene Zakona o akcizama, kojima se vraća prvobitan vladin predlog da akciza po paklici cigareta iznosi 11 dinara i 35 odsto na maloprodajnu cenu



Državni sekretar Ministarstva finansija Slobodan Ilić je objasnio da je vlada ove izmene predložila po hitnom postupku, kako bi se povećali budžetski prihodi i smanjila potrošnja nekvalitetnih cigareta.

On je naveo da će ovim izmenama biti aktivirana i prvobitno planirana vladina akcizna politka do 2012. godine.

Parlament je u januaru usvojio izmene Zakona o akcizama, ali je amandmanima socijalista izmenjeno vladino rešenje i usvojeno da akciza po paklici cigareta iznosi 8,92 dinara, a proporcionalni deo na maloprodajnu cenu 38 odsto.

Odbor je podržao u načelu i predloge za izmenu Zakona o tržištu hartija od vrednsoti i Zakona o kontroli državne pomoći.

Ilić je objasnio da je Zakon o kontroli državne pomoći jedan od najvažnijih za evropske integracije i za usklađivanje pravnog okvira sa evropskim.

Cilj tog zakona je da sistem državne pomoći bude transparentniji i da onemogući narušavanje konkurencije i slobodne trgovine.



Grinfild investicije na novih 1.320 hektara površine

Novim prostornim planom opštine Stara Pazova, koji je danas usvojen na sednici Skupštine opštine, predviđene su do 2025. godine "grinfild" investicije na novih 1.320 hektara

Površine izdvojene za tu namenu nalaze se uz auto-puteve E-70 i E-75 i uz stari magistralni put Beograd-Novi Sad, između Nove i Stare Pazove.
Na taj način dve Pazove bi mogle da budu spojene industrijskim i preduzetničkim celinama, a prostor kod batajničkog aerodroma postao bi multifunkcionalna radno-poslovna zona od 40 hektara, navedeno je u planu.
"Usvajanje tog značajnog strateškog dokumenta omogućiće privlačenje stranih investicija," rekao je potpredsednik opštine Stara Pazova Srđan Stanković i dodao da ulaganje u nove fabrike predstavlja jedan od načina da se omogući veća zaposlenost u vreme globalne recesije.
Predsednik opštine Goran Jović je istakao da će nove indsustrijske celine, koje severno od Beograda povezuju dva auto-puta i važan železnički čvor, postati interesantan prostor za nove investicije.



WB grants EUR 34.9mn loan to Serbia
Finance Minister Dijana Dragutinović and World Bank Country Manager in Serbia Simon Gray signed a contract on a EUR 34.9 m loan.

The loan will go to the development of the private and financial sector.

The money will be used as support to the Serbian budget and possible economic growth, all in keeping with the country's efforts to be admitted into the EU.

The loan was granted by the International Bank for Reconstruction and Development (IBRD), a member of the World Bank, with a 20-year repayment deadline and eight year grace period, and an interest rate which is close to the six month Libor, Dragutinović noted.

According to her, the loan is designed for the Serbian budget and will not be used for any specific project, but rather for the needs of comprehensive reforms of the state and its administration.


Serbia, WTO talks "nearing end"
State Secretary with the Economy Ministry Vesna Arsić says that negotiations on Serbia's entry into the WTO are in their final phase.

"We are already working on the final document, that is, the Report of the Work Group for Serbia's entry into the World Trade Organization," she told Večernje Novosti daily.

Serbia independently started negotiations more than four years ago, when officials cited 2008 as "a realistic deadline" for the country to join.

But Serbia still has observer status in this 153-state strong organization. In Europe, only Montenegro, Bosnia and Serbia are not WTO members.

"The finalization of the process will for the most part depend on us, on the speed with which the necessary regulation is harmonized with the WTO principles," said Arsić. She also blamed the blocked parliament and elections in 2008 and the year before for the delays.

Arstić explained that WTO membership allows countries to access markets based on the most favored nation clause.

"Besides, WTO membership is a condition for EU membership," said this official.


Serbian insurance market growth rate ranges between 8 and 9% in 2009
The Director General of insurance company "Uniqa osiguranje", Zoran Višnjić, estimated that the insurance market growth rate in Serbia in 2009 would amount to 8-9%.

- If the price of the mandatory automobile insurance remains the same, the insurance market growth rate in 2009 will be below 10% - said he.


Energoprojekt defies downtrend on Belgrade Stock Exchange
BELGRADE - The week started with drop of both indexes and meager turnover. Namely, BELEX15 lost 1.05%, overriding BELEXline which closed down 1.35%.
 
A total of just EUR 170,000 was booked today, with Energoprojekt holding (BSE:ENHL) as most attractive due to new export deal agreed in Peru. It was traded at 0.46% higher RSD 437. Kikindski Banini (BSE:BNNI) lost 8.52%, this being the second worst result on the regular market, with turnover worth RSD 2.29mn. Metalac (MBSE:TLC) was third most liquid with RSD 1.6mn generated on decline of 3.64%. AIK banka (BSE:AIKB) closed down 2.87% at RSD 1,454.

Contrary to Energoprojekt holding, two other prime market issues, Sojaprotein (BSE:SJPT) and Tigar (BSE:TIGR), were both seen as less interesting, evident in turnovers worth RSD 630 and RSD 405.

On regular market, Vino Župa (BSE:VINZ) ouperformed and closed at 12.38% higher RSD 5,990, flanked by Telefonija (BSE:TLFN) which closed up 9.44%. On the other hand, Jubmes banka (BSE:JMBN) was axed by 11.9% to RSD 9,725 and Simpo (BSE:SMPO) closed down 6.98%.

In a block transaction with Dimničar (DMNR) shares worth RSD 2.97mn, 3.4% stake changed hands at RSD 19,390.


"Mali" akcionari
Emitenti
Posrednici
Investitori
Proizvodi Centra
Arhiva vesti
Kontaktirajte nasKnjiga gostijuMapa sajta